Sarajevo – Dr. Mustafa Cerić je doživio težak poraz na izborima. Dobio je tek tridesetak hiljada glasova. To je daleko od onoga šta su on i njegovi saradnici očekivali.
Mnogo je bilo onih koji su savjetovali dr. Mustafu Cerića da se ne aktivira politički i da odustane od kandidature. On i njegovi saradnici su bili uporni, vjerovali su da će Bošnjaci svom bivšem reisu rado ukazati povjerenje. Na njegovu žalost, dogodilo se potpuno suprotno. Mnogo je onih koji smatraju da je dr. Cerić učešćem na izborima urušio svoj ugled.
I pored doživljenog teškog poraza, dr. Mustafa Cerić će nastaviti politički život. Kako Saff doznaje, dr. Cerić sa saradnicima planira osnovati političku stranku. Iz redova bliskih dr. Ceriću saznajemo da je u igri osnivanje bosanske verzije Zukorlićeve stranke Bošnjačka demokratska zajednica.
Prema preliminarnim, nezvaničnim i nekompletnim rezultatima Centralne izborne komisije objavljenim danas u 14 sati novi članovi Predsjedništva BiH su Bakir Izetbegović, Dragan Čović i Mladen Ivanić.
Kako je potvrđeno iz CIK-a BiH, Bakir Izetbegović osvojio je 226.860 glasova, odnosno 32,74 posto, Dragan Čović 88.994, odnosno 51,52 posto i Mladen Ivanić 279.822, odnosno 48,31 posto.
Fahrudin Radončić (SBB) okončao je na drugom mjestu u utrci za bošnjačkog članaPredsjedništva BiH sa 187.005 glasova, Emir Suljagić (DF) na trećem mjestu sa 105.570 glasova, a Bakir Hadžiomerović (SDP) na četvrtom sa 69.853 glasova.
Ostali kandidati: Sefer Halilović (BPS) – 60.944, Mustafa Cerić – 30.301, Džebrail Bajramović (Stranka dijaspore BiH) – 4.417, Mirsad Kebo – 3.510, Halil Tuzlić – 3.007 i Adil Žigić – 1.530.
Najveći protukandidat Draganu Čoviću u utrci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Martin Raguž (HDZ 1990), okončao je na drugom mjestu sa 67.948 glasova, Živko Budimir (SPP) na trećem mjestu sa 10.508 i Anto Popović (DF) na posljednjem mjestu sa 5.273 glasa.
Glavni protukandidat Mladenu Ivaniću u utrci za srpskog člana Predsjedništva, Željka Cvijanović (SNSD) okončala je na drugom mjestu sa 278.845 glasova, a Goran Zmijanjac (Stranka pravedne politike) na trećem mjestu sa 20.532 glasa.
Nedostaju još glasovi birača koji su glasali putem pošte, u odsustvu i putem mobilnih timova.
Od 3.227.543 upisana birača na centralnom biračkom spisku glasalo je 1.747.244 ili 54,14 posto.
Mercedes je objavio da povlači 10.500 primeraka C klase sa američkog tržišta zbog mogućeg problema sa volanom.
Početak prodaje nove C klase na veoma važnom tržištu Sjedinjenih Država, biće usporen kako bi Mercedes na vanrednom pregledu ispitao ispravnost vozila namenjenih kupcima u toj državi.
Nakon što je na par primeraka ovog modela koji su prodati u Evropi uočeno škripanje upravljača i problem sa okretanjem volana, nemačka kompanija odlučila je da povuče 10.500 automobila koji su proizvedeni u SAD i predviđeni za prodaju, ili su već isporučeni vlasnicima, na severnoameričkom tržištu.
Kako je saopšteno u Mercedesu, očekuje se da su primerci koji su izašli iz pogona u Alabami ispravni, ali je menadžment ipak odlučio da se oni pregledaju iz predostrožnosti.
Mercedes je o mogućem problemu već obavestio američku Nacionalnu agenciju za bezbednost saobraćaja (NHTSA) i preduzeo korake da se o tome informišu vlasnici spornih vozila.
Za sada nije objavljeno da li će opoziv biti proglašen i na drugim tržištima, van SAD.
Novi Mercedes C klase predstavljen je u Sjedinjenim Državama krajem avgusta, a u septembru je prodato 6.285 automobila.
Svi znamo da će sledeća verzija Androida biti Android L. Međutim, bilo je različitih nagađanja šta će ime “L” u ovom slučaju predstavljati.
Imajući u vidu da Google koristi imena slatkiša, glasine su govorile da će sledeća verzija Google-ove open source platforme biti nazvana Lollipop ili Lemon Meringue Pie.
Ipak, najnovije informacije koje su se pojavile govore da će Android L zapravo biti nazvan Licorice. Sve ovo je zasnovano na jednom upisu Đovanija Kalabrezea na Google+ mreži. Ukoliko se pitate zašto je on važan, reći ćemo da je upravo ovaj gospodin jedan od dizajnera koji stoji iza Android statua u Googleplexu.
Snouden je, u najnovijem intervjuu, odgovarao na pitanja koja se tiču zaštite privatnosti, a njegov prvi odgovor je bio poziv na reformu politike vlade.
Snouden je, u najnovijem intervjuu, odgovarao na pitanja koja se tiču zaštite privatnosti, a njegov prvi odgovor je bio poziv na reformu politike vlade. On je dodao da bi na individualnom nivou ljudi trebalo da koriste enkriptovane alatke, ali i da prestanu da koriste servise koji su štetni za privatnost.
– Prvo, treba da se otarasite Dropboxa, jer ne podržava enkripciju. Razmotrite alternative kao što je SpiderOak, istakao je Snouden. On takođe sugeriše da, iako su Facebook i Google poboljšali sigurnost, ovo ostaju “opasni servisi” koji bi korisnici trebalo da izbegavaju.
Njegov konačni savjet na ovom frontu je bio: ”Nemojte slati neenkriptovane poruke, već umesto toga koristite servise kao što su RedPhone i Silent Circle”.
Nešto ranije tokom intervjua, Snouden je odbacio navode da će povećana enkripcija u iOS-u ugroziti napore u vezi sa borbom protiv kriminala. On navodi da će snage reda i dalje imati mogućnost da dobiju nalog za pristup telefonu osumnjičenog, koji uključuje i ključ ka enkriptovanim podacima.
Ukoliko vas zanima o čemu je sve Snouden govorio, celokupan intervju pogledajte u pratećem videu.
Na izbore za članove nacionalnih saveta nacionalnih manjina, raspisanim za 26. oktobar, izaći će ukupno 487.371 birača koji će to pravo ostvariti na 880 biračkih mesta, objavljeno je u “Službenom glasniku Srbije”.
U poseban birački spisak nacionalnih manjina, koji je zaključen 10. oktobra, za tri nacionalne manjine makedonsku, crnogorsku i hrvatsku, upisano je ukupno 32.775 birača i to za makedonsku nacionalnu manjinu 5.658 birača, za crnogorsku 8.207 birača i za hrvatsku 18.910 birača, navodi se u Rešenju Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave.
Ovi birači ne ulaze u ukupan broj birača koji ostvaruju biračko pravo na neposrednim izborima za nacionalne savete nacionalnih manjina, već svoje nacionalne savete biraju putem elektorske skupštine.
Za 17 nacionalnih manjina albansku, aškalijsku, bošnjačku, bugarsku, bunjevačku, vlašku, grčku, egipatsku, mađarsku, nemačku, romsku, rumunsku, rusinsku, slovačku, slovenačku, ukrajinsku i češku ukupan broj birača upisanih u poseban birački spisak je 454.596.
Oni ostvaruju biračko pravo na neposrednim izborima za nacionalne savete nacionalnih manjina 26. oktobra.
Republička izborna komisija, na sednici održanoj 4. oktobra, donela je rešenje kojim se za glasanje određuje 880 biračkih mesta.
Za izbore za nacionalne savete nacionalnih manjina RIK je do sada proglasio 76 lista.
Poslanik Demokratske stranke Dragan Šutanovac izjavio je danas da je organizovanje grandiozne vojne parade u Beogradu bespotrebno trošenje resursa, novca i energije i da će izuzetno mnogo koštati i Ministarstrvo odbrane i građane.
Šutanovac, koji je bivši ministar odbrane, rekao je novinarima u parlamentu da je potpuno neprimereno da se, “u vremenu kada loša vlada smanjuje plate i penzije i to čini i oficirima i podoficirima Vojske Srbije usled mera štednje, pravi grandiozna paradu koja će izuzetno puno koštati Ministarstvo odbrane i građane Srbije”.
Prema njegovim rečima, neprirodno je da se vojna parada pravi u čast dolaska bilo kog državnika, i to četiri dana pre Dana oslobođenja Beograda.
“Pokazujemo bespotrebnu snishodljivost, sumnjam da bi bilo kome u Moskvi palo na pamet da bilo kojim povodom pomere paradu jer im dolazi neki državnik u posetu“, rekao je Šutanovac, sa čime je saglasna i njegova partijska koleginica i zamenica šefa stranke Gordana Čomić.
Čomić je novinarima u skupštini rekla da bi bilo bolje da se parada održava na dan oslobođenja Beograda, kao i da bi bilo bolje “da su svi potpuno ubeđeni” da se radi o vraćanju ugleda Vojske Srbije nakon 2006, kada je Srbija postala nezavisna država.
“S obzirom da je Srbija početkom pregovora preuzela obavezu da usklađuje svoju spoljnu politiku sa spoljnom politikom EU, bilo bi dobro da se sve dileme oko toga unesu u Skupštinu Srbiju, jer smatramo da mi poslanici treba da damo podršku svakoj vladi koja je rešena i privržena evropskim integracijama, da te sve obaveze zaista ispunjava”, rekla je Čomić.
Prema njenim rečima, svaka druga prilika koja može biti iskorišćena, a da joj parada bude samo povod, neće doneti koristi ni Srbiji, ni Vojsci Srbije, ni stanovništvu Srbije u celini.
“Mi se nadamo da to i nije slučaj sa vojnom paradom i da Srbija ostaje privržena spoljnopolitičkim ciljevima EU”, naglasila je ona.
Čomić je uputila čestitke svim rodovima VS koji predano ispunjavaju sve dužnosti.
Turski mediji prenose da je Balkan Insight Institute objavio da se Srbija nalazi na petom mjestu liste zemalja koje IDIŠ-u prodaju oružje i eksplozivna sredstva.
Prema spomenutom istraživanju, vojska IDIŠ-a koristi 1730 vrsta oružja od kojih 338 pripada zemljama bivšeg Sovjetskog saveza, 323 vrste pripadaju SAD-u, a 142 vrste pripadaju Srbiji. Dakle, u spomenutom izvještaju tvrdi se da militanti IDIŠ-a koji se bore u Siriji i Iraku koriste oružje i municiju koja je proizvedena u Srbiji. U izvještaju se navodi da je dio oružja kojeg IDIŠ koristi proizveden u periodu između 1970- 2000. godine, a da je veliki dio naoružanja koje je proizvedeno u periodu između 2000-2014. godine IDIŠ-u prodato upravo iz Srbije.
Odžalan: Srbija nam je prodavala rakete!
Također se prenosi da je Srbija nešto ranije kurdskoj terorističkoj organizaciji PKK prodavala rakete. U svojoj knjizi pukovnik Hasan Atila, oficir koji je ispitivao vođu PKK organizacije Abdullaha Odžalana, na sljedeći način prenosi Odžalanove riječi u vezi nabavke oružja iz Srbije: “Imali su 20 raketa tipa Strela. Kupili smo 20 komada. Srbi su nam kasnije, u cilju podrške, dali mnogo više besplatno. Također smo od njih dobili i obuku za upotrebu raketa. Eksploziv kao što je TNT i C-4 nabavljali smo iz Srbije.”
Fahrudin Radončić, predsjednik SBB-a BiH, večeras je nakon što je Centralna izborna komisija saopćila preliminarne rezultate, kazao da mu je drago da su izbori održani u legalističkoj i demokratskoj atmosferi.
Radončić indirektno priznao poraz za Predsjedništvo, zadovoljan rezultatom DF-a i SBB-a Fahrudin Radončić
“Rezultat SBB za mene je dvostruko vrlo važan. Kao stranka smo prošli put bili treći, sada ćemo vrlo vjerovatno biti drugi sa značajnim povećanjem procenta naših kantonalnih, federalnih i državnih zastupnika”, kazao je Radončić.
Kada je u pitanju pozicija za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, Radončić nije direktno priznao poraz od Bakira Izetbegovića.
“Prije četiri godine u ovo doba sam imao manje glasova i nezavisno od toga hoće li na kraju pobijediti Izetbegović ili neće, ja ću kao kandidat imati sigurno 25 posto glasova nego na prošlim izborima, što govori da raste povjerenje glasača i u SBB i mene kao lidera ove stranke”, kazao je Radončić.
On je dodao da će, prema analizama njegove stranke, glasovi koje su osvojili SBB i DF na kraju biti “veći od onih koje ima trenutna vlast SDA-SDP”.
“To znači da su se građani ipak odlučili za promjene i hvala im na tome”, kazao je Radončić.
Za razliku od 2010. godine kada je Radončić tvrdio da je pokraden u utrci za poziciju bošnjačkog člana Predsjedništva BiH za čak 75.000 glasova, ovog puta je ustvrdio sasvim suprotno.
“Naši posmatrači su uložili oko 90 pritužbi na rad pojedinih biračkih odbora, ali iz političke korektnosti trebamo naglasiti da oni nisu značajno utjecali na rezultate izbora”, kazao je Radončić.
