Uhapšenom Cetinjaninu odrđeno zadržavanje do 72 sata: Iz vatrenog oružja zapucao ispred ugostiteljskog objekta
Foto: RTCG Cetinje – Nakon što je uhapšen, M.K. sa Cetinja koji je sinoć pucao iz vatrenog oružja, saslušan je jutros u Višem državnom tužilaštvu nakon čega mu je određeno zadržavanje do 72 sata.
– Cetinjanin se sumnjiči da je počinio krivično delo ubistvo u pokušaju, rečeno je u Upravi policije.
On je sinoć oko 19 časova ispred jednog ugostiteljskog objekta ispalio nekoliko hitaca. U pucnjavi nije bilo povređenih.
Užice: Uhapšena dva muškarca, kod njih pronađeno 9,3 kg marihuane
UŽICE – Pripadnici policije u Užicu, u saradnji sa policijom u Čačku, uhapsili su M. B. (39) i M. S. (39) iz Gornjeg Milanovca, koji su se najpre oglušili o naređenje policije da zaustave vozilo, a potom kroz prozor izbacili 17 paketa sa oko 9,3 kilograma materije za koju se sumnja da je marihuana.
Kako se navodi, policija je noćas u mestu Lunjevica kod Gornjeg Milanovca pokušala da zaustavi “seat” kojim je upravljao M. B. koji se oglušio o naređenje policijskih službenika i nastavio da vozi, a zatim je suvozač M. S. kroz otvoren prozor izbacio 17 paketa sa oko 9,3 kilograma materije za koju se sumnja da je marihuana.
Policija ih je ubrzo sustigla i uhapsila, navodi se u saopštenju Policijske uprave Užice.
Osumnjičeni se terete da su izvršili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga, određeno im je zadržavanje do 48 sati i oni će, uz krivičnu prijavu, biti privedeni Višem javnom tužilaštvu u Čačku.
Zemljotres jačine 5,9 stepeni po Rihterovoj skali pogodio region istočne Turske
ANKARA – Zemljotres jačine 5,9 stepeni po Rihterovoj skali pogodio je jutros region istočne Turske, saopštio je Evropski mediteranski seizmološki centar (EMSC)
Epicentar zemljotresa je registrovan na dubini od devet kilometara, 43 kilometara istočno od Malatije, navodi EMSC.
Prema izveštaju agencije Anadolija, zemljotres je pogodio okrug Kale u Malatiji u 10.46 časova po lokalnom vremenu i registrovan je na dubini od deset kilometara.
Ruski ribari spasili čoveka koji je 67 dana plutao u ledenom Ohotskom moru
UZLEN – Ruski ribari su spasili muškarca koji je više od dva meseca – punih 67 dana – plutao u malom gumenom čamcu po pučini Ohotskog mora na krajnjem istoku Rusije.
Ruski zvaničnici su potvrdili da je muškarca starog 46 godina, kojeg ruski mediji nazivaju Mihail Pičugin, pronašla posada ribarskog broda gotovo hiljadu kilometara od mesta odakle je on krenuo početkom avgusta, kao i da su u čamcu, kako navode, pronađena beživotna tela njegovog brata Sergeja (49) i nećaka Ilje (15), prenosi agencija RIA Novosti.
Pičuginova supruga rekla je da su njih trojica isplovili kako bi posmatrali kitove, te da su Mihail i njegovi saputnici krenuli na put sa zalihama hrane za dve nedelje.
Prema njenim tvrdnjama, telesna težina Mihaila Pičugina bi mogla biti ključni faktor njegovog preživljavanja, jer je on na put krenuo sa sto kilograma, a kada je pronađen 67 dana kasnije imao je upola manju kilažu.
Smatra se da je Pičugin uspeo tako dugo da preživi u Ohotskom moru, najhladnijem u istočnoj Aziji, zahvaljujući tome što je s vremena na vreme uspevao da ulovi poneku ribu.
Foto: E.Ćorović BEOGRAD – Kod Brankovog mosta sa novobeogradske strane jutros se dogodio sudar, u kojem su učestvovali autobus i dva automobila, a tom prilikom je više osoba povređeno, saznaje Tanjug.
Na licu mesta su Hitna pomoć i policija.
Saobraćajna nezgoda se dogodila na kružnom toku na Novom Beogradu oko 07.50 časova.
Povređeno je 12 osoba, koje su zatražile lekarsku pomoć, a osmoro ih je prevezeno na VMA.
Dva maloletnika uhapšena zbog lažnih dojava o postavljenim bombama
SARAJEVO – Dve maloletne osobe uhapšene su zbog sumnje da su u više navrata lažno prijavljivale da su u srednjim školama i drugim institucijama sarajevskog kantona postavljene bombe.
Maloletnici su uhapšeni sinoć, nakon što je juče više sarajevskih škola dobilo lažne dojava o postavljenim eksplozivnim napravama.
“Policijski službenici Uprave policije MUP-a KS, noćas su pod nadzorom tužioca Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo, slobode lišili dva maloletnika za koje postoji osnov sumnje da su tokom jučerašnjeg dana, ali i ranije, lažno dojavili postojanje eksplozivne naprave u srednjim školama i drugim objektima na području Kantona Sarajevo”, saopšteno je iz sarajevske policije.
Mešoviti tim koji čine policijski službenici Uprave policije MUP-a KS, stručnjaka za sajber sigurnost Federalne uprave policije, a koji deluje pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo nastavljaju intenzivan rad na ovim predmetima.
Tim sarađuje sa službenicima Obaveštajne agencije BiH.
Kinezi grade i drugu deonicu auto-puta u Crnoj Gori?
Na tender za nastavak izgradnje auto-puta Bar-Boljare prijavilo se osam kompanija – iz Kine, Turske i Azerbejdžana. Među njima je i kineska kompanija CRBC koja je devet godina gradila prvih 40 kilometara crnogorskog auto-puta.
Iz vlade u Podgorici poručuju da se tender obavlja po pravilima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), koja će delom i finansirati projekat.
„Na tender se prijavila kompanija CCC, krovna firma ili kako je nazivaju majka-firma CRBC. Ali, ko će biti izabran, zavisi od toga da li su ispunili uslove. Moguće da pravo na izgradnju druge deonice auto-puta ponovo dobije kineski CRBC“, najavljuje ministarka saobraćaja Maja Vukićević. Ujedno naglašava da je državna kompanija „Monteput“ raspisala tender za izvođača pre nego što je ona izabrana u julu ove godine, kada su partije bivšeg Demokratskog fronta ušle u crnogorsku vladu.
Poslanici tog prosrpskog saveza u medijima otvoreno favorizuju kineske kompanije. Nedavno je tako, govoreći o investicijama iz Kine u Crnoj Gori, poslanik Nove srpske demokratije, Dejan Đurović, rekao da bi „potencijalni kineski investitori za drugu deonicu auto-puta mogli da dobiju taj posao, jer su se pokazali kao korektni izvođači radova“.
Crna Gora je 2014. godine sklopila ugovor s kineskom kompanijom CRBC o izgradnji prve deonice puta Bar-Boljare i od kineske Eksim banke uzela kredit od 944 miliona dolara. Taj kredit uzela je bivša crnogorska vlast, s predsednikom Milom Đukanovićem na čelu, i to uprkos kritikama zbog visokog zaduženja, netransparentnosti tenderskog procesa, moguće korupcije i rizika da bi Kinezi mogli da kao zalog prisvoje državnu imovinu.
Prva deonica auto-puta je, nakon više odlaganja i povećanja troškova izgradnje, otvorena za saobraćaj 2022. godine. U izveštaju koji je početkom oktobra objavila američka nevladina organizacija, Međunarodni forum za demokratske studije, a u čijoj izradi je učestvovala i crnogorska nevladina organizacija MANS, navodi se da Kina u Crnoj Gori vrši uticaj uglavnom kroz ekonomske kanale, „često koristeći korupciju među političkim elitama“.
Da li Kinezi ispunjavaju evropske kriterijume?
Iz državnog „Monteputa“ poručuju da strogi kriterijumi EU eliminišu svaku mogućnost favorizovanja određenih kompanija, a to su pravna i finansijska sposobnost ponuđača, dokazano iskustvo na sličnim projektima, kao i usklađenost s međunarodnim standardima zaštite životne sredine, društvenih, zdravstvenih i bezbednosnih normi.
Na pitanje da li će Evropska banka za obnovu i razvoj imati „posebne“ zahteve zbog sve snažnijeg ekonomskog uticaja Kine na zemlje Balkana, direktor državnog „Monteputa“ Milan Ljiljanić kaže da EBRD ima jasno definisane kriterijume koji se moraju poštovati. „Dosadašnje iskustvo s kompanijom CRBC je pozitivno. Na tenderima za izgradnju budućih deonica neka pobedi najbolja kompanija“, poručuje Ljiljanić.
Međutim, iako je od završetka izgradnje i svečanog otvaranja deonice auto-puta Podgorica–Mateševo prošlo dve godine, još nije rešen spor između CRBC i države Crne Gore kao investitora o tome ko je kriv za trogodišnje kašnjenje radova i ko kome treba da plati penale. A oni mogu da iznose i pedesetak miliona evra po godini kašnjenja. Konačnu odluku u tom sporu trebalo bi da donese Arbitražni sud Trgovinske komore u Cirihu.
Funkcioner opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) i docent na Mašinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, Stefan Ćulafić, smatra da Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj neće praviti problem ako opet kineskim kompanijama bude povereno izvođenje radova.
„Kineskim izvođačima prednost daje lako dostupno finansiranje putem državnih banaka, kao što su Eksim banka, Banka Kine i Kineska razvojna banka. Dosadašnji primeri izgradnje dela auto-puta između Varšave i Lođa u Poljskoj 2009. godine, projekat izgradnje Pelješkog mosta u Hrvatskoj, kao i dela mađarske železničke infrastrukture na delu pruge Budimpešta-Beograd pokazuju da kineske građevinske kompanije postaju sve aktivnije na teškom tržištu EU“, ističe Ćulafić.
Novi putevi do 2030?
Deonica Mateševo-Andrijevica duga je oko 22 kilometra, što je blizu 14 odsto ukupne trase auto-puta Bar-Boljare. EBRD je saopštila da će troškovi izgradnje druge deonice iznositi oko 530 miliona evra, a ona je već obezbedila kredit od 200 miliona.
Direktor „Monteputa“ Milan Ljiljanić kaže da je potpisivanje Ugovora o projektovaju i izgradnji planirano u prvoj polovini 2025, a završetak radova očekuje se 2030. godine.
Opozicionar Stefan Ćulafić smatra da nije realno da radovi počnu u prvoj polovini naredne godine, a razloge za prolongiranje rokova vidi u geodetskim radovima i eksproprijaciji, a paralelno s tim se, kaže, mogu javiti i drugi problemi.
Izvor: b92.net
Izvor: DW/Aleksandra Mudreša
The post Kinezi grade i drugu deonicu auto-puta u Crnoj Gori? appeared first on Radio Televizija Novi Pazar.
The post Kinezi grade i drugu deonicu auto-puta u Crnoj Gori? appeared first on Radio Televizija Novi Pazar.
Samir Lekić: Multikulturalizam je ključna vrednost za očuvanje mira na Balkanu
Predsednik Sandžačke demokratske partije (SDP), Samir Lekić, izrazio je zadovoljstvo zbog velikog interesovanja Novopazaraca za tribinu koju je organizovala ova stranka.
„Ovo su teme koje su važne za ceo prostor Balkana. Gosti su izuzetne ličnosti od kojih smo mogli mnogo da naučimo, ali i da se podsetimo vrednosti koje baštini SDP. Zašto baš ova tema? Naša želja, kao ljudi koji vode SDP, jeste da započnemo set različitih okupljanja na kojima ćemo razgovarati o bitnim temama za naše društvo. Jedna od najvažnijih vrednosti je multikulturalizam, kojim želimo da se borimo protiv nacionalizma i ekstremizma. Mi smo jedna od retkih oaza u regionu gde uspevamo da živimo u miru i slozi. Da nije SDP-a, pitanje je ko bi govorio i radio na očuvanju multikulturalizma kao najviše vrednosti našeg društva“, rekao je Lekić.
View this post on Instagram
A post shared by Sandžačka demokratska partija (@sdpsandzak)
Politikolog iz Beograda Aleksandar Đenić govorio je o savremenom nacionalizmu i ekstremizmu i njihovim posledicama na multikulturalnost.
„Patriotizam je dobra i pozitivna stvar. Nacionalizam je već problematičan jer lako može da sklizne u ekstremizam, šovinizam i druge radikalne pojave. Treba se čuvati ovih tendencija, a Novi Pazar je primer da se multikulturalizam može očuvati i u ovim teškim globalnim dešavanjima“, kazao je Đenić.
Politikolog i sociolog, prof. dr Šaćir Filandra, govorio je o izazovima multikulturalnih društava.
„Na snazi je duboka moralna kriza savremenih društava. Pogledajte šta se dešava u Gazi i kako niko ne reaguje. Institucije postoje, ali ne deluju. Svet postaje rizičan, ulazimo u epohu rizika. Sve je moguće jer ne postoji nikakva unutrašnja moralna koordinacija. Vaš prostor je još uvek uspeo da očuva multikulturalizam, i to je dobro, ali na njemu mora da se radi kako bi opstao“, istakao je Filandra.
Tribini su prisustvovali najviši funkcioneri SDP-a, uključujući narodnog poslanika Muamera Bačevca, državnog sekretara u Ministarstvu prosvete Jasmina Hodžića, gradonačelnika Nihata Biševca, kao i veliki broj članova i pristalica SDP-a, te zainteresovanih građana Novog Pazara.
U SDP-u održana tribina “Multikulturalizam između nacionalizma i ekstremizma”
U prostorijama Sandžačke demokratske partije održana je tribina “Multikulturalizam između nacionalizma i ekstremizma”. Na veoma posećenoj tribini su govorili predsednik SDP-a Samir Lekić, politikolog i sociolog iz Sarajeva prof. dr Šaćir Filandra kao i politikolog i član SUBNOR-a Beograd Aleksandar Đenić.
Prvi čovek Sdp-a Samir Lekić istakao je zadovoljstvo zbog ogromnog interesovanja Novopazaraca za ovu tribinu.
“Ovo su teme koje su važne za ceo prostor Balkana. Gosti su izuzetne ličnosti od kojih smo mogli dosta da naučimo ali i da se podsetimo svih vrednosti koje baštini SDP.
Zašto baš ova tema? Naša želja kao ljudi koji vode SDP je da počnemo sa setom različitih okupljanja na kojima ćemo da razgovaramo o bitnim temama za naše društvo. Jedna od najosnovnijih vrednosti je multikulturalizam kojim želimo da se borimo protiv nacionalizma i ekstremizma i čuli ste da smo jedna od retkih oaza u regionu gde uspevamo da živimo u miru i slozi. Da nije SDP-a pitanje je ko bi govorio i radio na očuvanju multikulturalizma kao najviše vrednosti našeg društva” -rekao je između ostalog Lekić.
Politikolog iz Beograda Aleksandar Đenić govorio je o savremenom nacionalizmu i ekstremizmu i njihovim posledicama na multikulturalnost.
“Patriotizam je dobra i pozitivna stvar. Nacionalizam je već problematičan jer lako može da sklizne u ekstremizam, šovinizam i ostale radikalne pojave. Treba se čuvati ovakvih stvari a Novi Pazar je primer da se multikulturalizam može očuvati i u ovim teškim globalnim dešavanjima” -kazao je Denić.
Politikolog I sociolog prof. dr Šaćir Filandra govorio je o brojnim izazovima multikulturalnih društava.
“Primetio sam da je u ovom trenutku na snazi duboka moralna kriza savremenih društava. Pogledajte šta se dešava u Gazi i kako niko ne reaguje. Šta se dešava sa institucijama, one postoje ali ne reaguju. Svet postaje rizičan, ulazimo u epohu rizika. Sve je moguće jer ne postoji nikakva unutrašnja moralna koordinacija. Ovaj vaš prostor je još uvek uspeo nekako da očuva ovaj multikulturalizam i to je dobro ali na njemu mora da se radi, kako bi i dalje opstajao” – rekao je između ostalog Filandra.
Tribini su prisustvovali najviši funkcioneri SDP-a, među kojima narodni poslanik Muamer Bačevac, državni sekretar u Ministarstvu prosvete Jasmin Hodžić, gradonačelnik Nihat Biševac te veliki broj članova i pristalica SDP-a ali i zainteresovanih građana Novog Pazara.