Shujaya – Internacionalni i palestinski volonteri u pratnji civilne zaštite i drugih spasitelja, kao i članova porodice, u Shujaya, u pokušaju da pronađu preživjele od bombardovanja izraelske vojske.
Na snimku se vidi mladi palestinski čovjek, u zelenoj majici, koji se nadao da će doći do njegove porodice kuće, kako bi video šta su agresori uradili ranjen je od strane izraelskih vojnika dok je prelazio uličici između zgrada.
Dva dodatna metka u njega su ispalili izraelski snajperisti dok je ležao ranjen u ruševinama komšijske kuće.
video
Državni sekretar SAD Džon Kari uputio je kritiku na račun Izraela, sudeći po onome što je rekao, ne znajući da je mikrofon uključen, izmedju televizijskih intervjua u nedelju.
Keri se čuje kako govori o izraelskim vojnicima ubijenim u Gazi zvanačniku Stejt departmenta Džonatanu Fajneru, pre nego što se pojavaio u emsiji “Foks njuiz sandej”.
“Nadam se da ne misle da je to poziv da idu da urade više. Bolje bi bilo da im je to upozorenje,” rekao je Keri, dodavši: ” Djavola je to precizna operacija,” očito frustriran zbog velikog broja ubijenih civila u izraelskoj ofanzivi.
Broj ubijenih Palestinaca dotigao je danas 508, a jučerašnji dan je bio najkrvaviji u operaciji započetoj pre dve nedelje u cilju da se zaustavi raketiranje Izraela iz Gaze. Ofanziva je pre pet dana proširena na kopno da bi se uništila mreža tunela Hamasa prokopanih ispod granice za ubacivanje na izraelsku teritoriju.
“Moramo da to da previzidjemo tamo. Mislim Džone da bi trebalo da idemo noćas. Mislim da je ludo da samo sedimo. Hajdemo, ” čuo se Kari kako kaže.
Kada ga je voditelj emisije Kris Valas upitao šta je to rekao, Keri je ponovio da Izrael ima pravo na samoodbranu.
“Mislim da je vrlo, vrlo teško u takvim situacijama, očito je vrlo teško,” rekao je Keri. “Imate ljude koji izlaze iz tunela. Imate pravo da udjete i uništite te tunele. U potpunosti to podržavamo. I podržavamo pravo Izraela da se brani protiv raketa koje nastavljaju da dolaze. Hamas je započeo taj proces raketiranja, nakon što je Izrael pokušao da nadje ljude koji su ubili trojicu mladih, znate – jedno americko dete, tri mlada gradjanina Izraela. To je sramota,” rekao je Keri.
“Teeško je imati takvu vrstu operacije. Reagovao sam očito na način kako svako reaguje uz poštovanje prema maloj deci i civilima,” rekao je Keri, dodavši: “Ali rat je težak i rekao sam to javno i sada kažem to ponovo. Branimo pravo Izraela da uradi ono što radi kako bi stigao do tih tunela”.
Prvi diplomata SAD je apelovao na Hamas da bude razuman i shvati da prihvatanjem prekida vatre spasava živote.
Keri je danas otputovao u Kairo da razgovora o krizi u Gazi.
Bivši lider bosanskih Srba Radovan Karadžić uhapšen je na današnji dan prije šest godina. Pred Haškim tribunalom on odgovara za jedan od najvećih zločina počinjenih od Drugog svjetskog rata u Bosni i Hercegovini.
Uhapšen je u Beogradu 21. jula 2008. godine gdje je aktivno učestvovao u javnom životu kao doktor alternativne medicine Dragan Dabić, promijenivši fizički izgled tako što je pustio dugu sijedu bradu, nosio dioptrijske naočale i dugu kosu vezao u rep na vrhu glave.
Karadžić je nakon 13 godina bježanja i skrivanja uhapšen akcijom službi sigurnosti Srbije.
On je optužen za genocid nad više od 7.000 Bošnjaka u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, teroriziranje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada i uzimanje pripadnika UN-a za taoce, u periodu od 1992. do 1995. godine. A njegovu sliku prvi je medijima pokazao šef kancelarije za saradnju sa Hagom Rasim Ljajić.
Šest godina poslije njegovog hapšenja, suđenje Radovanu Karadžiću još uvijek traje pred Haškim tribunalom.
Porodice žrtava agresije i genocida u BiH, još uvijek čekaju da pravda bude zadovoljena. Opravdana je i bojazan porodica žrtava da će se ponoviti slučaj “Milošević”, odnosno da će se suđenje Radovanu Karadžiću odužiti u mjeri u kojoj je trajalo suđenje bivšem predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću, kojem, zbog smrti, Haški tribunal, na kraju, nikada nije presudio.
U junu 2012. godine Haški tribunal odbio je zahtjev Radovana Karadžića da na polovini suđenja bude oslobođen, ustvrdivši da su tužioci izveli dovoljno dokaza protiv njega po deset tačaka optužnice, uključujući i genocid u Srebrenici, ali ga je oslobodio optužbe za genocid u sedam općina u Bosni i Hercegovini.
Ipak, u julu 2013. godine Žalbeno vijeće Haškog tribunala odlučilo je da će se Radovanu Karadžiću suditi za genocid u sedam općina u Bosni i Hercegovini (Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik.) počinjen 1992. godine nad Bošnjacima i Hrvatima, uz postojeću optužnicu za genocid u Srebrenici 1995. godine.
Izraelska vojska granatirala je bolnicu u Gazi, pri čemu su poginule četiri osobe. U jučerašnjim sukobima sa Hamasovim borcima poginulo je 13 izraelskih vojnika, među kojima i dvojica Amerikanaca, objavio je CNN. Riječ je o Maxu Steinbergu iz Californije i Seanu Carmeliju iz Texasa.
Izraelska vojska objavila je kako je uništila još dva tunela kroz koje su pripadnici Hamasa ulazili na njenu teritoriju, te ubila 10 militanata. Izraelskom stanovništvu u blizini Gaze naređeno je da ostanu u svojim domovima. Zasad se ne zna tačan broj ubijenih izraelskih vojnika, piše NY Times.
Hamasovi vojnici nastavili su granatirati izraelske gradove, te je jedna granata danas pala i na gradsko područje Tel Aviva.
U sukobima u nedjelju u istočnom dijelu Gaze poginulo je više od 60 Palestinaca te 13 izraelskih vojnika. Vojni zvaničnici Izraela ističu da su jučer ubili 10 Hamasovih boraca te uništili šest podzemnih tunela koje su oni koristili. Naglašavaju kako ne namjeravaju prestati dok ne unište sve tunele koje za njih predstavljaju opasnost.
Zvaničnici UN-a ističu kako su civili u Gazi u izuzetno teškoj situaciji, te da su hiljade njih utočište našli u skloništima. Navodi se kako je broj ubijenih Palestinaca prešao 500. U toku su diplomatski napori kako bi se uspostavilo primirje.
Devojka Hilda L. (29), koja je imala državljanstvo Srbije ubijena je u Nemačkoj, u Frankfurtu. Prema izvorima iz policije, ona je još ove godine podnela prijavu protiv vlastite familije, jer se osećala ugroženom pošto se roditeljima nije sviđao njen način života
Hilda L.(29), državljanka Srbije rodom iz Sandžaka, pronađena je mrtva u stanu u Hajnrih Štalštrase u frankfurtskom naselju Nid. Hildin nestanak prijavili su prijatelji mlade i zgodne devojke, kozmetičarke po zanimanju, koji su bili zabrinuti što od nje danima nije bilo traga ni glasa.
Policija i vatrogasci provalili su u stan u kojem je živela nakon razlaza s mužem, i zatekli je mrtvu sa vidnim ranama na glavi. Satima su istražitelji radili i osiguravali tragove, a nakon obdukcije prvobitne sumnje su potvrđene.
Nesrećna devojka ubijena je sa nekoliko udaraca tupim predmetom po glavi. Hilda je za sobom ostavila trogodišnju ćerkicu, ali se ne navodi gde je dete bilo u vreme zločina.
Prema izvorima medija iz policije, Hilda L. je još u aprilu ove godine policiji podnela prijavu protiv vlastite familije, jer se osećala ugroženom. Prema tim izvorima, roditelji tradicionalisti pretili su joj, jer nisu nisu mogli da se pomire sa njenim “zapadnjačkim načinom života”.
Ujedinjene nacije su saopćile da će u srijedu biti održana vanredna sjednica Vijeća za ljudska prava o situaciji na “okupiranim palestinskim teritorijima i u istočnom Jerusalemu”, u trenutku kada sukob između Izraela i Hamasa u Gazi ne pokuzuje nikakav znak predaha.
Predsjednik Vijeća za ljudska prava Baudelaire Ndong Ella iz Gabona primio je pismo koje su potpisali stalni predstavnik Egipta, uime arapske grupe, stalni predstavnik Pakistana, uime grupe Organizacija za islamsku saradnju, i stalni posmatrač palestinske države, sa zahtjevom za sazivanje vanredne sjednice.
Da bi vanredna sjednica bila sazvana, potrebna je podrška trećine članica Vijeća (16 ili više).
Zahtjev su potpisale sljedeće članice Vijeća: Južna Afrika, Alžir, Saudijska Arabija, Benin, Kina, Kuba, Ujedinjeni Arapski Emirati, Rusija, Indonezija, Kazahstan, Kuvajt, Maldivi, Maroko, Pakistan, Peru i Venecuela.
Zahtjev su podržale države posmatrači: Brunei, Egipat, Ekvador, Palestina, Iran, Malezija i Turska.
Sukob između Izraeala i Hamasa u Gazi u ponedjeljak, četrnaestog dana izraelske ofanzive na palestinsku enklavu, ne pokazuje znak predaha uprkos apelima međunarodne zajednice da se prekinu sukobi.
Šangaj — Šangajska administracija za hranu i lekove suspendovala je isporuke dobavljača mesa za lance brze hrane Mekdonals (McDonald's) i KFC.
Lokalni mediji navode da je namirnicama koje je kompanija Šangaj Husi Fud (Shanghai Husi Food) isporučivala restoranima istekao rok trajanja i da su povučene iz bezbednosnih razloga, prenosi Kineski radio internacional.
Reporteri koji su uspeli da uđu u kompaniju dobavljača navode da su videli jasnu evidenciju o prepakivanju goveđeg i pilećeg mesa kojem je istekao rok upotrebe. Na novim pakovanjima prolongiran je rok trajanja za godinu dana.
Inspektori šangajske Administracije za hranu i lekove odmah su se uputili u kompaniju dobavljača, ali im nije bio dozvoljen ulaz, pa je posle jedan sat morala da interveniše i policija.
Predstavnici dobavljača naveli su u svom saopštenju da njihova služba kontrole radi po propisima i da će u potpunosti sarađivati sa inspektorima.
BERLIN, 21. jula (Tanjug) – Bivši nemački fudbalski profesionalac i igrač berlinske Herte Andreas Birman izvršio je samoubistvo u 33. godini posle duge borbe sa depresijom.
Berlinski klub Špandauer Kikers, čiji je Birman bio clan, potvrdio je vest o njegovoj smrti.
“Naš igrač Andreas Birman dugo je patio od depresije koju nije mogao da pobedi”, saopštio je klub nesrećnog fudbalera.
Birman je objavio knjigu pod naslovom “Depresija: Crveni karton”.
Birman je prvi put javno govorio o svojoj bolesti 2009. godine, kada je igrao za Sent Pauli, posle samoubistva nemačkog golmana Roberta Enkea.
On je javno priznao da je prvi put pokušao samoubistvo oktobra te godine.
Vlasti Tunisa danas su naredile momentalno zatvaranje svih džamija i proselefijskih medija koji zagovaraju džihad.
Do ovog poteza je došlo kako bi se suzbio radikalni proslefijski pokret za koji se strahuje da bi mogao skrenuti zemlju sa puta demokratije.
Kako se navodi u saopštenju, biće zatvorene sve džamije koje nisu pod kontrolom tunižanskog ministarstva vjera, kao i sve bogomolje u kojima se slavi prošlonedjeljno ubistvo 15 tunižanskih vojnika. Oni su ubijeni kraj granice sa Alžirom.
Vlada je takođe najavila zatvaranje svi proselefijskih radijskih i televizijskih stanica koje nemaju dozvolu za emitiranje a pozivaju na džihad i neke ljude proglašavaju nevjernicima.
Policija je danas u racijama širom zemlje uhapsila 60 ljudi zbog sumnje da su radikalni ekstremisti.
Ovim odlukama i akcijama prethodili su napadi na dvije vojne baze na planini Maunt Čambi, a koje je izvela ekstremistička grupa za koju se vjeruje da se je povezana sa sjevernoafričkim ogrankom Al Kaide.
Očito je da je malo ko u ovoj zemlji sretan i zadovoljan. Nezaposlenost i cijene rastu, narod sve nezadovoljniji. Političari se na to ni ne osvrću i već godinama ne čine ništa kako bi nešto promijenili i kako bi ova zemlja konačno uznapredovala, kazao je nezavisni kandidat za člana Predsjedništva BiH iz bošnjačkog naroda dr.Mustafa Cerić u razgovoru za Fenu.
Navodi da je godinama među narodom i da razumije njegove potrebe.
”Vodi me i želja i potreba da se nešto mijenja i siguran sam da mogu doprinijeti tome, inače ne bih niti pomišljao na kandidaturu”, kazao je Cerić odgovarajući na pitanje šta ga je motiviralo da se kandidira za člana Predsjedništva BiH.
Ističe da promjene, naravno, neće biti brze i lake, ali se u njih mora krenuti. Mora se započeti s odlučnim reformama koje će osigurati bolji život za ovu zemlju i sve njene stanovnike.
”Tu ponajviše mislim na mlade, koji sve više napuštaju svoju domovinu. Neophodno je osigurati jednu atmosferu u kojoj će htjeti ostati, a oni koji su već otišli da se požele vratiti. Ne mogu shvatiti niti prihvatiti činjenicu da u ovako lijepoj zemlji, s tolikim prirodnim, kulturnim, historijskim i inim bogatstvima, ljudi ne mogu pronaći sreću, a u tuđini se vrlo brzo snađu”, kazao je Cerić.
Dodaje da je godinama gradio veze sa zvaničnicima širom svijeta, između ostalog i sa svjetskom ekonomskom elitom.
”Čak sedam puta aktivno sam učestvovao u radu Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, pa ta iskustva i te veze svakako namjeravam iskoristiti za dobro svih nas. Previše volim ovu zemlju da bih samo nijemo promatrao kako propada, ljudi pate, a mladi odlaze”, kazao je Cerić.
Upitan koje su, prema njegovom mišljenju, njegove prednosti u odnosu na ostale kandidate za člana Predsjedništva BiH iz bošnjačkog naroda, Cerić odgovara da, premda mnogi to smatraju nedostatkom, „moja prednost je što iza sebe nemam stranke, niti bilo kakve druge političke sile koja bi me ‘gurala’ na poziciju bošnjačkog člana državnog predsjedništva“.
Navodi da je nezavisan i slobodan kandidat.
”Dok iza drugih stoje čitave klike i mašinerije, kako stranačke, tako i medijske, moj ulog i moja snaga je moj moral. Drago mi je da je moju kandidaturu pozdravio i bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, koji je, svojevremeno, također kao nezavisni kandidat, pobijedio na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj”, kazao je Cerić.
Na pitanje šta će biti u fokusu njegove predizborne kampanje, odnosno prioriteti u programu rada ukoliko bude izabran, navodi da u fokusu, kako je već naglasio, moraju biti promjene koje će ovu zemlju vratiti na put progresa.
”Bosni i Hercegovini potreban je projekat, sličan kakav je bio Maršalov plan, koji je Njemačku nakon 2. svjetskog rata podigao na noge i pomogao da izraste u svjetsku silu. Da bi jedan takav projekat uspio, svakako je potrebno napraviti i korjenite promjene u legislativi, ukrotiti birokratske i sve druge prepreke koje koče strane investicije u našoj zemlji. U tu svrhu pametnije i djelotvornije koristiti i diplomatsku mrežu, te animirati dijasporu koja je svakako spremna pomoći u oporavku Bosne i Hercegovine”, kazao je Cerić.
S tim u vezi, navodi, pozicija Predsjedništva i direktan utjecaj te institucije na diplomatski aparat naše zemlje mora biti u potpunosti funkcionalan za bolju komunikaciju s dijasporom. Moramo, istaknuo je Cerić, kreirati atmosferu povjerenja, a što je još važnije, poštovanja prema investitorima i njihovom kapitalu i omogućiti učešće naših ljudi u projektu obnove ove zemlje. U tom smislu, jedan od prioriteta je i ulazak Bosne i Hercegovine u NATO, što bi umnogome doprinijelo tom planu, budući da bi osiguralo stabilnost tržišta i unaprijedilo političku poziciju društva u regionu.
”Dakle, kampanju kreiram sâm sa svojim saradnicima, a uskoro ću, vjerujem, i u Predsjedništvu BiH biti slobodan djelovati bez ikakvih stranačkih i drugih unutrašnjopolitičkih utjecaja uz pomoć stručnog savjeta najeminentnijih stručnjaka iz zemlje i svijeta. Neophodno je konačno shvatiti da nam na prvom mjestu treba biti ova zemlja, a ne stranački ili bilo koji drugi interesi. Baš zato sam i predložio ‘departizaciju’ članova Predsjedništva BiH i stavljanje fokusa na ovu zemlju i njene interese”, kazao je Cerić.
Formula uspjeha je, dodaje, da svi pronađu interes da zadovoljno žive u BiH, „pa ću se u tom smislu potruditi da promijenim percepciju politike i obnašanja državne vlasti“.
”Želim dobro za sve u ovoj zemlji i založit ću se i kod Zapada i kod Istoka da ulažu u našu zemlju. Svakako želim i da konačno zažive pravo i pravda. Ponavljam, ne bih ni ulazio u ovaj projekat da ne smatram da je sve to moguće, te pozivam sve da mi se pridruže u ovom projektu za dobro svih”, kazao je Cerić.
Upitan na koji način će finansirati predizbornu kampanju, odgovorio je: „Finansiranje predizborne kampanje plod je akcije i samoinicijative dobronamjernih ljudi koji podržavaju ovaj projekat“.
”Radi se, dakle, o čistom entuzijazmu ljudi koji imaju povjerenja u moju viziju i žele biti dio ovoga projekta”, kazao je Cerić.
