NOVA VAROŠ – Radnici preduzeća „Puteva Zlatar“ protestvovali su u Novoj Varoši jer im još uvek nije isplaćen dug od 26 miliona dinara za radove izvedene prošle godine na asfaltiranju pet kilometara puteva u selima Amzići, Rutoši, Akmačići, Bistrica i Ojkovica i ulice u prigradskom naselju Šanac.
“Preselićemo mehanizaciju pred zgradu opštine ukoliko nam u narednih desetak dana ne ispune zahtev”
Zbog upozorenja policije oni su međutim odustali od najavljene jednosatne blokade ovih putnih pravaca.
– Preselićemo mehanizaciju pred zgradu opštine ukoliko nam u narednih desetak dana ne ispune zahtev, jer su zbog duga koji potražujemo 15 meseci ugroženi poslovanje i egzistencija 80 zaposlenih. Sličan problem smo imali i u Priboju i Prijepolju, gde je opština nakon tužbe prihvatila obavezu države i platila nam ceo iznos duga za izvedene radove – kaže vlasnik „Puteva „Zlatar“ Vojko Purić.
U Direkciji za izgradnju opštine kažu međutim da su „Putevima Zlatar“ platili svoj deo duga u iznosu od tri miliona, dok je preostalih 26 miliona koje „Putevi Zlatar“ potražuju u stvari dug države.Kako tvrde, ugovor sa izvođačom radova je početkom prošle godine sklopljen na zahtev tadašnjeg ministarstva infrastrukture, a radovi zatim izvedeni po usmenom nalogu ministra Milutina Mrkonjića.
– Sve i da ima zakonskog osnova nismo u mogućnosti da platimo dug „Putevima Zlatar“ u ime države jer ta sredstva i nisu planirana opštinskim budžetom- kaže predsednik opštine Nova Varoš Dimitrije Paunović.
Sjenica – Nakon što je predsjednik SDA Sulejman Ugljanin istjerao medije sa sjednice Skupštine BNV, tu praksu je nastavila sprovoditi vlast u Sjenici na sjednici skupštine opštine Sjenica.
Predsjednik Skupštine Sjenica i zamjenik predsjednika SDA u Sjenici, Mustafa Baltić, uz verbalnu agresiju odbornika sa liste SDA je istjerao medije koji su željeli pratiti tok skupštine i usvajanje budžeta u Sjenici.
Opozicija predvođena SDP i BDZ Sandžaka je više puta osudila ovaj čin i upozorila na to da se radi o atakovanju na medije i novinare. BDZ je također istakla da sve ovo liči na vrijeme Miloševića kada se vršila tortura nad novinarima.
SDA je u koaliciji sa SPS-om u Sjenici i zajedno čine vlast.
Novi Pazar – Potpredsednik Vlade i ministar Trgovine i telekomunikacija Rasim Lajić i Ministar za Rad i socijalnu politiku Aleksandar Vulin svečano su u prisustvu velikog broja građana otvorili gerontološki centar u novopazarskom naselju Bukreš koji je koštao oko 300. miliona dinara.
Potpredsednik Vlade Rasim Ljajić rekao grandiozni objekat kakav je geronto centar govori o veličini dela koje su napravili i da je ovo otvaranje kraj procesa koji je započet 2008. godine kada se kako kaže prvi put pojavila ideja za izgradnju centra. “Posle osam i više godina mi završavamo ovaj objekat, posle puno problema i finansijskih i pravnih” kazao je Ljajić obraćajući se prisutnima i dodao da “nema potrebe da se protestuje jer se radi kada god ima novca”.
“Mi radimo infrastrukturu, pravite i sebi i drugima medveđu uslugu. Nemoj to da radite, onda kada smo obezbedili sredstva asfaltirali smo mnogo više nego što ste Vi sami očekivali” rekao je Ljajić okupljenim građanima.
On se zahvalio ministru Vulinu koji je imao razumevanja da rešava sve problema a oni su rešeni uz dodatna sredstva Vlade Srbije i Ministarstva.
Ministar za Rad i Socijalna pitanja Aleksandar kazao je da treba da se ceni ono što se radilo i da je ministarstvo za Rad prepoznalo potrebu da se jedan ovakav objekat završi i da se pomogne onima kojima je potrebno.
“Mi brinemo o tome kako je čoveku, i ovo je način da pokažemo koliko birnemo. Možete da budete ponosni na svoju Vladu, možete da budete na svoju Srbiju, ona brine i ona će uvek brinuti” zaključio je Vulin.
Prvi sekretar Ambasade Republike Turske u Beogradu gospodin Ilker Tasaltin posetio je danas Gradsku upravu Novog Pazara gde su ga primili šef Kabineta gradonačelnika Novog Pazara Fahrudin Mekić i pomoćnik gradonačelnika Faruk Suljević.
Centralne teme razgovora bile su unapredjenje sveukupne saradnje Grada Novog Pazara i Turske ambasade u Srbiji, sa posebnim osvrtom na aktuelnu političku i ekonomsku situaciju u Novom Pazaru, našem regionu i zemlji. U vezi s tim, obostrano je izražena uverenost da će aktuelni trend dobre saradnje obeležiti i naredni period, imajući u vidu naglašenu spremnost, uzajamne potencijale i brojne prijateljske i poslovne veze.
Turski diplomata je, izmedju ostalog, najavio skorašnje otvaranje turske Halk banke u Srbiji koja će obezbediti finansijsku podršku realizaciji planiranih infrastrukturnih projekata u našoj zemlji, kao početak značajnijeg perioda ekonomske saradnje dve strane.
Domaćini su sa svoje strane zahvalili sagovorniku na dosadašnjem turskom angažovanju i pomoći našem gradu.
Novi Pazar – Film “Ništa je bitno” čiji je autor Novopazarka Azemina Halilagić jedan je od pobednika konkursa za najbolji kratki film na temu najkraćeg dana.
U okviru manifestacije “Najkraći dan” koju je organizovala Filmkultura odabrano je 27 najboljih filmova sa ovog konkursa koji traju tri minuta.
Halilagićeva je za radio Sto plus rekla da joj je drago što se njen film našao među 27 najboljih na ovom konkursu i istakla da je ovo bila sjajna prilika da mladi stvaraoci pokažu svoje talente.
“Ovo je bila jedna sjajna ideja i pre svega odlična potvrda koliko su mladi talentovani i mislim da je ovo jedna dobra promocija za njih.Drago mi je što će filmovi biti prikazani u Beogradu ali i u drugim graovima u Srbiji”, rekla je Halilagićeva.
Pobednički filmovi biće prikazani 21.decembra u Domu omladine.
Novi Pazar– U petak 19.12.2014. godine predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, muftija dr. Mevlud ef. Dudić primio je prvog sekretara Ambasade Republike Turske Ilkera Tašaltana.
Tom prilikom turski diplomata se zahvalio za doprinos kojeg je Islamska zajednica dala da se izbori za Bošnjačko nacionalno vijeće obave u mirnoj atmosferi. Takođe, g-din Tašaltan je najavio nova investiciona ulaganja u Sandžak i Srbiju od strane Republike Turske.
Muftija Dudić je gosta podsjetio na započeti projekat obnove Gazi Isa-begovog hamama u Novom Pazaru i Stare novopazarske banje, kao i potrebu za turskim ulaganjima u područja van Sandžaka gdje žive muslimani u teškim uslovima. Takođe, predsjednik Mešihata je izrazio i očekivanje da će se ranije najavljeno otvaranje Konzulata Republike Turske u Novom Pazaru ubrzo realizovati.
Prijepolje – Direktor JKP “Lim” Aziz Hadžifejzović uputio je demanti povodom natpisa medija da je voda u Brodarevu neispravna on je kazao da se radi u netačnim informacijama a da je tačno jedino da su obilne kiše prouzrokovale zamućenje vode a da je ona nebezbedna za korišćenje.
On je za TV Forum izjavio da se situacija normalizovala i da očekuje da iz Zavoda za javno zdravlje dođu rezultati kako bi se voda pustila u upotrebu. “Mi očekujemo da to bude danas ili sutra, očekujemo te rezultate i nadamo se da će voda biti ispravna za piće” dodajući da mu je nejasno zbog čega pojedini mediji pišu takve vesti ” jer one nisu na mestu i nemaju nikakvo utemeljenje”
“Ja sam posetio Ambulantu, pitao da li se radi o epidemiji rekli su da to nije tačno”.
Hadžifejzović je kazao da je pitanje vodosnabdevanja regulisano privremeno tako što dve cisterne sa pitkom vodom kruže Brodarevom i snabdevaju domaćinstva ali i da će se tako nastaviti dok ne stignu rezultati iz Zavoda.
Zamenica direktora doma Zdravlja Olivera Krpović izjavila je da ni jedan slučaj oboljenja za koji posledica može biti neispravna voda nije zabeležen i da su svi lekari od kako su se pojavili problemi sa vodom pripravni.
Vest o neispravnoj vodi u Brodarevu i epidemiji lansirao je čačanski portal “Glas Zapadne Srbije” koji u poslednje vreme tendenciozno piše o Prijepolju a sve u dosluhu sa opozicionim partijama koje žele da naprave haos u prijepoljskoj opštini kako bi to iskoristili za obaranje vlasti u ovom gradu tvrdi naš dobro obavešteni izvor.
Prijepolje – Predsednik opštine Emir Hašimbegović oglasio se povodom navoda pojedinih medija da je bilo zloupotrebe prilikom raspodele poljoprivrednih sredstava demantovao natpise i rekao da će sve biti ispitano.
Hašimbegović je rekao da to nisu sredstva za socijalnu pomoć već da se radi o sredstvima za posticanje razvoja te da su na konkur imala pravo da se prijave sva lica iz Prijepolja koja imaju registrovana poljoprivredna gazdinstva i koja se bave poljoprivredom.
“Gde god je bilo mogućnosti dodelili smo sredstva. Meni je prosto žao da jedna naša dobra namera može da se ovako preokrene i komentariše na ovako ružan način” rekao je Hašimbegović.
Predsednik komisije Zoran Despotović kaže da je reč o tendencioznim natipisima koji su diktirani iz određenih krugova, ne navodeći o kojim se krugovima radi. “Apsolutno nas nije zanimalo ime i prezime, zanimalo nas je da li su ispunjeni uslovi konkursa i dali lica imaju fiskalni isečak, registrovano gazdinstvo u 2014. godini i da li je aktivno, kao i garantne listove koji su se dostavljali komisiji” rekao je Despotović dodajući da mu je žao zato što je 15. lica odbijeno a troje odustalo jer u konkursnom pozivu nije bilo sredstava za ono za šta su ta lica konkurisala.
Hašimbegović je rekao da je naložio formiranje komisije koja će utvrditi da li se radi o zloupotrebama.
Rok za prigovore na rang liste je prošao a sredstva će dobiti 66 lica i četiri privredna subjekta. Na spisku ima zaposlenih lica kao i uspešnih privrednika.
Podsetimo informacije o neregularnoj podeli sredstava objavio je portal “Glas zapadne Srbije”.
Novi Pazar – Ministarstvo rudarstva i energetike do sada je izdalo 22 dozvole za izgradnju mini hidroelektrana (MHE) na području Novog Pazara i Tutina, a do sada je samo jedna izgrađena, od četiri se odustalo, dok su ostale na čekanju.
Prema informacijama koje je objavio Centar za istraživačko novinarstvo (CINS), jedina izgrađena mala hidroelektrana nalazi se na teritoriji Tutina, na Smalućkoj reci i ona je dobila status povlašćenog proizvođača.
Nju je izgradio Šemsudin Zeković, a ovaj investitor dobio je dozvole da izgradi još dve hidroelektrane na reci Vidrenjak u Tutinu.
Pored te dve, na ovoj reci planirane su još dve mala elektrane, a za izgradnju MHE “Krona” kod Bregova već je podnet zahtev za građevinsku dozvolu.
Na teritoriji Novog Pazara planirana je jedna mini hidroelektrana i to na reci Raška u blizini Dojevića, a nju bi trebalo da gradi konzorcijum koji čine “Jedinstvo” iz Sevojna i “Rewood” iz Beograda.
Inače, italijanska kompanija “Cogip group”, koja je trebalo da podigne četiri MHE na Radušnici, Paljevskoj i Delimeđskoj reci, kao i Moranskom potoku, odustala je od te investicije.
Kada će početi izgradnja MHE na preostalih 17 lokacija još uvek nije poznato, a među investitorima, pored kompanija iz Srbije, nalaze se i Italijani, Slovenci i Slovaci.
Prema pisanjima CINS-a, građani Srbije će plaćati subvencije za rad MHE, a trenutno preko računa za struju u te svrhe izdvajaju oko 40 dinara mesečno.
“Taj iznos će rasti sa brojem izgrađenih MHE pa se očekuje da račun za struju 2020. godine bude veći za 400 dinara mesečno”, piše CINS.
Sarajevo – Predsjednik Haškog tribunala (ICTY) Teodor Meron (Theodor) dao je ekskluzivni intervju za “Dnevni avaz” nakon boravka u Njujorku, na posljednjoj ovogodišnjoj raspravi u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN) o radu Tribunala.
Meron za naš list govori o tome šta Tribunal ostavlja žrtvama ratnih zločina u BiH i regionu te kako će biti gonjeni osumnjičenici nakon 2017. godine, ali i o slučaju Vojislava Šešelja i greškama Tribunala.
Uspostavljanje mostova
Nakon svega, koliko brzo bi se Šešelj mogao ponovo naći u haškom pritvoru? I šta Vi kao predsjednik Tribunala kažete na činjenicu da je Šešeljev povratak u Beograd već donekle narušio regionalne odnose?
Pravna pitanja u vezi s predmetom Šešelj, uključujući i njegovo privremeno puštanje na slobodu, spadaju u nadležnost Pretresnog vijeća ICTY koje postupa u tom predmetu. Kao predsjednik, ja nemam i ne smijem imati bilo kakvu ulogu u vezi s tim pitanjima, u skladu s principom sudijske nezavisnosti. Svjestan sam da razni političari i drugi komentiraju privremeno puštanje Šešelja na slobodu. Kao predsjednik jedne pravosudne institucije, ne smatram da je prikladno da komentiram izjave drugih u vezi s ovim pitanjem.
Plašite li se, ipak, da će Šešelj usporiti proces obnavljanja regionalnog povjerenja koji je Haški tribunal započeo pomažući da neprijatelji postanu prijatelji, kao što su to postale Francuska i Njemačka?
Tribunal je doprinio pomažući da se obnovi i provede poštivanje vladavine prava u bivšoj Jugoslaviji. To je bio prvi sud koji je sudio počiniocima ratnih zločina i drugih međunarodnih zločina na visokim položajima nakon sukoba na tom prostoru, uključujući i počinioce na najvišim pozicijama, koji nikada ne bi bili izvedeni pred lice pravde bez angažiranja ICTY. Zahvaljujući dijelom naporima na izgradnji kapaciteta koje je uložio Tribunal i primjerima koje je dao u svojim suđenjima, nacionalna pravosuđa danas su u boljoj poziciji da nastave rad Tribunala i doprinesu okončanju nekažnjivosti.
Međutim, pitanje da li će uspostavljanje mostova između država i naroda na Balkanu uspjeti ovisi o liderima i društvenim zajednicama u tom regionu. Pomirenje i dugoročan mir, naravno, nada su svih nas kada pogledamo prostor bivše Jugoslavije i vjerujem da su takvo pomirenje i mir mogući. Ali je na ljudima u regionu, društvenim i vjerskim vođama, studentima i nastavnicima, onima kojima je stalo do budućnosti zajednica na tom prostoru, da povedu taj proces i omoguće da dođe do pomirenja i dugoročnog mira. To su kompleksni procesi koje ne mogu diktirati vanjski faktori, već moraju doći iznutra u tim zajednicama.
Tribunal je napravio i neke očite greške, oslobodio neke zapovjednike Srbe i Hrvate te prihvatio izuzeće sudije po Šešeljevom zahtjevu. Može li se uopće govoriti da je Haški tribunal pomogao u sprečavanju prijetnji žrtvama i zaštitio ih?
Kao prvo, ne slažem se da su oslobađajuće presude “greške”. Naša privrženost osiguranju pozivanja na odgovornost ne znači da se svako suđenje mora završiti osuđujućom presudom. Mandat sudija jeste da utvrde je li određena osoba kriva van razumne sumnje prema zakonu i na osnovu dokaza. Da je jedina uloga sudija da osude, živjeli bismo u svijetu u kojem bi svaka osoba optužena za zločin automatski bila kriva. Takav svijet nije ono što mislimo kada kažemo – pravda.
U vezi sa sigurnošću svjedoka, to je za Tribunal od najveće važnosti. Mi primjenjujemo brojne zaštitne mjere kako bismo ih zaštitili u situacijama koje zahtijevaju takve mjere, a organiziramo i relokacije u najozbiljnijim slučajevima. Važno je napomenuti da sudovi i policija na nacionalnom nivou imaju ključnu ulogu u garantiranju sigurnosti svih građana na svojoj teritoriji, uključujući i svjedoke u suđenjima za ratne zločine na međunarodnom i nacionalnom nivou.
Presuda Prliću
Haški tribunal ipak je postao preskup i prespor, jer radi od 1993. godine, a Vi ste najavili da će ostati otvoren do 2017. Hoće li Tribunal biti primoran da radi i nakon tog roka?
ICTY će biti zatvoren nakon što završi svoj preostali pravosudni posao i poduzme administrativne korake, poput rashodovanja preostale imovine, što je sve potrebno završiti prije njegovog zatvaranja. Početkom 2015. preostat će četiri prvostepena i pet drugostepenih predmeta. No, krajem te godine očekuje se da će se taj broj smanjiti na samo jedan prvostepeni i jedan žalbeni postupak. U ovom trenutku očekuje se da će posljednja presuda, žalbena presuda u predmetu “Prlić i drugi”, biti izrečena polovinom 2017.
Svjestan sam kritika da je Tribunal spor i skup. Ali, mora se imati u vidu da je vrsta predmeta koji se vode pred Tribunalom potpuno različita od onih koji se vode pred nacionalnim sudovima. To su predmeti koji uključuju mnoštvo navodnih zločina počinjenih tokom dugih perioda na širokom geografskom području i s desetinama i stotinama žrtava.
Zato mora biti izveden veliki broj dokaza, mora biti preveden, predočen i vrednovan. Svjedoci moraju biti dovedeni s velike udaljenosti kako bi svjedočili. Pitanja u vezi s činjenicama i pravom moraju biti detaljno raspravljena i analizirana. Osim toga, većina naših suđenja koja su u toku odnosi se na optužene koji su kasno uhapšeni, poput Karadžića, Mladića i Hadžića. Međunarodna krivična suđenja, koja se u velikoj mjeri oslanjaju na podršku država, kompleksna su i moraju se voditi uz puno poštovanje prava optuženih.
Ali, troškovi su, ipak, astronomski, potrošeno je više od dvije i po milijarde dolara?
Troškovi rada ICTY oslikavaju ne samo jedinstvenu i kompleksnu prirodu njegovog rada nego i širok spektar zadataka koje on poduzima kako bi osigurao da se suđenja vode u skladu s najvišim međunarodnim standardima. Mora se imati u vidu da naš budžet uključuje stavke koje u nacionalnim sistemima ne bi bile dio budžeta jednog suda.
Naprimjer, budžet Tribunala uključuje troškove vođenja istraga, koje bi u nacionalnim sistemima snosila i provela policija. Također, Tribunal ima veliko odjeljenje za pismeno i usmeno prevođenje. Tribunal vodi i svoju pritvorsku jedinicu, što bi u nacionalnom sistemu spadalo u nadležnost ministarstva u vladi. Služba za žrtve i svjedoke ICTY organizira put i smještaj i pokriva osnovne troškove svjedocima. Treba imati u vidu da su svi ovi i brojni drugi sistemi i procesi na Tribunalu morali biti razvijeni od nule kada je Tribunal osnovan početkom 1990-tih. Uzimajući u obzir ovaj kontekst, zajedno s važnim presedanima koje je postavio Tribunal, sve to pomaže da se objasni da mnogi u međunarodnoj zajednici smatraju da je cijena pravde visoka, ali opravdana i vrijedna tog troška.
Kontroverzne presude
Šta možete poručiti žrtvama, znajući da su mnoge od njih smatrale da ih možete razumjeti čak i bolje zbog Vašeg ličnog životnog iskustva?
Utjecaj koji je Drugi svjetski rat ostavio na mene posebno me zainteresirao za rad koji može doprinijeti da zvjerstva postanu manje vjerovatna i koji smanjuje opasnost od nasilja, haosa, bespomoćnosti i gubitka samostalnosti, kojih se tako dobro sjećam.
Međutim, kao dusija u mom poslu je od presudne je važnosti da se usredsrijedim samo na zakon i na dokaze. Kada zakon i dokazi ne potkrepljuju tvrdnju da je neka osoba kriva van razumne sumnje za konkretni zločin koji joj se stavlja na teret, onda je dužnost sudije, odnosno moja dužnost, da donese presudu u skladu s tim. Sudije ne mogu biti podložne vanjskim uticanjima, popularnim percepcijama ili kritikama, predlošcima o nečijoj krivici ili ličnim stavovima. Pravda jeste i mora ostati slijepa na sve to. Obavljajući posao sudije na principijelan način, ne uzimajući u obzir ništa osim zakona i dokaza, pomažem da se osiguraju snaga i integritet međunarodnog krivičnog pravosuđa.
Vjerujete li da će žrtve naći svoj mir i utjehu u presudama koje ste Vi i Vaše kolege izrekli tokom duže od 20 godina postojanja Haškog tribunala?
A što se tiče toga hoće li žrtve naći svoj mir poslije presuda Tribunala, mislim da se to prvenstveno odnosi na presude kojima je neko oslobođen krivice. Oslobađajuće presude u bilo kojem pravosudnom sistemu sa sobom nose određenu vrstu kontroverze i nesumnjivo žrtvama zločina nanose bol.
Ta kontroverznost uvećana je na međunarodnim suđenjima, s obzirom na dimenzije navodnih zločina i političke implikacije tih navoda. I zaista, žrtvama oslobađanje od krivice može izgledati kao poricanje onoga što im se dogodilo, kao izdaja njihovih nada i očekivanja. Ali, prema meni, pravi podbačaj međunarodnog krivičnog pravosuđa bio bi kada bi međunarodni sudovi pojedince osuđivali u slučajevima kada za to nema dovoljno osnova u dokazima i zakonu.
Već sam se osvrnuo na pitanje oslobađajućih presuda i želim ponoviti da je mandat sudija da utvrde je li neka osoba kriva van razumne sumnje prema zakonu i na osnovu dokaza. To je fundamentalni princip i nikada od njega nećemo odstupiti. Sudije Tribunala izriču presude isključivo na osnovu dokaza pred sobom i primjenjujući zakonska pravila. Oni ih ne izriču da bi zadovoljili određenu grupu.
To, ipak, ne zvuči kao potpuna utjeha žrtvama koje su očekivale drugačije…
Nadam se da će vremenom čak i one žrtve koje nisu sretne određenim odlukama to shvatiti. Poštivanje vladavine prava zahtijeva da prihvatimo ne samo one pravosudne odluke s kojima se slažemo nego i one s kojima se ne slažemo.
Karadžić, Mladić, Hadžić i Šešelj
Da li očekujete li da će Rezidualni mehanizam biti u stanju da u sudnice privede više od 5.000 osumnjičenih za ratne zločine samo u BiH? Koliko ta suđenja za ratne zločine mogu potrajati nakon zatvaranja Tribunala?
Mehanizam za međunarodne krivične sudove ima mandat da izvršava određene ključne funkcije ICTY, kao i suda s kojim je on u sestrinskom odnosu, Međunarodnog krivičnog suda za Ruandu, nakon što ta dva suda budu zatvorena. Proces tranzicije u vezi s ICTY-om u toku je od osnivanja haškog ogranka Mehanizma koji je počeo s radom 1. jula 2013. godine. Mehanizam preuzima odgovornost za raznorazne funkcije koje je ranije obavljao Tribunal. Te funkcije već uključuju ili će uključivati zaštitu svjedoka, nadgledanje izvršenja kazni, rukovođenje ogromnom arhivskom građom, saradnju s nacionalnim sudovima, ali i određene pravosudne funkcije. Na primjer, Mehanizam će imati jurisdikciju nad svim žalbenim postupcima na presude izrečene poslije 1. jula 2013. To uključuje eventualne žalbene postupke proistekle iz aktuelnih suđenja koja se vode pred ICTY-em u postupcima protiv Radovana Karadžića, Ratka Mladića, Gorana Hadžića i Vojislava Šešelja.
MKSJ je prestao s podizanjem novih optužnica u vezi s navodima o ratnim zločinima i međunarodnim zločinima 2005. godine, a Mehanizam nema mandat da sam podiže optužnice. I teret toga da se osigura pozivanje na odgovornost stoga je na sudovima u Bosni i Hercegovini i drugdje u regionu. Ti nacionalni sudovi pred sobom imaju veliki zadatak koji predstavlja izazov i koji zahtjeva ne samo jake pravosudne kapacitete nego i regionalnu saradnju. Čak i kada ICTY bude zatvoren, Mehanizam će biti na raspolaganju nacionalnim vlastima i dostavljati dokaze iz suđenja vođenih pred ICTY-em kako bi pomogao suđenja na nacionalnom nivou.
Naslijeđe Haškog tribunala
Šta će biti glavno naslijeđe Haškog tribunala?
Tribunal je pokazao svijetu da je i nakon pola stoljeća nekažnjivosti, kada se radi o krivičnom gonjenju za ratne zločine i druge međunarodne zločine, moguće voditi kompleksna suđenja na međunarodnom nivou, i to u skladu s najvišim međunarodnim standardima. U stotinama odluka i presuda, ICTY je pojasnio opseg zaštite koja se garantira prema međunarodnom humanitarnom pravu i elemente međunarodnih krivičnih djela. Tribunal je razvio utjecajan korpus sudske prakse koja se odnosi na bezbroj proceduralnih pitanja i pitanja u vezi s dokazima. Čineći sve to, kao i postavljajući važne praktične presedane, Tribunal je utro put osnivanju više drugih međunarodnih i mješovitih krivičnih sudova, uključujući i prvi trajni međunarodni krivični sud na svijetu (ICC – Međunarodni krivični sud). MKSJ je u pravom smislu prokrčio taj put. Na prostoru bivše Jugoslavije, pogotovo, još jedan važan aspekt naslijeđa Tribunala odnosi se na podršku u jačanju nacionalnih pravosudnih sistema u vezi sa suđenjima za ratne zločine.
Locirali smo 161 optuženika
Hoće li pravda u slučaju bivše Jugoslavije ikada u potpunosti biti ostvarena?
Sa zadovoljstvom mogu reći da je ICTY locirao svaku od 161 osobe protiv kojih je podigao optužnice, što je rekord kojim se malo koji, ako ijedan, nacionalni pravosudni sistem može pohvaliti. Međutim, mandat ICTY nikada nije bio da sudi svima koji su osumnjičeni za ratne zločine počinjene tokom sukoba u bivšoj Jugoslaviji. Veliki dio odgovornosti za krivično gonjenje takvih predmeta jeste na lokalnim sudovima u regionu. Nacionalni pravosudni sistemi sve više rade na tom zadatku. Zahvaljujući i djelimično naporima koje je uložio Tribunal, nacionalna pravosuđa, tužioci i drugi pravosudni organi u boljoj su poziciji da obavljaju taj posao i time doprinesu ne samo cilju da se osigura pozivanje na odgovornost nego i da se to učvrsti.
