Naslovna Blog Stranica 4878

Novi APPLE MacBook Pro – jeftiniji a bolji !?

0

2013_Macbook_Pro

Kompanija Apple 14. februara pustila je u prodaju nove jeftinije modele MacBook Pro računara koji su, kako navode iz kompanije, dodatno poboljšani bržim procesorima.

Nova ponuda u prvi plan ističe trinaestoinčni MacBook Pro sa retina displejem koji se sada na američkom tržištu može kupiti za 1.499 dolara, ako je u pitanju model sa 128GB memorije. Kada je reč o modelu sa 256GB, nova cena iznosi 1.699 dolara, a u ovom slučaju za taj novčani iznos dobija se i procesor 2.6GHz Intel Core i5,

Cena petnaestoinčnog modela i dalje je ista, ali se sada za 2.199 dolara dobija quad-core 2.4GHz Core i7 procesor. Za šesto dolara više može se pazariti isti model sa procesorom quad-core 2.7GHz Core i7 i 16GB memorije.

Novu cenu dobio je i MacBook Air od trinest inča, koji sa memorijom od 256GB košta 1.399 dolara.

Ljajić nastavlja tradiciju…

1

Rasim Ljajic

 

Beograd — Rasim Ljajić, Aleksandar Vučić, Ivica Dačić, Rodoljub Šabić, Saša Janković i Milica Delević su najkomunikativniji funkcioneri 2012, pokazalo istraživanje.

U saopštenju PR agencije “Pragma”, koja je sprovela istraživanje, kaže se da je tradicionalno, 12. istraživanje “Novinar – vaš prijatelj” sprovedeno u decembru 2012. i januaru ove godine, i da je učestvovalo više od 300 novinara srpskih medija.

Ljajić, kao i godinama unazad, potom Vučić, Dačić, poverenik za informacije od javnog značaja Šabić, zaštitnik građana Janković i Milica Delević bili su najkomunikativniji državni i politički funkcioneri u Srbiji tokom 2012. godine.

Među javnim ličnostima koje su 2012. godine – prema mišljenju novinara najrelevantnijih srpskih medija – na kvalitetan način, promenile svoj imidž u odnosu na prethodni period, prvi je Aleksandar Vučić, a slede Tomislav Nikolić, Velimir Ilić i Jorgovanka Tabaković.

Među državnim i političkim institucijama najbolje odnose s medijima imali su Ministarstvo energetike, Privredna komora Srbije, Narodna banka Srbije, Ministarstvo finansija i privrede, Informativna služba srpskog parlamenta, a od javnih preduzeća Elektroprivreda Srbije.

U kategoriji profitnih (privrednih) organizacija najbolje su komunicirali s medijima VIP mobajl, Naftna industrija Srbije, Telekom Srbija i Unikredit banka.
Medju neprofitnim organizacijama novinari su izdvojili FK “Partizan”, Udruženje potrošača, Udruženje banaka, Uniju poslodavaca Srbije i Olimpijski komitet Srbije.

U kategoriji ostalih javnih ličnosti novinari su najviše pozitivnih ocena dali Novaku Đokoviću, Vesni Pešić i Vladimiru Vermezoviću, a od predstavnika privrednih i neprivrednih organizacija Ivanu Tasovcu.

Organizovani događaji koji su, prema mišljenju novinara, obeležili prošlu godinu u Srbiji su opšti izbori iz maja, evropska prvenstva u rukometu za muškarce i žene, akcija “Bitka za bebe”, inauguracija predsednika Tomislava Nikolića i koncert Dženifer Lopez.

Kada je reč o privrednim i neprivrednim organizacijama i institucijama u prestonici najkvalitetnije odnose s medijima imali su “Kombank arena”, Skupština grada Beograda i Hitna pomoć.

U tradicionalnom istraživanju “Novinar – vaš prijatelj” koje krajem svake godine sprovodi PR agencija “Pragma”, ispitanici analiziraju kvalitet odnosa s medijima organizacija i javnih ličnosti u više kategorija: državne institucije, političke organizacije, privredne i neprivredne organizacije, političke i ostale javne ličnosti, a biraju se i organizacije koje imaju najbolje kanale i sredstva komunikacije s novinarima.

 

Izvor: Tanjug

Inicijativa za pomirenje IZ: Odlaze Zilkić i Zukorlić?

0

Novi_Pazar_Lejlek_dzamija

 

To pomirenje podrazumijeva potpuno spajanje dvije institucije, sem imena koje će se gasit, otkrio je izvor agencije Anadolija

Realizacija inicijative  o pomirenju dvije islamske zajednice koje djeluju u Srbiji je u toku i nju podržavaju svi bitni faktori u zemlji i inostranstvu. Kako saznaje novinar agencije Anadolija (AA) od izvora uključenog u pregovore, podršku ovoj inicijativi pružilo je ”preko osamdeset odsto pripadnika džemata i službenika s obje strane”.

“To pomirenje podrazumijeva potpuno spajanje dvije institucije, sem imena koje će se gasit. Koncept ostaje u okviru granica Srbije sa specijalnim vezama sa Bosnom i Hercegovinom i Turskom”, rekao je sagovornik Anadolije govoreći pod uvjetom anonimnosti.

Prema riječima sagovornika AA koji učestvuju u realizaciji inicjative, postojeći lideri obje zajednice, to jeste Islamske zajednice Srbije (IZS) Adema ef. Zilkića i Islamske zajednice u Srbiji (IZuS) na čelu sa Muamerom ef.  Zukorlićem, neće moći da se kandidiraju na visoke funkcije, ali će moći da ostanu aktivni u strukturama zajednice u budućnosti.

Nova platforma je nastavak prošlogodišnje inicijative o ujedinjenju islamskih zajednica u Srbiji koja, kako tvrdi naš sagovornik “išla odzgo prema nadole” i nije dala rezultat. Sada ide u suprotnom smjeru “od džemata i imama”.

“Glavne tri tačke prave jedan trougao na relaciji Ankara-Beograd-Sarajevo. Tu će sada mnogo više biti uključeni vjerski nego politički faktori. To znači da će, pored reisu-l-uleme Turske Mehmeda Gormeza i Islamske zajednice u BiH Huseina ef. Kavazovića, biti uključena i Vlada Srbije. Ona će u najmanju ruku biti konsultovana”, tvrdi za AA pregovarač o pomirenju.

Beogradski muftija će novom platformom imati veće ingerencije, a dalje će djelovati na području centralne Srbije i Vojvodine.

Učesnik inicijative koji radi i na izradi platforme kaže za agenciju Anadolija da platforma još nije isturena, ali da pojam pomirenja prevashodno znači formiranje jedne, a nikako ne formiranje treće islamske zajednice.

“Samo pomirenje ima podršku i spajanje dvije u jednu islamsku zajednicu”, navodi izvor Anadolije i posebno naglašava da stvaranje treće islamske zajednice, kako je rekao, nikako ne treba ni spominjati.

Prema njegovim riječima pomirenjem se očekuje i “skidanje veta u pružanju finansijke i druge pomoći islamskim zajednicama dok su razjedinjene od strane Turske”. Također, u slučaju neujedinjenja izostat će i podrška domaćih faktora, posebno onih iz Sandžaka.

Sagovornik Anadolije je potvrdio da je devet imama iz obe islamske zajednice boravilo prošlog mjesec u Ankari ”kako bi uzeli aktivno učešće u toj inicijativi”.

“Platforma bi, uz saglasnost turskog i bosanskog reisa, kao i Beograda, uskoro trebalo da se predstavi javnosti”, zaključio je on.

U Srbiji od 2007. godine djeluju dvije islamske zajednice koje se međusobno ne priznaju.

Ministar vanjskih poslova Turske Ahmet Davutoglu je prije dvije godine pokrenuo inicijativu za njihovo pomirenja, ali do sada ta inicjativa nije dala rezultata.

Kreativna torba…

0

Torba

 

Zanimljiv predlog 🙂

Mahmutović traži sazivanje Skupštine

1

mahmutovicGradsko veće je na poslednjoj sednici koja je odžana u ponedeljak donelo niz važnih odluka, rekao je u izjavi za Regionalnu televiziju grdaonačelnik Novog Pazara dr Meho Mahmutović.

Usvajanje tih odluka je,prema njegovim rečima, vezano za zakonske rokove pa je neophodno da Skupština zaseda već sledeće nedelje.

Gradonačelnik Mahmutović je uputio pismo predsedniku Skupštine od koga traži da ubrzo zakaže Skupštinu.

 

 

Turska “ljubavna himna” ispjevana je Bošnjakinji

0

himna

 

Najpoznatiju tursku ljubavnu pjesmu “Mona Roza” Sezai Karakoc posvetio je muhadžirskoj kćerki Muazzez Akkayi

Najpoznatija turska ljubavna pjesma “Mona Roza” ispjevana je Bošnjakinji Muazzez Akkayi, kćerki doseljenika iz Bosne u Tursku, saznaje novinar agencije Anadolija.

Pjesmu je sredinom prošlog vijeka napisao Sezai Karakoč, tada siromašni student porijeklom iz Anadolije, koji se tokom studija u Ankari zaljubio u Muazzez. Karakoc je postao od najznačajnijih turskih pjesnika, danas važi za živu umjetničku legendu Turske, a “Mona Roza” je zaživjela kao neformalna turska himna zaljubljenih.

Mladi pjesnik Sezai nekada je “umirao” od jednog pogleda voljene Muazzez Akkaya, kćerke bošnjačkih muhadžira (doseljenika). Kako se kasnije saznalo, kćerka iz obitelji koja je u to vrijeme u Ankari bila dio elitnog sloja društva, nije ni znala da postoji pjesnik iz siromašne porodice koji je “voli više od svega”.

Sezai Karakoc je rođen u Erganiju kod Diyarbakira 1933. godine a danas, kao osamdesetogodišnjak, živi u Istanbulu. Obrazovanje je sticao u školama internatskog tipa u rodnom gradu, Marasu i Gaziantepu, a u Istanbul dolazi kako bi upisao studij filozofije, premda je njegov otac insistirao da studira teologiju. Kako se tijekom studija nije mogao financijski izdržavati, prijavio se za stipendirani studij, i dobio mogućnost da se školuje na Fakultetu političkih nauka Sveučilišta u Ankari, gdje završava studij na Odsjeku za financije. Upravo je na tom sveučilištu sreo djevojku Muazzez, porijeklom Bošnjakinju, i ludo se zaljubio. Neuzvraćena ljubav bila je pjesnički plodonosna, te je u tom periodu nastala turska “himna zaljubljenih”, jedna od najpoznatijih turskih ljubavnih pjesama pod naslovom “Mona Roza”.

Značajno je spomenuti još jednu poveznicu ovog znamenitog turskog pjesnika sa zemljom porijekla ljubavi njegovog života. Za vrijeme agresije na Bosni i Hercegovini Karakoc je izrazio svoj protest obustavljajući spisateljsko djelovanje, što je obrazložio riječima da “nije vrijeme za književnost dok u srcu Evrope ubijaju nevine ljude”.

To da je “turska ljubavna himna” posvećena upravo Muazzez Akkayi, te da se to dade iščitati iz akronima u izvorniku i prijevodu, novinar agencije Anadolija saznao je od  orijentalnog filologa Amine Šiljak-Jesenković, utjecajnog turkologa koja je tu pjesmu prevela i nedavno objavila u časopisu “Behar”.

Šiljak Jesenković je za agenciju Anadolija rekla da o pjesmi i o pjesnikovoj nesretnoj ljubavi kruži nekoliko urbanih legendi.

Jedna od njih glasi: “Najbolja Muazzezina prijateljica zna koliko je Sezai K. zanesen poezijom i insistira da dođe na neku proslavu. Ne odbija molbu, dolazi na priredbu pred čiji kraj voditeljica kaže kako se među njima nalazi neko ko piše dobru poeziju i Sezai Karakoca poziva na scenu. On stidljivo izlazi i čita Mona Rozu. Djevojka, kojoj je pjesma upućena ,nalazi se u publici, ali već je zaručena. Jedno vrijeme razmjenjuju poglede, Karakoc to ne može izdržati i trkom silazi sa scene. Djevojka trči za njim, stiže Karakoca i pokazuje prsten na ruci, te mu kaže: ‘Samo na jednu tvoju riječ, spremna sam odbaciti ovaj prsten’. Sezai Karakoč joj odgovara: ‘Tvoja ljubav više ne može dostići do ljubavi koju ja osjećam…’ Iste noći djevojka izvršava samoubistvo, a Sezai K. se nikad nije oženio…”, glasi ova urbana legenda s tragičnim završetkom.

Međutim, poznato je da je Muazzez Akkaya živa i da se nije ubila. Amina Šiljak-Jesenković rekla je da Mona (Muazzez) dugo nije htjela izlaziti u javnost sa svojom pričom, a jedan lokalni turski web site uspio je u onom u čemu nisu nacionalni mediji. Novinari su ostvarili kontakt sa Mona Rozom i uradili razgovor sa ženom koja je bila inspiracija za jednu od najvažnijih i najprepoznatljivijih pjesama turske književnosti.

Muazzez su posjetili njezin porodični prijatelj Fahri Ersavas, pjesnik iz Gejvea, i urednik web portala Esme Koyu (selo Ešme) Seref Elma.

Muazzez danas nosi prezime Giray i izjavila je da “nije imala pojma da je pjesma napisana”.

“Ja nešto nisam bila zainteresirana za poeziju, više me interesirala matematika. Međutim, stvar je izašla na vidjelo. Ne znam, osjetila sam veliku presiju, štaviše, činilo mi se da je sve to poprimilo karakter opsesije, i ja sam željela da tu ne zastrani… Nisam željela da se sve to pretvori u opsjednutost, u zastranjenje. Bila bih daleko sretnija i spokojnija da je i on uspio živjeti porodični život”, rekla je Muazzez za turske medije i potvrdila da joj je pjesnik pokazivao svoje osjećaje poklanjavši joj podosta pjesama.

“Ja nisam ništa osjećala. Ukratko, nije bilo one energije”, rekla je starica čije je ime postalo simbol zaljubljenih u Turskoj.

Što se tiče dramatične priče, urbane legende o samoubojstvu i sudbonosnom susretu, Muazzez je rekla da se ne sjeća koju je pjesmu Sezai tada izrecitirao. “Ja sam otišla jer je bila veče studenata, studentska priredba, ali niti sam pobjegla niti sam išta uradila. Mirno sam odsjedila”, istakla je u intervjuu za web portal Esme Koyu.

Još jedna urbana legenda, kako je novinaru Anadolije rekla Amina Šiljak Jesenković, govori o tome da je Muazzez Akkaya potomak bošnjačkih muhadžira.

“Meni je bilo dovoljno to što i Sezai Karakoc u stihovima oslovljava muhadžirsku kćer. Samouvjerena bjeloputa ljepotica ne primjećuje tamnoputog, ne tako lijepog, i uz to siromašnog Anadolca, pjesnika… Njena jača strana je matematika, a ne romantika, i to treba prihvatiti. I biti zahvalan za ovu legendu, za ovu odu ljubavi. Gdje ste vidjeli da ljubavna priča sa sretnim završetkom biva zanimljiva, ljudi se vole, i tu više nema drame. Tuga, razdvojenost, neuzvraćena ljubav, intrige stvaraju dramu. A ova ljubav prema ženi, prema Muazzez Akkayi možda je bila put na kojem profana, metaforička, putena ljubav poprima drugačiji karakter… možda je bila put na kojem je Sezai Karakoč osjetio istinsku, apsolutnu, metafizičku, božansku ljubav o kojoj pjevaju i Karakocevi prethodnici. O tome pjeva i Sulejman s pjesničkim imenom Muhibbi, i naš Sulejman Mezakija iz Čajniča, i Hasan Zijaija iz Mostara, i Rušdija i Fevzija, i Ahmed Hatem iz Bijelog Polja, i Zekerijja Sukkerija iz Sarajeva, i Fuzuli iz Kerbele…“, rekla je za agenciju Anadolija jedan od najutjecajnijih turkologa na Balkanu Amina Šiljak-Jesenković.

Sezai Karakoc je do sada objavio trinaest zbirki poezije, tri antologije prevedene poezije, tri zbirke književnih eseja, dvije zbirke pripovjedaka, tri zbirke dnevnika, dvije zbirke drama i tri monografije o pjesnicima Mevlana Celaludinu Rumiju, Junusu Emreu i Mehmetu Akifu Ersoju.

Povodom Dana zaljubljenih, agencija Anadolija u cjelosti objavljuje Karakocevu pjesmu “Mona Roza”. Ono što je nekada bio tužni unutarnji monolog nesretno zaljubljenog mladića, u prijevodu s turskog na bosanski jezik Amina Šiljak-Jesenković uspjela je prenijeti pjesnikove osjećaje, a “Mona Roza” tako uistinu postaje poticajni ili utješni dijalog univerzalne vrijednosti za sve one koji su sretno ili nesretno zaljubljeni.

MONA ROZA

Mona Roza, crne ruže, bijele ruže

Ruže iz Gejveai bijela postelja

Za milost moli ptica krila slomljena

Ah, zbog tebe će u krvi biti sva

Mona Roza, crne ruže, bijele ruže

 

Urlaju na mjesec prljavi šakali

Plašljivo planinu gledaju zečevi

Mona Roza, danas sam tako nekakav

Kišne kapi koso padaju po zemlji

Urlaju na mjesec prljavi šakali

 

Ah, zatvori prozor, namakni zastore

Mona Roza, samo da u te ne gledam

Pogledaj me samo, dosta je da umrem

Shvati Mona Roza, ja baš ludak jesam

Ah, zatvori prozor, namakni zastore

 

Zaklon tužne vrbe, stabla maslina

U meni se sunce na svjetlo pomilja

Zaručnički prsten, škirpa kapija

Samo na te uv’jek mene podsjeća

Zaklon tužne vrbe, stabla maslina

 

Zambaci sve cvatu gdje je pusta zemlja

Svaki divlji cvijet ima gordost svoju

Neprosvijetljen duh moj pokatkad poljulja

Vjetar što je uv’jek za sv’jećom u stroju

Zambaci sve cvatu gdje je pusta zemlja

 

Eh, te tvoje ruke, tvoji prsti, ruke

Baš kao da stišču crven šipkov cv’jet

Sa tvojih se ruku sad redaju slike

Žene koja šeće samim morskim dnom

Eh, te tvoje ruke, tvoji prsti, ruke

 

Zašto, kako, Mona tako leti vrijeme

Već nastupi ponoć, trnu svjetiljke

Spavaj, nek ždralovi pohode ti snove

Ne gledaj u čudu nebo i oblake

Zašto, kako, Mona, tako leti vrijeme

 

Ah, s večeri rane treptaljke se sjate

Pa u bašču slete na smokvino granje

Jedne ptice bijele, druge boje žute

Kad bi me srušiil mjesto pitce male

Ah, s večeri rane treptaljke se sjate

 

Kad ja, Mona Roza, pronalazim tebe

U pogledu svakom ptica treptalica

Ova prazna jedra životom ispune

Ti pogledi čedni s ovih obalica

Kad ja, Mona Roza, pronalazim tebe

 

Kušnjivo i s ljutnjom ne gledaj me, Roza

Još ti moje pjesme nisi saslušala

Neće moja ljubav svirkom da se sroza

Najljepša je pjesma iz zrna nastala

Kušnjivo i s ljutnjom ne gledaj me, Roza

 

A vjeruj mi više, muhadžirska kćeri

Poslušaj i shvati što ću ti priznati

Bol neki studeni, čudni, bol taj modr

K’o plamen mi t’jelo čitavo zahvati

A vjeruj mi više, muhadžirska kćeri

 

Jako nakon kiša zametne se klasje

U strpljenju, valjda, svi plodovi zriju

Zagledaj se jednom baš u oči moje

Vidjet ćeš što mrtvi za život se daju

Jako nakon kiša zametne se klasje

 

Amberom što miriše ti koža, i halhale zlatne

Krvavom peru ptičijem nek odgovor daju

Ima jedno pero što čeka tvoj osmijeh da nestane

Ima jedno pero što ga dan i noć ne poznaju

 

Amberom što miriše ti koža, i halhale zlatne

Mona Roza, crne ruže, bijele ruže

Ruže iz Gejvea i bijela postelja

Za milost moli ptica krila slomljena

Ah, zbog tebe će u krvi biti sav

Mona Roza, crne ruže, bijele ruže

 

Izvor: Anadolu Agency

Građani u cijeloj regiji plesali protiv nasilja nad ženama

0

zene

 

Žene odlučno podržale svjetsku kampanju “jedna milijarda ustaje”

SARAJEVO/PODGORICA/BEOGRAD/ZAGREB

U sklopu kampanje “Jedna milijarda ustaje”, aktivisti, građani i građanke Sarajeva, Podgorice, Beograda i Zagreba izašli su danas tačno u 14 sati na ulice kako bi kolektivnim plesom protestovali protiv nasilja nad ženama i djevojčicama u svijetu. Na ovaj način građani iz regiona su se priključili globalnoj kampanji koja je danas u navedeno vrijeme obilježena u oko 200 zemalja širom svijeta.

Nekoliko stotina građana Sarajeva izašlo je na Trg djece Sarajeva kako bi pružili podršku kampanji koja je pokrenuta protiv nasilja nad ženama. Akciju su podržali i američki ambasador u BiH Patrick Moon i direktor USAID-a David Barth sa suprugama, te komandant NATO Štaba Sarajevo general Walter Lord.

„Dakle, ja sam danas ovdje sa suprugom Danutom, tu je direktor USAID-a David Barth, tu je general iz NATO Štaba Sarajevo Walter Lord, svi smo ovdje da damo svoj glas i da glasno govorimo protiv nasilja nad ženama i djevojčicama. Drago mi je što će svi ljudi, širom BiH, postati dijelom ovih današnjih demonstracija, odnosno izlaska na ulicu“, istakao je američki amabasador u BiH.

Jedna milijarda ustaje je događaj koji je ustvari 15-godišnjica pokreta protiv nasilja nad djevojkama, djevojčicama i ženama“, rekla je direktorica Udruženja za kulturu i umjetnost Crvena i koordinatorica kampanje “Jedna milijarda ustaje, pleše i protestira” za BiH Danijela Dugandžić Živanović.

Ona je dodala da je Bosna među 200 zemalja koje danas plešu povodom kampanje, a da je 176 organizacija u 37 lokalnih zajednica u BiH organizovalo događaj.

„Ovo je nevjerovatan odaziv i mogu reći najveća akcija ikad zajednički organizovana u BiH. Jako smo ponosni zato što su građani i građanke BiH odlučili da nasilju kažu STOP sada“, istakla je Živanović.

Ona je dodala da su se za ples odlučili zato što ljudi oduvijek tijela koriste u znak protesta, kako su to radili i afrički robovi kad su koristili svoja tijela u znak protesta protiv ropstva.

Sarajka koja je podržala ovu akciju je i osamnaestogodišnja Amra Brkić, koja je za agenciju Anadolija izjavila da je svaka treća žena u sviijetu žrtva zlostavljanja i da je ona danas došla na ovaj događaj kako bi pružila podršku tim ženama.

„Smatram da nijedna žena ne zaslužuje da bude žrtva zlostavljanja“, kazala je ona.

Globalna kampanja pod nazivom „Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama“  organizovana je i u glavnom gradu Crne Gore, na Trgu Republike.

Ljiljana Raičević, izvršna direktorica Sigurne ženske kuće, koja je glavni pokretač ove akcije u Crnoj Gori, kazala je za agenciju Anadoliju da Sigurna ženska kuća ovu akciju priprema mjesec dana.

“Mi smo od samog početka bili u toku, mislili smo da neće biti ovoliki broj zainteresovanih, ali je marketing, odnosno reklame putem društvenih mreža mnogo pomogao da se ovaj događaj proširi kroz cijelu Crnu Goru i da danas dođe ovoliki broj ljudi kako bi pružio podršku protiv nasilja nad ženama“, kazala je Raičević

Žena je bilo iz svih dijelova Crne Gore.

„Ja sam došla zajedno sa volonterkama iz Bijelog Polja da podržim ovu akciju, jer smatramo da je ovo izvanredan globalni događaj, koji predstavlja još jedan vid borbe protiv nasilja nad ženama. Danas će u Crnoj Gori zaista prvi put biti vidljivo i građanstvo koje je protiv nasilja nad ženama, a ne samo organizacije civilnog društva kao što je do sada bio slučaj. Zbog toga se ovaj događaj razlikuje od svih drugih“, izjavila je direktorica NVO „Snažna mama“ iz Bijelog Polja Sanela Rovčanin.

Crnogorski poslanici i poslanice juče su u holu Skupštine plesali u znaku podrške kampanji „Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama“.

Nekoliko stotina žena i muškaraca učestvovalo je danas u ovoj akciji i na Trgu Republike u Beogradu, javio je dopisnik agencije Anadolija.

Akciju su organizovali predstavnici Centra modernih vještina i Centra E8, kao i nekoliko nevladinih organizacija među kojima i Žene u crnom.

Sa skupa, kojem su prisustvovali i predstavnici državnih organa Srbije, upućena je poruka da se moraju poduzeti sve mjere kako bi prestalo nasilje nad ženama. Na skupu, koji je trajao više od jednog sata, žene i djevojke zatražile su od nadležnih da prestanu svi oblici nasilja, kako psihičkog tako i fizičkog. One su tokom plesa nosile poruke i parole da u Srbiji „Muškarci svakodnevno siluju žene“, „Dosta je“, „Žena nije kriva za silovanje“, „Sramota je nasilnikova“.

Predsjednica Savjeta za ravnopravnost pri Vladi Srbije Nevena Petrušić u izjavi za AA istakla je da u Srbiji danas zaista postoji nasilje i da svi državni organi moraju uložiti napore kako bi to prestalo. Ona je istakla da je pored konstantnog fizičog nasilja u porodicama izraženo i psihičko nasilje, kako u porodici, tako i na poslu ili uopšte u društvu.

I Hrvatska se priključila svjetskoj kampanji protiv nasilja nad ženama, koja se u svijetu održava 15 godina, a ove godine je okupila sudionike iz oko 200 zemalja.

Središnji dio hrvatske kampanje odvijao se u Zagrebu, dok se plesalo i u drugim gradovima . Mediji navode da se Hrvatska s razlogom ove godine priključila globalnoj kampanji, jer je situacija zlostavljanih žena u ovoj zemlji sve lošija.

Eva Ensler je žena koja je zapravo i pokrenula ovu manifestaciju, a tokom vremena pridružilo joj se više od 15.000 organizacija, pojedinaca, među kojima su i članovi vlada i parlamenata.

Prema podacima Svjetske banke, žene u dobi od 15 do 44 godina više su u opasnosti od silovanja i porodičnog nasilja nego od obolijevanja od raka, saobraćajnih nesreća i rata.

 

Izvor: Anadolu agency

Mass Entertainment Group demantuje Amela Alića

1

stari gradMass Entertainment Group, organizator tradicionalnog muzičkog festivala “Stari Grad”, oglasila se saopštenjem za javnost, a vezano za izjavu člana Gradskog veća Amela Alića, emitovanu u Dnevniku Regionalne televizije, u kojoj stoji “Povratili smo festival Stari Grad, na velika vrata, posle jednogodišnje pauze”.

”Mi kao organizatori ove najveće i najvažnije kulturno zabavne manifestacije u regionu, oštro osuđujemo ovakav pokušaj zloupotrebe imena i kredibiliteta festivala, učinjen sa ciljem sticanja jeftinih političkih poena.  Napominjemo da se festival Stari Grad održava u kontinuitetu od 2004. godine, te da se isključivo odlukom organizatora nije održao 2011. godine, zbog procene da ne postoji mogućnost dostizanja ranije ostvarenog produkcijskog nivoa, čime je izbegnuto nazadovanje ovog događaja, koji je u konstantnom usponu.  Muzički festival “Stari Grad” je događaj koji pripada svim građanima Novog Pazara. Njegova osnovna misija jeste slanje pozitivne slike o svom gradu i građanima, njegovo otvaranje kroz domen kulture i muzike, i pospešivanje i promocija svih njegovih potencijala i posebnosti.
Otuda, mi kao organizatori, i ljudi kojima je pripala čast da devet godina unazad ulažemo sebe u produkciju ovog događaja, očekujemo i insistiramo da se isti ubuduće ne zloupotrebljava na ovaj način, i ne stavlja u dnevnopolitički kontekst.
Ujedno, zahvaljujemo svima koji su u proteklih devet godina, na bilo koji način dali svoj doprinos unapređivanju muzičkog festivala “Stari Grad”, doživljavajući ga svojim, i razumevejući njegove pozitivne efekte” stoji u saopštenju za  javnost organizatora tradicionalnog muzičkog festivala “Stari Grad”Mass Entertainment Group.

 

Šta sve možete besplatno u Parizu i Londonu

0

Pariz

 

Pošto su Pariz i London među najskupljim gradovima na svetu, a šteta je da ih ne vidite, izabrali smo neke atrakcije koje u francuskoj i engleskoj prestonici možete videti besplatno.

Pariz ima različita lica – grad je ljubavi, prestonica mode i književni raj. Iako ulaznice za muzeje mogu da budu skupe, a fina večera u restoranu nedostižna za mnoge, francuska prestonica ima i besplatne sadržaje.

Ulaz u mnoge muzeje je besplatan u bilo koje doba, dok drugi, uključujući Luvr i Muzej Dorsej nude besplatan ulaz svake prve nedelje u mesecu.

Na desnoj obali Sene, između Ajfelovog tornja i Vojne škole, nalazi se najveća zelena javna površina Pariza, oblast Mars. Ovaj prelepi park nazvan je po uzoru na rimski Kampus Marcius, što znači Poljana Marsa. Ulica Mufetar je jedno od najstarijih i najživljih naselja Pariza, bogato restoranima, prodavnicama, kafićima. Pravo vreme da obiđete ovaj deo Pariza je subota, jer se tada otvara velika pijaca hrane. Ne propustite ulični sladoled.

U Londonu obavezno obiđite neogotičko čudo iz 19. veka – Vestminstersku palatu. Prošetajte Portobelo Roudom, posetite Britanski institut za film “Medijatek” koji ima četiri bioskopa (koji nisu besplatni) i zabavni deo gde možete istraživati njihovu filmsku arhivu i gledati filmove besplatno. Među najboljim atrakcijama je i Britanski muzej, gde je ulaz potpuno besplatan.

Atrakcije za koje ne plaćate ulaznicu
– Ulazak u katedralu Notr Dam je besplatan, a ako vas mrzi da čekate red, pogledajte je sa obale Sene.
– Iako se na prvi pogled čini neobičnom lokacijom, groblje Per Lašez je mesto koje treba da posetite ako volite Balzaka i Prusta, ili Oskara Vajlda. Na ovom groblju je sahranjen i Džim Morison.
– Crkva Sakr Kur, u čijem je parku sniman poznati film “Čudesna sudbina Amelije Pulen”, ima najteža crkvena zvona na svetu.
– Muzej moderne umetnosti grada Pariza krije remek-dela Pabla Pikasa, Raula Difija, Žorža Ruoa. Do njega vozi metro broj devet.
– U Nacionalnoj galeriji u Londonu ulaznica se ne plaća. Dela čuvenih slikara Monea, Van Goga, Rembranta, ostaviće vas bez daha.
– Čuveni Hajd park u kom se nalazi nekoliko jezera kao i čuvena Kensingtonska palata u kojoj je živela princeza Dajana. Mir, tišina, cvrkut ptica usred centra grada.
– Noting Hil i Kensington – obavezno obiđite glavne ulice i trgove i prošetajte kako biste osetili autentični duh Londona.

 

Izvor: 24Sata

Provokativnija nego ikad: Severina snimila spot za “Dobrodošao u klub”!

0

seve1

 

Severina Vučković snimila je juče spot za pesmu “Dobrodošao u klub”, koja je ujedno i naslovna numera sa istoimenog albuma. Seve, provokativnija nego ikad pozirala je ispred objektiva kamere u uskoj crnoj pripijenoj haljinici, koja više otkriva nego pokriva. Pored nje u spotu se pojavljuje nekoliko zgodnih muškaraca. Spot je sniman u Zagrebu, a premijera se očekuje za desetak dana.

seve2