Povodom priloga na TV Sandžak u vezi donacije prijepoljskoj bolnici, SDP izdaje sledeće saopštenje :
Razumijemo ogroman strah od otkrivanja istine ljudi koji sebe smatraju političarima ali ne razumijemo potrebu prebacivanje krivice na SDP za sve afere koje permanentno prizvode. Takodje ne razumjemo toliku žuč i napetost koju su akteri pomenutog priloga pokazali umjesto da pokažu račune, otpremnice i dokaz plaćanja. U nedostatku argumenata koriste jezik mržnje, pljuvanja, prijetnji i prebacivanje krivice.
Novinari imaju pravo da se bave istraživanjem pogotovu kada je nešto jako sumnjivo. Novinar koji je pisao o uvećanoj cijeni donacije sigurno ima podatke gdje je celokupna roba kupljena, koliko je stvarno plaćena, kojim vozilom je preuzeta a postoje i registarske tablice koje se jasno vide na snimku prilikom predaje donacije. Neko je pomenuo i SUD, tako i treba, ako je neko uradio nesto protivzakonito, treba da mu se sudi a ko je taj odlučiće upravo sudija na osnovu dokaza.
Nažalost i ovog puta je nepotrebno stvorena afera, jedan human gest privrednika iz dijaspore koji je želeo da pomogne rodnom kraju je zasenjen zbog želje da se politika promoviše onde gdje joj nije mjesto. Zbog čega su akteri željeli da uvećaju vrjednost donacije to neka služi njima na čast, donatoru svakako hvala u ime svih gradjana Prijepolja. A istina može biti samo jedna.
Redakcija Sandžak habera ima više uređivačkih timova, iz različitih oblasti, kao I više timova koji se bave istraživačkim novinarstvom, a samo jedan od njih je Tragovima istine. Povodom priloga na tv Sandžak u vezi donacije prijepoljskoj Bolnici, i demanta donatora na naše pisanje, oglasila se Redakcija I tim Tragovima istine.
Redakcija
Nakon što su radnici firme Stileks počeli glasno pričati po prijepoljskoj čaršiji o sumnjivoj donaciji, istragu je sproveo naš novinar i saradnik iz Prijepolja, A. R., i dostavio našoj redakciji sljedeće podatke.
U firmi Stileks, koja je ujedno i proizvođač, kupljena je roba od strane E.T, u količini od 170 kompleta ćebadi i posteljina. Roba je plaćena ukupno za 600 hiljada dinara, ili 5.000 eura.
E.T je dalje robu prodao H.K., a ovaj kasnije prodao donatoru za 10.000 eura, po priči donatora.
Sve ove preprodaje se dešavaju u par dana, i ubrzo se roba proizvođača Stileks u istoj količini poklanja kao donacija bolnici.
Nonsens je, a u najmanju ruku čudno, da se proizvodi firme iz Prijepolja, Stileks, kupuju po drugim gradovima Srbije a zatim doniraju prijepoljskoj bolnici, kako kaže donator.
Glavni dokaz koji ide u prilog našoj priči je kombi koji je dovezao donaciju u krugu prijepoljske bolnice, i tablice koje se vide na snimku Sandžak televizije. Naime, radi se o istom vozilu koje je preuzelo robu u vrijednosti od 5.000 eura od fabrike Stileks, da bi kasnije ta roba bila prodata donatoru za 10.000 eura.
Da se radi o istom vozilu dokaz su radnici Stileksa, kamere koje su zabilježile vozilo, kao I sama faktura na kojoj postoji pisani trag koje je vozilo preuzelo robu za donaciju.
Da ne bismo javnost dalje opterećivali u vezi ove teme viškom činjenica kroz tv priloge i tekstove, molili bismo ovom prilikom Samira Tandira da nas tuži. Sud će tada preuzeti ove naše dokaze i utvrditi krivicu za ovu malverzaciju. Takođe se nadamo da će i utvrditi prijateljsku vezu između Samira Tandira i jednog od preprodavaca.
Tim novinara Tragovima istine
”Tragovima istine se nisu bavile lokalnim političarima, kao što je Samir Tandir, i njihovim malim pronevjerama, zato što je ta problematika nebitna za nas u moru pronevjera interesne grupe oko Muamera Zukorlića po obimu svog uticaja, jer ne utiče na pojave anomalija u širim društvenim razmjerama. Striktno se bavimo samo onom negativnom problematikom koja je od velikog društvenog značaja.
Muameru Zukorliću smo postavili na stotine pitanja u zadnjih pola godine, a nismo dobili nijedan odgovor. Zašto??? Opet vam ponavljamo, ne skrećite temu, nego nam odgovorite makar na jedno pitanje, zato što imamo pravo na to, jer je IZ zajednica svih nas. Pa ponavljamo pitanje:
”2007 godine, prije nego što je osnovan Rijaset, je donijet novi Ustav i ukinut ekonomski sektor u Mešihatu, a sve njegove poslove je preuzela novootvorena firma Elme Elfić. Firma je osnovana samo 20 dana prije nego što je imenovana da zastupa i vodi knjige Islamske zajednice. Zašto je ovo urađeno??? Što se tiče osiguranja imama i komentara iza kog stoje lažna imena i prezime, da treba da dođemo kod blagajnika Ahma i provjerimo podatke, sve se to radi u jednom cilju, da se zbuni i dezinformiše narod. Opet odgovorno tvrdimo da za sve naše tvrdnje imamo dokumnetaciju pribavljenu u nadležnim državnim organima, zato napominjemo imame za njihovo dobro da provjere naše navode, jer su upravo oni oštećeni. Što se tiče naših dokumenata pribavljenih iz nadležnih državnih organa, ona su zvanična I dostupna svima na uvid, pa i Islamskoj zajednici, ako želi zaustaviti sadašnju pljačku!!!”
Građani Frankfurta, među kojima je velik broj građana bivše Jugoslavije, itekako će osjetiti na “svojoj koži” odluku Upravnog suda u Wiesbadenu kojom se u Frankfurtu, od 1. februara iduće godine, zabranjuje vožnja automobila s dizel motorima te benzinskim motorima starije klase (s oznakom Euro 1 i Euro 2). Zone grada u kojima se neće smjeti voziti u Frankfurtu još nisu određene, ali će se odrediti prije stupanja na snagu zabrane kojom se planira smanjiti granična vrijednost zagađenja zraka u bankarskoj metropoli.Prema naputcima suda, gradska vlast će zabraniti vožnju određenim gradskim područjima u koje neće smjeti voziti svi dizelski automobili starijih godišta, dizelski automobili s oznakom Euro 4 koji su se proizvodili od 2005. do 2009. godine i oznakom Euro 5 proizvodnje od 2009. do 2015. godine ili u najkraćem, svi automobili koji ne zadovoljavaju sadašnje ekološke norme Euro 6 standarda.Frankfurtski medji objavljuju ankete nezadovoljnih graana koji zbog priroode svog posla moraju svojim automobilima voziti u središte Frankfurta. A takvih je najviše kada su raznorazni sajmovi po Frankfurtu, kada obrtnici u gard dolaze sa svojim specijalno napravljenim automobilima koji su opremljeni za prodaju raznih slastica, jela i pića.Među onima koji će biti pogođeni najnovijom mjerom je dosta i građana bivše Jugoslavije, uglavnom ugostitelja te njihovih opskrbljivača različitim vrstama roba i pićima. Istražili smo što o toj zabrani misle građani u Frankfurtu i u kolikoj mjeri će oni biti pogođđeni tom odlukom.Miroslav Šimunac, vlasnik Café Bara S9 u Frankfurtu: Smatram kako je ova odluka donesena ishitreno i prerano. Svi mi koji radimo u ugostiteljstvu ćemo biti pogođeni, bilo izravno ili neizravno. Sigurno je kako će zbog ove odluke znatno manji broj ljudi dolaziti u središte grada. Ljudi su općenito ogorčeni zbog ove odluke. Svi smatraju kako je s takvom odlukom trebalo još malo pričekati i bolje pripremiti vlasnike automobila koji imaju dizelska vozila. Nije baš lako tako brzo promijeniti ili kupiti automobil, smatra Šimunac.Mario Prgomet, vlasnik firme: Smatram kako će jako puno ljudi tom odlukom biti pogođeno i financijski oštećeno. Ne znam kako će ljudi to prebroditi. Zabrana će značajno utjecati i poslovanje mnogih obrta. Mislim da će biti i onih koji će zatvarati obrte zbog toga. Pogotovu oni koji imaju više starijih automobila na dizelski pogon. A takvih je mnogo, kaže Prgomet koji u svojoj tvrtci ima šest dizelaša koji su pogođeni sudskom odlukom.Petar Budimir, vlasnik tvrtke za distribuciju vina i hrane iz Bad Homburga: Osobno neću imati većih problema jer sam zadnjih godina kupovao novija vozila za distribuciju vina i hrane. No smatra kako zabrana nije došla u najbolje vrijeme. Država ovako prebacuje problem na malog čovjeka. Ljudi su te automobile kupovali u najboljoj nadi i vjeri. Vjerovali su onome što su im rekli o automobilima. Smatram da je država to odavno trebala riješiti a ovako će ispaštati mali čovjek, kaže Budimir.Ivo Duvnjak: Smatram kako će zabrana pogoditi sve koji putuju te tako i igrače Croatije od kojih većina, budući su studenti i radnici, u najvećem broju voze automobile s dizelskim motorom. Donesena zabrana je nepotrebna i ne zna čemu ona vodi. Mislim da u Frankfurtu 80 posto građana vozi dizelaše. Ako grad i država ne smisli neki način kako bi im olakšali i premostiti ovu zabranu, mogi će se naći u teškoćama. Osobno, kao i mnogi drugi, ne vidim svrhu takve odluke. Zna se da veliki broj brodova koji se kreću po svijetu potroše na dan kao što potroše milijuni automobila, pa im nitko ništa ne zabranjuje, kaže Duvnjak neizravno pitajući hoće li biti zabranjena vožnja i riječnim brodovima koji su na dizelski pogon a koji plove rijekom Majnom kroz samo središte Frankfurta.Damir Tokić, prodavač u autokući: Među onima koji su najviše pogođeni odlukom suda su autokuće i svi mi koji u njima radimo. Ljudi ne znaju što se s autima na dizel, boje se, nervozni su, ne znaju što činiti. Auto je teško općenito prodati ali nakon ove zabrane, dizelaše je gotovo nemoguće prodati. Cijena im je jako pala. Ljudi koji imaju auto na leasing će također biti jako oštećeni. Npr. auto čija je vrijendost prije ove zabrane bila 20 tisuća eura sada je pala na 12 ili 13 tisuća eura. Ne znam kako ćemo sve to prebroditi. Na ovo nas je država trebala ranije pripremiti, smatra Tokić.Fenix-magazin/MD
Pojašnjenje riječi Uzvišenog: „…A Allah najbolju opskrbu daje.“ Kur'an, El-Džumu'a, 11. Opskrba (rizk) se ne ograničava samo na novac i hranu, i materijalna dobra. Allahova opskrba je mnogo šira i obuhvata mnoge stvari…Opskrba je:– kad vam Uzvišeni podari dobre prijatelje;– kad imate mir i čistu savjest;– kada imate miran san, i krov iznad glave;– kad ugledate nešto lijepo što vas usreći;– kad vam Uzvišeni podari nekog ko vas voli i oprašta vam greške;– kad pročitate nešto prekrasno;– kad uživate u milosti vašeg oca i majke;– kad imate nekog bliskog ko vam je utjeha u danima tuge;– kad se družite s braćom ili sestrama koji vam osmijeh vrate na lice;– kad imate poštovanja prema onima oko vas;– opskrba se krije i u osmijehu vašeg djeteta;– u poklonu koji dobijete od nekog dragog vam;– u vašoj sposobnosti da vodite brigu o sebi;– i sve što mi imamo jeste opskrba od Svevišnjeg. O Allahu, opskrbi nas Svojim zadovoljstvom, jer Ti si Onaj Koji najbolju opskrbu daje.Autor: Salih El-MegamisiZa Sebil.eu preveo i obradio: Nedim Botić
Danas je u selu Biohane uz prisustvu mnogobrojnih zvanica, predstavnika lokalne samouprave, đaka, roditelja, stanovnika ovog i okolnih sela, a uz prigodan program, svečano otvorena nova školska zgrada isturenog odjeljenja OŠ “Vuk Karadžić” iz Tutina.Prva škola, sagrađena je daleke 1952.godine od strane meštana ovog kraja. Druga školska zgrada koja je, takođe, učešćem mještana sagrađena, na žalost 2014. godine je izgorjela u požaru, tako da se nastava u ovom isturenom odjeljenju odvijala u privatnoj kući.Nova školska zgrada sagrađena je donacijom bivših učenika ove škole, sredstvima lokalne samouprave i sredstvima Osnovne škole “Vuk Karadžić” Tutin.Prigodnim riječima, prisutnima se obratila direktorka škole Sadeta Nasufović.“Dobri ljudi, ljudi velikog srca nesebično su uložili novac, mi ćemo uložiti znanje, trud, rad i mnogo ljubavi da obrazujemo naše đake kako bi odgovorili potrebama savremenog društva. Ovaj period izgradnje nas je ojačao i mi tako osnaženi planiramo da zajedno, i učenici, i nastavnici nastavimo da koračamo putevima uspjeha. Veliko hvala donatorima, lokalnoj samoupravi. Znam da je malo reći hvala ali u ovom trenutku postoje stvari jednostavno neprevodljive u riječi”, rekla je Nasufović.Prisutnima su se obratili predsjednik opštine Tutin Kenan Hot kao i predstavnik mještana i donatora Ismet Dedeić.
izvor Sandžačke
Sabiha Gokčen je, prema Ginisovoj knjizi svetskih rekorda, prva žena – borbeni pilot. Takođe, ona je od strane US Air Forces izabrana, kao jedina žena, među dvadeset najboljih pilota u istoriji avijacije.
Sabiha Gokčen je poreklom iz sela Lozna kod Bijelog Polja, od oca Izeta i majke Hajrije, iz kuće Ćorovića. Rođena je 1913. godine. Živela je u turskom gradu Bursa. Rano je ostala bez roditelja. Kad je Bursu posetio Mustafa Kemal Ataturk , ona je imala dvanaest godina. Prišla mu je, rekla mu kako teško žive, ali da bi ona volela otići u neki internat da se školuje. Kemalu se svidela i tražio je dozvolu od njene braće da je usvoji (predsednik nije imao dece, pa je usvojio četiri ženska i četiri muška deteta). Odveo je u svoju palatu u Ankaru i upisao je u školu, prvo osnovnu, pa onda Američku akademiju Iskidar u Istanbulu.
Pošto u Turskoj nisu postojala prezimena, donešen je Zakon o prezimenima i Kemal paša je Sabihi dodelio prezime Gokčen (slobodan prevod – Nebeska). Bilo je to 1934. Godine pre nego je Sabiha uopšte pokazala zanimanje za vazduhoplovstvo.
Ataturk je 1935. poveo Sabihu na svečano otvaranje Škole letenja “Turska ptica” i zapazio je Sabihino uzbuđenje i pitao je da li bi volela skakati s padobranom, što je ona sa oduševljenjem prihvatila. Nakon tih svojih zapažanja o njenim interesovanjima, upisao ju je u školu za padobrance, ali ona se ubrzo zaljubila u avione i završila kurs za pilote, kao prva i jedina žena. Potom su je poslali u Moskvu na napredni kurs jedriličarstva i letenja motornim avionima.
Kada se vratila u Tursku uredio je da je prime u “muško društvo”, Ratnu pilotsku školu, koju je završila poslije jedanaest meseci i onda se uključila u vazduhoplovnu jedinicu, gde je usavršila letenje na bombarderima i borbenim lovcima. Iste godine za vreme kurdske pobune izvodila je uspešne borbene letove za šta je nagrađivana.
Sljedeće godine kao slavna pilotkinja obilazila je balkanske zemlje. Potom je postavljena za glavnog instruktora škole koju je sama završila, da bi 1954. postala član borda direktora Turskog avijatičarskog društva. Letela je 28 godina širom sveta, ukupno preko 8000 sati, od čega 32 sata u borbenim akcijama. Promenila je 22 različita tipa aviona. Njenu knjigu “Život na Ataturkovom putu” objavilo je Tursko vazduhoplovno društvo 1981. godine u znak sećanja na stotu godišnjicu rođenja Mustafe Kemal paše Ataturka.
Stariji istanbulski međunarodni aerodrom po njoj nosi ime.
Inače, porodica Sabihe Gokčen, koja prezime nosi Čulum i dalje živi u Kosovskoj Mitrovici
Indeksonline.rs/Boris Zogović, RTV, portali
Bošnjaci u Srbiji su se izborili za nastavu na bosanskom jeziku, ali imaju druge probleme kao što je slaba institucionalna zastupljenost.O ovim temama u BH dnevniku TV Sarajevo govorio je potpredsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća Sandžaka Esad Džudžo.Džudžo je potvrdio da su bošnjačka djeca u pojedinim gradovima primorana da prisustvuju pravoslavnim obredima u školama.
DŽUDŽO: PONEGDJE U SRBIJI BOŠNJAČKA DJECA PRIMORANA SU PRISUSTVOVATI PRAVOSLAVNIM OBREDIMABošnjaci u Srbiji su se izborili za nastavu na Bosanskom jeziku, ali imaju druge probleme kao što je slaba institucionalna zastupljenost. O ovim temama u BH dnevniku govorio je potpredsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća Srbije Esad Džudžo. Gost je potvrdio da su bošnjačka djeca u pojedinim gradovima primorana da prisustvuju pravoslavnim obredima u školama.
Nova zgrada Hitne pomoći počeće sa radom krajem septembra bez obzira što još uvek nije nabavljena sva neophodna oprema za rad ove zdravstvene ustanove. Ministarstvo zdravlja je raspisao tender za nabavku pomenute opreme i sve zavisi od toga kada će ona stići. Za ovu opremu Ministarstvo je opredelilo 10 miliona dinara. Kako radio televizija Novi Pazar saznaje dok oprema ne stigne postepeno će se prebacivati oprema iz stare zgrade, a polako će u nove prostorije prelaziti i ljudstvo.Na tenderu Ministarstva zdravlja, vrednom 10 miliona dinara, biće kupljeni ultrazvučni aparati, pacijent monitori, aparati za reanimaciju, aspiratori i drugi medicinski uređaji.Lokalna samouprava Novog Pazara je ranije uložila pet miliona dinara u nabavku kancelarijske, kompjuterske opreme i klima uređaja, a deo stvari obezbedio je i Dom zdravlja sopstvenim sredstvima. Izgradnja i opremanje nove zgrade Hitne pomoći je projekat vredan gotovo milion evra od kojih je Evropska unija, preko programa Evropski Progres, izdvojila 680.000 evra. Radovi na izgradnji Hitne pomoći počeli su u julu prošle godine, a izvodila ih je novopazarska firma “Elmir d.o.o”.
Beživotno tijelo žene K.M. (59) pronađeno je u selu Goševo kod Sjenice, a prema nezvaničnim saznanjima sumnja se da je reč o ubistvu.Tijelo žene pronašao je njen sin ispred porodične kuće i obavestio policiju koja je u prisustvu nadležnog tužioca obavila uviđaj.Prema nezvaničnim informacijama, na telu žene su vidljive rane nastale od vatrenog oružja.
Sajam sa, inače, najdužom tradicijom u Turskoj, na kojem je Srbija po prvi put zemlja partner, a Indija zemlja u fokusu, održaće se od 7. do 16. septembra
Međunarodni sajam u Izmiru, 87. po redu, na kojem će ove godine u fokusu biti tehnologija i inovacije, otvoren je u prisustvu predsednika turskog parlamenta Binalija Jildirima, turskih ministara i srpskog ministra trgovine, turizma i telekomunikacija Rasima Ljajića.
Sajam sa, inače, najdužom tradicijom u Turskoj, na kojem je Srbija po prvi put zemlja partner, a Indija zemlja u fokusu, održaće se od 7. do 16. septembra.
Ministar Ljajić je na otvaranju sajma izrazio zadovoljstvo što je upravo Srbija zemlja partner na manifestaciji koja ima globalni ekonomski i društveni značajan.
“Lepo je biti u društvu Turske i Indije, još je lepše biti zemlja partner u trenucima kada Srbija i Turska u novoj istoriji imaju daleko najbolje ekonomske i političke odnose”, naglasio je Ljajić.
Ti odnosi, dodao je on, uticali su da se srpske kompanije predstave turskim investitorima, studentima, turistima…
“Očekujemo da se i ove godine potvrdi odličan rezultat koji imamo u turističkoj razmjeni. Turski turisti su na prvom mestu po broju dolazaka u Srbiji, a, takođe, turisti iz Srbije su se vratili na turske obale i zauzimaju značajno mesto u oporavku turskog turizma i ekonomije”, podvukao je srpski ministar.
rema Ljajićevim rečima, sajam u Izmiru je i velika prilika da zemlje regiona nastupaju zajedno, te izrazio zadovoljstvo što su otvaranju prisustvovali i ministri iz Crne Gore, BiH, kao i srpski ministar prosvete Mladen Šarčević.
“Region zapadnog Balkana ukoliko želi da se ekonomski razvija mora da se povezuje. Mi smo previše mali da bismo bili konkurentni, ali želimo da budemo partneri i da zajedno sa turskom ekonomijom naše sanše na velikom ekonomskom tržištu budu veće”, istakao je Ljajić.
Ovaj sajam prevazilazi ekonomski značaj, poručio je on, i dodao da je to mesto susreta različitih naroda, kultura, zemalja…
“Svetu nikada nije bio potrebniji mir, stabilnost i bezbednost kao što je danas. Mislim da ekonomija otvara prostor i perspektive da se mir i stabilnost ostvare i nadam se da će poruka – saradnje, sigurnosti, stabilnosti i razumevanja među narodima, sa ovog sajma otići u svet”, rekao je Ljajić.
Nakon zvaničnog otvaranja sajma, Ljajić i Šarčevića su u društvu turskih kolega otvorili srpski štand na sajmu u Izmiru.
Ove godine će oko 30 kompanija iz Srbije, poput Naučno-tehnološkog parka Zvezdara, Belgrade Waterfront, kompanija koje se bave telekomunikacijama, građevinom, prehrambenim proizvodima i turizmom predstaviti proizvode i usluge tržištu koje ima 80 miliona potrošača.
Svih 10 dana trajanja sajma posetioci će moći i da uživaju u koncertima, pozorišnim predstavama, plesnim izložbama.
A kako je sajam ne samo ekonomskog, već i kulturnog karaktera, Nacionalni ansambl “Kolo” zaigrao je na otvaranju najstarijeg sajma u Turskoj.
