Zamjenica glasnogovornika Vlade Njemačke Wirtz je izjavila da neće moći potvrditi navode o prisluškivanju Turske koji su se našli u medijima.
Dotićući se navoda da je Federalna obavještajna agencija (BND) prisluškivala Tursku, zamjenica glasnogovornika Vlade Njemačke Christiane Wirtz je izjavila: “Komisija Bundestaga za kontrolu, koja je odgovorna za nadzor obavještajnih agencija, mjesto je gdje se trebaju razjasniti navodi koje mediji objavljuju od vikenda”.
-Da li je Turska prijateljska zemlja?-
Na pitanje ‘Zar Turska nije prijateljska zemlja koju ne treba prisluškivati? Ili je jedna od onih zemalja koje vrše prisluškivanje?’, Wirtz je odgovorila rekavši: “Savezna Republika Njemačka ima intezivne veze za Turskom. Te veze konstantno održava i koordinirano sarađuje u mnogim političkim pitanjima.”
Novi Pazar – Na redovnoj sjednici održanoj 18.08.2014. god. u Novom Pazaru, Mešihat Islamske zajednice u Srbiji na čijem je čelu Glavni muftija Mevlud Dudić usvojio je veoma obiman izvještaj o ramazanskim aktivnostima koje su ocijenjene najuspješnijim do sada.
Iznos prikupljenog zekata i sadekatu-l-fitra premašio je prošlogodišnji za 18,34% stoji su saopštenju Mešihata. Oni međutim ne navode o kojoj se cifri radi.
Novi Pazar – Odbor za kulturu Bošnjačkog nacionalnog vijeća izražava negodovanje zbog današnjih novinskih članaka u dnevnim listovima „Kurir“, „Dnevnik“ i „Alo“, u kome navodni heraldičar Nemanja Todorović Štiplija, s praškog Masarikovog univerziteta, ističe da muslimanske porodice u vrijeme osmalske vlasti nisu imale prezimena.
Odbor za kulturu BNV smatra da je u ovom tekstu iznijeto niz besmislica, koje nemaju nikakvih historijskih i naučnih utemeljenja. Također, ozbiljna medijska glasila bi morala da znaju da su heraldičari poznavaoci i proučavaoci grbova, te su za ovu vrstu članka trebali da angažuju stručnjaka i eksperta iz oblasti genealogije, koja proučava rodoslov, rodoslovlje, kao i postanak, porijeklo i razvitak porodica.
Opće je poznato da su Bošnjaci kao stari autohtoni evropski narod, imali su svoja prezimena, znatno prije nekih drugih europskih naroda.
Odbor za kulturu BNV tvrdi da preci predsjednika BNV Esada Džudže vuku porijeklo iz Trebinja, te su imali prezime „Džudžo“ prije Berlinskog kongresa, a da ličnosti iz šire porodice gospodine Džudže, žive i danas i nose isto prezime u Mostaru i Sarajevu.
Od redakcija dnevnih listova „Kurir“, „Alo“ i „Dnevnik“, Odbor za kulturu Vijeća traži da, na osnovu navedenih činjenica, u sutrašnjem broju objave ispravku, na istoj strani, u skladu sa zakonom.
Novi Pazar -Voda koja je iznenadno prestala da dolazi jutros bez ikakve najave nadležnih zbog kvara i izvođenja radova na novom filterskom postojenju počela je da dolazi do domova novopazaraca.
Kvar je saniran, ali postrojenje radi sa 60 odsto kapaciteta. Nadležni kažu da će čitav vodovodni sistem biti napunjen u narednih 12 sati.
Zbog pucanja cevi Novi Pazar je bio bez vode tokom noći i jutra. Iako je kvar saniran, postrojenje radi sa 60 odsto kapaciteta.
Nakon što je Vlada Rusije uvela zabranu na isporuku većine poljoprivrednih proizvoda, sirovina i prehrambenih proizvoda iz Evropske unije, SAD-a, Australije, Kanade i Norveške na godinu dana, Turska i Srbija su se našle na popisu prioritetnih zemalja koje će Rusiju opskrbljivati tom robom.
Dmitrij Medvedev saopćio je vijest o zabrani uvoza na sjednici Vlade 7. augusta, te je kabinet počeo da izvršava ukaz predsjednika Vladimira Putina koji je potpisan dan ranije.
“Turski izvoznici nalaze se u povoljnom položaju zbog teritorijalne blizine i već uspostavljenih veza”, komentirao je Glas Rusije.
Ipak, u ovom slučaju se radi o tendenciji koja je jačala i bez pomoći Evropske unije. Turski izvoz u Rusiju se u periodu od 2004. do 2013. godine povećao skoro četiri puta, a ruski izvoz u Tursku se u istom periodu otprilike utrostručio.
Odgovor turskog Ministarstva privrede ubrzo je stigao. U Ankari su se sastali zvaničnici turskog i ruskog Ministarstva poljoprivrede kako bi razmotrili proširenje dozvola turskim kompanijama, kako bi mogle izvoziti više proizvoda u Rusku Federaciju.
Predstavnici ministarstava dvije zemlje razgovarali su o tome kako poljoprivredni sektor Turske može zadovoljiti manjak nastao uvođenjem sankcija. Razgovori su bili fokusirani na to kako pojednostaviti proceduru za izvoz u Rusiju i povećati broj turskih firmi koje mogu izvoziti robu u Rusiju, navodi agencija Anadolija.
U međuvremenu, ruski ministar poljoprivrede Nikolaj Fjodorov, rekao je da Rusija, prije svega, želi povećati uvoz voća i povrća iz Turske.
“Turski tradicionalni poljoprivredni proizvodi primarno su predmet našeg zanimanja. Uzimajući u obzir ozbiljne ponude iz Turske, mislim da ćemo proširiti obim trgovine između dvije zemlje.”
U proteklih sedam mjeseci Turska je u Rusiju izvezla robu u vrijednosti 7,09 milijardi dolara. Najveće učešće u izvozu ostvareno je u tekstilu, predivu, tkaninama, povrću i voću.
“Procjenjuje se da EU može izgubiti čak 12 milijardi eura, jer prehrambeni proizvodi čine blizu 10 posto našeg cjelokupnog izvoza u Rusiju”, rekao je šef delegacije Evropske unije u Moskvi Vigaudas Ušackas u intervjuu za radiostanicu Govori Moskva.
Prema podacima ruskog Instituta za kompleksna strateška istraživanja (IKSI), Rusija iz Evrope uvozi 31,5 posto mesa, 42,6 posto mliječnih proizvoda i 32 posto voća i povrća, prenosi Ruski vjesnik.
Poljoprivredni proizvođači u zemljama Evropske unije trpe velike gubitke, budući da je vrijednost izvoza poljoprivrednih proizvoda u 2013. godini bila 12 milijardi dolara.
Šanse Srbije i BiH
BiH i Srbija nisu među zemljama koje su uvele sankcije za ruske kompanije, te stoga nisu ni među onima na koje se odnose protivmjere Rusije, što otvara prostor da ove dvije zemlje iskoriste zabranu uvoza poljoprivrednih proizvoda iz EU u Rusiju i plasiraju svoje proizvode na ovo tržište.
Prema izjavi ruskog ministra Fjodorova, Srbija će se naći među državama bivšeg SSSR-a, te pojedinim euroazijskim i zemljama Sredozemlja, na čije prehrambene proizvode ubuduće računa rusko tržište.
“Za nas su za uvoz voća i povrća perspektivni Azerbejdžan, Uzbekistan, Armenija, Tadžikistan i u određenoj mjeri Kirgistan. Uz njih su Turska, Iran i Srbija. Veoma obećavajuće zemlje su Iran, Maroko i Egipat. Njima su potrebni naši proizvodi – žito, biljno ulje, a nama njihovo voće, povrće, jagode i citrusi”, rekao je ruski ministar poljoprivrede.
Rasim Ljajić, srbijanski ministar trgovine, turizma i telekomunikacija, izjavio je da ta zemlja ima šansu da poveća izvoz poljoprivrednih proizvoda na tržište Rusije sa sadašnjih 117 miliona na 300 miliona dolara do kraja godine.
Komentirajući ocjene domaćih analitičara da Srbija nema dovoljno proizvođačkih kapaciteta da zadovolji tražnju Rusije za hranom i drugim poljoprivrednim proizvodima, Ljajić je rekao da “nije nikakva mudrost ako kažemo da nemamo dovoljno niti potencijala, niti proizvođačkih kapaciteta da možemo da zadovoljimo ogromno ne samo rusko tržište, već tržište ukupne Carinske unije, dakle i Rusije i Bjelorusije i Kazahstana”.
“Ali, druga činjenica je da mi nismo iskoristili sve kapacitete koje nam, s jedne strane, pruža ovaj Sporazum o slobodnoj trgovini koji imamo sa Ruskom Federacijom, a, s druge strane, jedna nova okolnost koja se stvara”, kazao je ministar trgovine Srbije.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, vrijednost izvoza voća u Rusiju za 2013. godinu iznosi 600 hiljada eura.
Takav nizak nivo izvoza opravdava se činjenicom da je Rusija daleko i da su troškovi transporta visoki.
Ipak, BiH ne bi smjela propustiti ovu šansu, ocijenio je za Al Jazeeru Duljko Hasić, ekonomski analitičar iz Vanjskotrgovinske komore BiH. Dodao je da bi se izvoz pojedinih proizvoda mogao povećati i do deset puta.
“Ovo je, zaista, dobra šansi za bh. proizvode, ali u svim oblastima, ne samo u oblasti agroindustrije, nego i za neke proizvode iz oblasti prerađivačkih kapaciteta, prvenstveno izvoz rezervnih dijelova, motornih vozila koje BiH plasira na rusko tržište”, kazao je Hasić.
A da bi se postiglo povećanje izvoza na rusko tržište, treba se napraviti organizacija i informirati izvoznike na koji način mogu plasirati svoje proizvode.
Potpisivanje trgovinskog sporazuma o ukidanju carinskih i drugih dažbina je, također, jedan od uvjeta da se omogući veći izvoz hrane na rusko tržište, dodao je analitičar VTK-a.
Viši standardi
Na unutrašnjem planu BiH treba uspostaviti odgovarajuće institucije iz oblasti sanitarne i veterinarske inspekcije, kako bi se stvorile pretpostavke značajnog plasmana proizvoda iz ove oblasti na rusko tržište.
Bosna i Hercegovina mogla bi povećati izvoz u Rusiju ukoliko uspije prilagoditi svoju proizvodnju novonastalim uvjetima, smatraju profesori ekonomije na Univerzitetu Džemal Bijedić u Mostaru.
Dr. Safet Kurtović vjeruje da za kratko vrijeme teško može doći do povećanja proizvodnje i izvoza, zbog ograničenih proizvodnih kapaciteta u BiH. “Izvoz se može povećati do dva miliona maraka, ali se teško može postići više od toga”, istakao je on.
Dr. Mehmedalija Hadžović, profesor na predmetima Međunarodna ekonomija i Vanjskotrgovinsko poslovanje, šansu vidi u povećanju proizvodnje piletine.
“Za proizvodnju piletine potrebno je relativno malo ulaganja. Proizvodnih hala ima u izobilju u BiH”, kazao je Hadžović, dodajući da poticaji koje vlasti daju poljoprivrednicima moraju stići u prave ruke.
Pokret islamskog otpora u Palestini (HAMAS) uputio je apel za početak “palestinskog otpora” na Zapadnoj obali.
Glasnogovornik Hamasa Sami Ebu Zuhri izdao je pisano saopštenje u kojem je uputio apel za pokretanje “palestinskog otpora” na Zapadnoj obali, protiv izraelskih konstantnıh prekršaja.
Ebu Zuhri je kazao da prekršaji i ubistva koja traju na Zapadnoj obali pokazuju da je problem isključivo u Izraelu, te da bi zbog posljednjih napada trebalo pokrenuti otpor na Zapadnoj obali, s ciljem odvraćanja Izraela od činjenja više ubistava i kako bi se zaštitio palestinski narod.
Ranije je saopšteno da su, pored smrtno stradalih u napadima Izraela u Gazi, u incidentima nastalim uslijed intervencije izraelskih vojnika na demonstracije Palestinaca u Jerusalemu i na Zapadnoj obali, te upadima u veliki broj palestinskih kuća i poslovnih prostora, život izgubile 34 osobe.
Ankara – Zamjenik premijera Turske, Bulent Arinč, izjavio je da će nakon izbora 2015. godine biti sačinjen novi Ustav Republike Turske.
Ukoliko nakon izbora bude osigurana potrebna većina u parlamentu i saglasnost sa drugim strankama, Arinč je najavio donošenje novog ustava.
U intervjuu sa televizijskom stanicom koja signalom pokriva sjeverni dio Iraka, dopremijer Arinč je govorio o nedavno održanim predsjedničkim izborima u Turskoj.
“Predsjednik koji je dobio podršku 52 posto biračkog tijela može se smatrati direktnim kandidatom za polupredsjednički sistem,” kazao ja Arinč.
Arinč kaže kako je cilj njegove partije da 2015. godine osigura dovoljan broj poslaničkih mjesta i dodaje: “Nakon izbora 2015. godine, promijenićemo ustav i uspostaviti predsjednički sistem. Stojimo pri ovom pristupu je mislimo da je bilo koji oblik predsjedničkog sistema dostatan za upravljanje zemljom od aktuelnog sistema.”
Dva muškarca S. D. (51) i T. H. (58) i žena J. D. (39) iz Srbije pali su posle serije pljački zlatara širom Grčke, iz kojih su ukrali nakit vredan više od 150.000 evra.
Obučeni u košulje sa specijalno dizajniranim džepovima, njih troje su ulazili u zlatare koje su prethodno pikirali, pažljivo planirajući pljačku.
Kada bi sakupili sve informacije o navikama vlasnika, radnika i radnom vremenu juvelirnica, dogovarali su se o redosledu pljački radnji i metoda kojima će pribeći.
Tajna njihovog uspeha se sastojala u tome da neko od njih, a najčešće žena J. D, priđe radniku i pokuša da mu odvuče pažnju. Kako pišu grčki mediji, neretko se dešavalo da im uz različite izgovore i taktike pođe za rukom čak i da nateraju radnika da izađe iz lokala.
Tada bi ostatak uigrane ekipe prelazio na sledeću fazu i uzimao redom nakit sa polica. Potom su ga pakovali u posebne pregrade u odeći, koje su im omogućavale da se nakon pljački neometano kreću gradom, što je bilo zaduženje jednog od dvojice muškaraca.
Osim ukradenog nakita, koji se do trenutka privođenja i dalje nalazio kod lopova, policija je u njihovom stanu našla i 2.865 evra, 5.260 dinara, 300 američkih dolara, 500 drahmi, tri mobilna telefona, kameru, razne druge sitnice, kao i jednu od majica sa džepovima za skladištenje ukradenih dragocenosti.
Ova banda bila je aktivna od januara 2013, što je grčkoj policiji ostavilo dovoljno vremena da u saradnji sa Odeljenjem za bezbednost upravnog sedišta Amfisa stegne obruč oko osumnjičenih. Istraga koju su sproveli dovela je do broja od 11 pljački, koje je srpski trojac specijalizovan za orobljavanje zlatara izvršio u različitim delovima Grčke, preferirajući poluostrvo Halkidiki i gradove Delfi, Sparta, Korint i Lerin.
Prošle srede jedna policijska patrola slučajno je uočila pljačkaše na ulici, najverovatnije dok su birali sledeću žrtvu, i odmah ih uhapsila.
Uhapšeni pazarci predati su javnom tužiocu grada Amfise, posle čega ih očekuje susret sa istražnim sudijom ovog okruga, a potom i suđenje na kom će biti tretirani kao organizovana kriminalna grupa.
Grčka policija je preko medija objavila brojeve telefona na koje se mogu javiti oni koji eventualno znaju za još neke krađe bande ovih državljana Srbije.
Krali dok su se Srbi kupali
Dvojica naših sunarodnika su zbog pljački uhapšeni u Kateriniju. Za razliku od svojih “kolega” koji su pohodili isključivo zlatare, ova dvojica muškaraca, stacioniranih u Kateriniju, zadovoljavali su se i ličnim stvarima koje su ljudi ostavljali na plaži kad odu da plivaju. Skromni tandem uhapšen je pre dva dana dok su od grupe Srba, koja je u tom trenutku bila u vodi, sa ležaljki ukrali nekoliko predmeta i 180 evra. Stvari su vraćene vlasnicima, a lopovi odvedeni kod tužioca u Kateriniju.
Zidarski posao je danas više od miješanja morta i slaganja opeka. Zidari u Njemačkoj imaju dobre šanse na tržištu rada, a i uvjeti su solidni. Unatoč tome, dobrih kandidata za obrazovanje nema mnogo.
Djevojke su na gradilištima rijetkost. Od ukupno 4.000 zidarskih naučnika u Njemačkoj je godine 2012. bilo samo nekih dvadesetak djevojaka. Ali zato se na gradilištu često čuju strani jezici. Pet posto naučnika dolazi iz inozemstva. Već nekoliko godina postoji razmjena s inozemstvom, recimo pomoću programa Erasmus+, preko kojeg se organiziraju i financiraju razmjene naučnika. Njemački naučnici većinom žele u Italiju, kaže Berthold Hübers za Deutsche Welle iz Saveznog instituta za strukovno obrazovanje i objašnjava: “U Italiji mogu raditi na obnovi povijesnih građevina, kojih u Njemačkoj nema toliko.”
Teško je naći dobre zidare. Izgledi za zapošljavanje su zato vrlo dobri. A i plaća nije loša. “Pomoćni zidar u njemačkoj saveznoj pokrajini Donjoj Saskoj zaradi oko 17 eura po satu, što bruto iznosi oko 3.000 eura mjesečno”, napominje Lutz Hollmann, šef gradilišta. To je predviđeno tarifnim ugovorima.
Ni naučnici ne zarađuju loše. 25-godišnji zidarski naučnik Marlon Blandowau na drugoj godini izobrazbe dobije 800 eura mjesečno. Svoj izbor zanimanja nije požalio. “Ostajem vjeran građevinarstvu”, kaže, uzima zidarsku žlicu i sa smiješkom dodaje: “Tu se još mora sagraditi jedan ravni zid.”
Novi Pazar je danas ponovo bez vode, jer je tokom noći došlo do pucanja cevovoda, zbog čega je filter morao da zaustavi proces prečišćavanja, rekao je Sto plus radiju rukovodilac filterskog postrojenja Rifat Rašljanin.
“Nadam se da ćemo za nekoliko sati moći da pokrenemo filter, makar sa dve trećine kapaciteta”, rekao je Rašljanin.
On nije mogao da precizira kada će grad dobiti vodu, osim da očekuje da kvar bude otklonjen do popodnevnih sati.
“Prioritet je obezbeđenje dotoka za novopazarsku bolnicu”, naglasio je Rašljanin.
