Naslovna Blog Stranica 3095

Fehratovićev intervju dnevnom listu”DANAS,,: “BNV četiri godine privatizirano”

0

Zbog neprincipijelnosti, samovolje i uskostranačkih interesa Sulejmana Ugljanina, izgubili smo četiri prethodne godine. Bošnjačko nacionalno vijeće je privatizirano i pretvoreno u centralu Ugljaninove stranke. Taj organ koji se treba baviti identitetskim pitanjima Bošnjaka, pratiti implementaciju postojećih i boriti se za nova pozitivna zakonska rješenja spram bošnjačkog naroda u normativi Republike Srbije, dakle štititi i truditi se da poboljša kolektivna i individualna prava Bošnjaka, postao je generator obesmišljavanja, devolviranja i unazađenja svih pozitivnih procesa. Kao dokaz tome, navest ću samo proces nastave na bosanskome jeziku u obrazovnome sistemu. Taj proces je danas, na početku školske 2018/2019. godine ugroženiji nego prije četiri godine, a sve usljed nestručnosti, amaterizma i neznanja Ugljanina i njegovih ljudi.

Posebno naglašavam neznanja, jer smo četiri godine od Ugljanina zahtijevali da se održi sjednica Vijeća na ovu temu, ali je svaki put odgovarao da on to ne zna, da nije spreman, da se mora prethodno informirati, i tako dalje. Pune četiri godine je proveo u tom podučavanju sebe, i evo i dan danas ništa nije naučio. Zato su nam se dešavali veliki propusti, od kardinalnih grešaka u nastavnim udžbenicima, nepostojanja domaće i školske lektire, preko nedovoljnog motiviranja nastavnog osoblja pa sve do najnovije afere sa malom maturom i oštećenjem učenika na istoj. Roditelji su s pravom rezignirani, poljuljano je njihovo povjerenje u takav proces. I to je samo jedan primjer defektizma i pogubnosti za Bošnjake Ugljaninove vladavine Bošnjačkim nacionalnim vijećem, ocjenjuje šef vijećničke grupe “Za Bošnjake, Sandžak i Muftiju” u BNV dr. Jahja Fehratović.

Kada je konstituisan aktuelni saziv BNV, činilo se da se uspostavlja bošnjačko jedinstvo. Ispostavilo se, da je bilo mnogo nejasnoća između Vaše i večničke grupe “Za bošnjačko jedinstvo – dr. Sulejman Ugljanin“. Kako su nastale prve nesuglasice i zbog čega?

Kao kolektivni organ, BNV je prestalo da radi 12. decembra 2014. godine, odnosno onog dana kada je prekinuta Druga redovna sjednica. Podsjetit ću Vas da je, nakon što je mjesecima govorio da neće biti pobijeđenih i poraženih poslije izbora, te da će svi vijećnici učestvovati u radu BNV, sve odluke se donositi jednoglasno i postići konsenzus oko ključnih nacionalnih interesa, Ugljanin je tog trenutka sve opovrgao i donio odluku da potpuno privatizira Bošnjačko nacionalno vijeće. Pošto su mu u tome pored vijećnike liste “Za Bošnjake, Sandžak i Muftiju” smetali i mediji, izglasao je da se izbace mediji sa zasjedanja, iako je tadašnjim statutom i zakonima javnost sjednica obavezna, medijima i svim drugim zainteresiranim je zagarantirano da mogu pratiti tok sjednica. Kako smo nastavili snimati telefonima dalji tok sjednice, Ugljanin je natjerao svoje vijećnike da glasaju i da se mobilni telefoni izbace iz sale, što je jedinstven slučaj u svijetu parlamentarizma! Kada nismo stali sa snimanjem, tražio je od svojih vijećnika i da glasaju da se izbacimo iz sale. Prozreli smo Ugljaninovu namjeru, i nismo napustili salu, sjednica je prekinuta. Do kraja dana smo čekali nastavak, ali nije ga bilo. Ugaljnin nije ni održao sjednicu, već je sekretaru izdiktirao imena članova organa Vijeća, i na taj način postavio nelegalne organe. Od tada više nikada nije dozvolio medijima da prisustvuju redovnim sjednicama Vijeća, doduše nije ih ni bilo puno. Zbog nezainteresiranosti državnih organa, do dana današnjeg je nastavio sa zloupotrebama BNV, i nanošenjem štete, iz dana u dan, najviše Bošnjacima. Čak je promijenio Statut i donio nekakav Pravilnik, oba suprotna zakonu, koji u svemu onemogućavaju vijećnike da obavljaju svoj posao. Recimo, vijećnik, kao izabrani predstavnik, prema tom dokumentu, ne može čak boraviti ni u prostorijama Vijeća ukoliko mu predsjednik prethodno ne odobri. Iako smo mnogo puta tražili prostorije za naš vijećnički klub, nikada ih nismo dobili. Sve je to dovelo do toga da Ugljanin bukvalno Bošnjačko nacionalno vijeće pretvori u stranački organa a njegove prostorije u lični ured.

Šta najviše zamerate kolegama iz druge vijećničke grupe?

Među vijećnicima “Bošnjačkog jedinstva” ima kvalitetnih pojedinaca. Međutim, osvjedočili smo se da niko od njih u odnosu na Ugljanina, pa čak i kada vide pogubnost njegovih odluka, nije spreman da se izbori za vlastiti stav. Zaista je tužno kada Ugljanin podiže sa klupe doktore nauka, univerzitetske profesore, među svojim vijećnicima, kao da ih nešto pita, pa kada se njihovo mišljenje ne poklopi sa njegovim, onda ih spušta kao đake ponavljake i tjera dalje po svome. Onda bude situacija kada se na drugom mjestu sretnemo s tim ljudima, i oni ospu svaku pogrdu po Ugljaninu. Ja im kažem, pred svjedocima, eto ako je to tako što ne ustanete da mu to spočitate, ili evo ja ću u Vaše ime i uz dopuštenje to uraditi na sljedećoj sjednici. Oni onda preklinju da se to ne desi. Dakle, ti ljudi su ili zbog nekog svog ličnog interesa ili manjka pouzdanja, izgubili vlastiti stav i slobodu mišljenja.

Kako komentarišete posljednje pozive BNV i predsjednika Sulejmana Ugljanina, prvo poziv ministru inostranih poslova Kosova Bedžetu Pacoliju, promena imena škola…?

To je Ugljaninov način vođenja kampanje. Sada je jasno da mu je pozicija sve slabija, da naredne izbore katastrofalno gubi, pa se trudi da bilo kojim performansom skrene pažnju na sebe. Nije to ništa novo kada je u pitanju ovaj političar, problem je u tome što na taj način usljed vlastite dezorijentisanosti nanosi štetu samim Bošnjacima, obesmišljava procese i dovodi nas u nezavidnu poziciju. Naravno, naš narod je dobro upoznao Ugljanina, i ne nasijeda više na ovakve jeftine poteze. I zato je on sve nervozniji. Očekujem da će, kako se budemo primicali izborima, ovakvih ili sličnih Ugljaninovih istupa biti znatno više.

Da li ste pokušavali da izgladite nesuglasice i približite stavove i na kojim pitanjima?

Bilo je raznih pokušaja. Od onog famoznog potpisivanja sporazuma u prostorijama OSCE-a 2014. godine, preko nekoliko drugih pokušaja pa sve do inicijative bošnjačkog člana predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića da se postigne minimum konsenzusa oko nacionalnih interesa Bošnjaka u Republici Srbiji. Međutim, to je sa Ugljaninom nemoguće. On prosto nije čovjek kolektiviteta i zajedništva, on je za sporazum i dogovor samo o tome da sve bude podređeno njemu i njegovim ličnim i partijskim interesima. A ostali iz njegovog stranačkih redova, nisu spremni da se razračunaju sa takvom sujetom i pohlepom. Zato je on i napravio strateško partnerstvo sa Rasimom Ljajićem koga nacionalna pitanja ne interesuju i gdje po tom pitanju, u odnosu na Ljajića, može biti superiorniji makar sve radio pogrešno.

Na skupštini Stranke pravde i pomirenja Vaš lider Muamer Zukorlić označio je početak kampanje za nove izbore za BNV. Zbog čeka još nisu vidljive vaše predizborne aktivnosti?

Obznanjeno je da će na ovim izborima Matica bošnjačka imati svoju listu i da će nosilac biti naš lider akademik muftija Muamer Zukorlić. Stranka pravde i pomirenja će svim svojim kapacitetima stati uz ovu listu, staviti joj na raspologanje svu infrastrukturu i resurse. Ozbiljno se pripremamo i očekujemo pobjedu.

Ako vaša lista osvoji većinu u novom sazivu BNV, šta će biti prvi potezi i kako bi trebalo da izgleda budući rad vijeća?

Prije svega omogućit ćemo korektnu parlamentarnu atmosferu u Vijeću, gdje će svi vijećnici bilo pozicioni ili opozicioni moći sasvim slobodno iznositi stavove i dati doprinos radu ovog kolektivnog organa. Vijeće će početi da radi svoj posao, što u prethodnih ne četiri već osam godina nije bio slučaj. Moramo kvalitetno dovršiti procese uvođenja nastave na bosanskom jeziku, na polju kulture još ništa nije urađeno, tu ćemo krenuti sa mrtve tačke, a u pogledu informisanja i zvanične upotrebe jezika i pisma potrebno je nova strategija. Također, tražićemo da sva postojeća pozitivna zakonska rješenja zažive, da se zakoni implementiraju i uvaže interesi bošnjačke i drugih nacionalnih zajedenica. I naravno, jedan od prvih koraka bit će revizija budžeta Vijeća, jer je isti već osam godina nenamjenski korišten i zloupotrebljavan, za to mora neko odgovarati. A sve ovo bit će tek početak.

Koji su načini da se prevaziđu bošnjački raskoli?

Uspostava konsenzusa oko minimuma nacionalnih interesa koje moraju prihvatiti svi politički faktori i ostali učesnici javnog života preko kojih ni jedan pojedinac ili organ ne smiju preći. Sve ostalo je stvar metodologije i možemo se slagati ili različito nastupati.

Izvor Danas

Lik i djelo dr.Ahmeda ef. Smajlovića

0

U Islamsku zajednicu unio je novu viziju razvoja, smjelost u planiranju i neiscrpnu energiju u konkretnim akcijama. Zahvaljujući tome, Zajednica je dostigla viši nivo razvoja na svim poljima. To je vrijeme kada izlazi Preporod već nekoliko godina, vrijeme afirmacije muslimanske nacije, ali i traganja za izgubljenim islamskim identitetom uz buđenje uspavane muslimanske svijesti i njenog postepenog oslobađanja od kompleksa imena, nametnutih običaja i neprihvatljivih shvatanja. U svim tim prestrojavanjima IZ, odnosno njenog hvatanja koraka sa savremenim društvenim tokovima i zbivanjima u njima, dr. Ahmed Smajlović imao je velikog udjela.
Lik i djelo dr. Ahmeda Smajlovića, nakon teških kleveta, bezobzirnih objeda, svakojakih kompromitacija i denuncijacija izrečenih od strane najodgovornijih ljudi Islamske zajednice sredinom osamdesetih godina 20. stoljeća, ponovno ulaze u vidokrug naših zanimanja te odgovornog i kritičkog sagledavanja veoma složenog povijesnog trenutka u kojem se zatekla Islamska zajednica u drugoj fazi sistematski planirane disolucije bivše jugoslavenske države. Zaista su rijetke figure poput dr. Smajlovića koje u tako kratkom vremenskom rasponu uspiju zavrijediti pažnju potonjih generacija, uprkos svim društveno-političkim izazovima i osporavanjima unutar vlastite zajednice. Danas se dr. Ahmed spominje i kao intelektualac, i kao prevodilac, i kao profesor, i kao predavač, i kao predvodnik, i kao reformator…
Prof. dr. Ahmed Smajlović rođen je 17. juna 1938. godine u Tokoljacima kod Srebrenice, kao sedmo dijete imama Alije efendije Smajlovića i njegove supruge Aiše. Osnovnu školu završio je u rodnom kraju, u selu Krnjićima, a potom upisao Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu 1950. godine. Okončao je školovanje u Medresi kao odličan učenik. Godine 1959. i 1960. odlazi na odsluženje vojnog roka u Ljubljanu, iskoristivši vrijeme u vojsci i za studij na Pravnom fakultetu u Ljubljani. Za vrijeme vojnog roka završio je prvu godinu studija, dočim je drugu godinu okončao nakon odsluženja roka, i to u Beogradu.
Studij prava nije završio do kraja, budući da se odlučio otići u Egipat, gdje se upisuje na znameniti kairski univerzitet Al-Azhar u oktobru 1962. godine. Na Al-Azharu u roku uspješno završava studij arapskog jezika i književnosti i odmah upisuje na istom univerzitetu i postdiplomski studij, te magistrira 1970. godine. Četiri godine nakon toga, 1974, uspješno brani doktorsku disertaciju pod naslovom Felsefetul istišrâk ve eseruhâ fîl edebil ‘arebîl mu'âsiri (Filozofija orijentalizma i njen utjecaj na suvremenu arapsku književnost), koja je kasnije prevedena i na bosanski jezik.
JEDNA OD KLJUČNIH LIČNOSTI U HISTORIJI ISLAMSKE ZAJEDNICE U BiH
U mjesecu januaru 1975. godine Smajlović se vraća u domovinu i stavlja na raspolaganje Islamskoj zajednici. S obzirom na stečena znanja i činjenicu da je bio osoba skoro nevjerovatnih organizatorskih i analitičkih sposobnosti, ponuđeno mu je mjesto šefa kabineta reisul-uleme, a nakon toga i funkcija predsjednika Starješinstva Islamske zajednice BiH, Hrvatske i Slovenije, koju je obavljao cijelu deceniju.
U Islamsku zajednicu dr. Ahmed unio je novu viziju razvoja, smjelost u planiranju i neiscrpnu energiju u konkretnim akcijama. Zahvaljujući tome, Zajednica je dostigla viši nivo razvoja na svim poljima. To je vrijeme kada izlazi Preporod već nekoliko godina, vrijeme afirmacije muslimanske nacije, ali i traganja za izgubljenim islamskim identitetom uz buđenje uspavane muslimanske svijesti i njenog postepenog oslobađanja od kompleksa imena, nametnutih običaja i neprihvatljivih shvatanja. U svim tim prestrojavanjima IZ, odnosno njenog hvatanja koraka sa savremenim društvenim tokovima i zbivanjima u njima, dr. Ahmed Smajlović imao je velikog udjela. Svoj bogati, raznovrsni, intelektualno i misijski, podsticajno raskošan talent dr. Ahmed Smajlović je ispoljio u svim segmentima djelovanja i rada Islamske zajednice, bilo vazovima, tribinama, teorijskim osmišljavanjem, praktičnim zaživljavanjem i unapređivanjem akcija zekjata i sadekatul-fitra za potrebe obrazovnih institucija, aktivnostima oko obnove džamija i drugih institucija, izdavačke djelatnosti… Odigrao je izuzetno važnu ulogu u oformljivanju bošnjačkih džemata u dijaspori, ali i u Hrvatskoj.
Neprocjenjiva je njegova uloga u reaktiviranju institucije Muftijstva, koje je ukinuto daleke 1936. godine, a koja je nezvanično u nekim sredinama, preko živućih muftija u penziji, glavnih imama pojedinih regija (Banja Luka, Mostar, Tuzla) još uvijek, ustvari, voljom džematlija, odolijevala svom zatiranju.
“Duboko je vjerovao da će ova institucija, omiljena među muslimanskim masama, doprinijeti boljitku islama, intenziviranju vjerskog života džemata, pospješiti rad mekteba i izgradnju infrastrukture, devastirane i neobnovljene od Drugog svjetskog rata, kadrovskom jačanju Islamske zajednice, kulturnom i nacionalnom otrježnjenju i poletu. Samo njegovom zaslugom vršene su opsežne pripreme u Republičkom i Vrhovnom starješinstvu, kao i u Republičkom i Vrhovnom saboru Islamske zajednice da reaktiviranje ove značajne institucije kod nadležnih, zakonodavnih i izvršnih organa Islamske zajednice dobije pozitivnu ocjenu”, objašnjava Seid ef. Smajkić.
Pri otvaranju Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu (tada Islamskog teološkog fakulteta) 1977. godine, dr. Ahmed Smajlović biva imenovan vanrednim profesorom na predmetu akaida (islamskog vjerovanja) i islamske filozofije te ostaje predavač iz tih oblasti sve do svoje smrti. Na polju obrazovanja unutar Islamske zajednice Smajlović nije samo doprinio osnivanju Islamskog teološkog fakulteta već i ženskog odjeljenja Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu, te pokretanju islamskog naučnog časopisa Islamska misao. Dr. Smajloviću pripadaju velike zasluge za izgradnju velikog islamskog centra i džamije u Zagrebu. Medresa koja je osnovana prije desetak godina, a koja djeluje u sklopu tog centra, danas nosi njegovo ime.
ZNAČAJ ČASOPISA “ISLAMSKA MISAO”
“Ahmed Smajlović tipičan je primjer religijskog obrazovanja bosanskih muslimana tokom posljednjih stoljeća. Iako žive u dramatičnoj stezi evropskih, prosvjetiteljskih, emancipatorskih, revolucionarnih i integracijskih procesa, oni su svoja znanja o sebi i rješenja svoje agonije bili prisiljeni tražiti izvan poprišta svoje egzistencijalne drame. To je uzrokovalo njihovu radikalnu razdijeljenost: na revolucionarne agitatore protiv narodnog naslijeđa i neuke branitelje tog naslijeđa prema mjerama stranih kultura”, zapisao je Mehmedalija Hadžić.
U širokom spektru Smajlovićevih pregnuća, jedno od najznačajnijih svakako predstavlja projekt pokretanja časopisa Islamska misao, časopisa za islamske znanosti i praksu, te razvijanje izdavačke djelatnosti “El-Kalema”. Prvog decembra 1978. godine izašao je prvi broj časopisa koji je ostao kao svjedok intelektualnog i društvenog potencijala dr. Smajlovića, te njegove spremnosti da se uhvati u koštac s aktuelnim pitanjima svog vremena. Časopis je problematizirao najvažnija pitanja savremenog religijskog, filozofskog i sociopolitičkog mišljenja: od krize duha kao uzroka krize svjetskog poretka, preko problema potrošačkog društva i njegovog izazova za religiju i religijsku praksu, do tema ljudske odgovornosti i njezina božanskog porijekla. Time je Smajlović osamdesetih godina prošlog stoljeća suočio islamsku inteligenciju u Bosni i Hercegovini s nužnošću obuhvatnijeg i dinamičnijeg artikuliranja islama u modernom svijetu.
Na polju izdavačke djelatnosti dr. Smajlović radio je sličan posao, što je jasno iz naslova koje je on preveo i publicirao: Vjerovanje u svjetlu filozofije, nauke i Kur'anaNadima Al-Jisra, zatim Biblija, Kur'an i nauka Mauricea Bucaillea, Islam i socijalizam Rogera Garaudyja… Na tim idejama izrasta generacija njegovih studenata, sada ključnih ljudi na Fakultetu islamskih nauka, koji će u svojim djelima znati kritički promišljati teološke perspektive u savremenom svijetu i njegovati zahtjev kritičkog razmatranja uloge religije u modernim građanskim društvima. Samo bibliografija Smajlovićevih tekstova objavljenih u časopisu Islamska misao iznosi dvije stotine pedeset i pet naslova, što originalnih radova, što prijevoda. U svom spisateljskom radu pisao je na tri jezika: bosanskom, arapskom i engleskom.
PREVEO “HASANAGINICU” I MEŠINOG “DERVIŠA” NA ARAPSKI JEZIK
Od nekoliko hiljada objavljenih stranica dr. Smajlovića, prevođenju pripadaju 52 naslova, kao i 5 naslova u bliskoj vezi s prevođenjem. Da je uistinu bio vrsni poznavalac arapskog jezika, njegove gramatike i retorike, svjedoči i činjenica da je preveo nekoliko stotina članaka s arapskog i na arapski, kao i nekoliko knjiga i brošura. Od toga treba istaći prijevod bosanskohercegovačkog romana Derviš i smrt velikog pisca Mehmeda Meše Selimovića, kao i čuvenu usmenu bošnjačku baladu Hasanaginicu.
“U vezi s prijevodom Hasanaginice na arapski jezik, treba istaknuti da je objavljen u sklopu priloga pod istim naslovom, u Takvimu za 1976. godinu. U navedenom prilogu dominira Riječ čitaocu, pisana rukom Alije Isakovića, prenesena iz zbornika radova posvećenih Hasanaginici, koji je uredio upravo Alija Isaković. Zbornik je priređen povodom 200. godišnjice prvog objavljivanja Hasanaginice, priređenog rukom Alberta Fortisa, italijanskog opata, etnografa i putopisca, na italijanskom i našem jeziku, u Veneciji 1774. godine, u prvom tomu njegove knjige Viaggio in Dalmazia. Alija Isaković i uredništvo Takvima zamolili su Ahmeda Smajlovića da, s navedenim povodom, ovu lijepu baladu prevede na arapski jezik”, piše dr. Mehmed Kico, ističući izuzetnu vrijednost Smajlovićevog prijevoda i njegov brušeni osjećaj za arapski jezik. Tako je Smajlović čitaocima arapskog govornog područja omogućio čitanje dvaju izuzetno važnih svjedoka bošnjačke književne tradicije, jednu usmenu baladu i djelo koje se i danas smatra ponajvažnijim romanom bošnjačke književnosti.
Dva iznimno vrijedna prijevoda s bosanskog na arapski, 50 prijevoda s arapskog na bosanski jezik, te 5 radova vezanih uz prevođenje, objavljivani kao samostalna izdanja ili kao prilozi u najreferentnijim glasilima (Glasnik VIS-a, Preporod, Takvim, Islamska misao…), potvrđuju Ahmeda Smajlovića kao jednog od najplodnijih prevodilaca u redovima Bošnjaka, ne samo u području praktičnog rada već i u sagledavanju potrebe za podizanjem prevodilačke kulture.
Pored prijevoda, Smajlović je predano radio na vlastitom naučnom usavršavanju, o čemu svjedoči i tada aktuelna doktorska disertacija Filozofija orijentalistike i njen utjecaj na savremenu arapsku književnost, odbranjena na arapskom jeziku 1974. godine na najvećem i najprestižnijem islamskom sveučilištu Al-Azhar u Kairu. Sam tekst izvornog naučnog rada ima 780 stranica. Bila je to prva doktorska disertacija nekog iz tadašnje Jugoslavije na Al-Azharu. Knjiga počinje predgovorom dr. Mustafe Mahmuda, koji, između ostalog, naglašava da je Smajlović u pripremi disertacije pročitao više od 600 knjiga iz oblasti orijentalizma, što svjedoči o vrijednosti njegove disertacije.
SMAJLOVIĆEVA ULOGA U PROCESU OBNOVE ISLAMSKE MISLI
Sve aktivnosti koje je Smajlović sprovodio bile su u cilju obnove islamske misli i popravljanja stanja muslimana u Bosni i Hercegovini i na Balkanu. S idejama velikih islamskih reformatora s kraja XIX i početka XX stoljeća upoznao se i prije nego je 1962. godine postao student Al-Azhara. On je još kao učenik Gazi Husrev-begove medrese došao u dodir s djelima Afganija, Abduhua, Ikbala, i to od svojih uzora i učitelja Džemaluddina Čauševića i profesora Huseina ef. Đoze, koji su ideje obnovitelja islamske misli prenijeli u Bosnu i Hercegovinu. Husein ef. Đozo bio je učenik Rešida Ridaa, Mustafe el-Meragija i Mahmuda Šeltuta, a svi su oni učenici Afganija i Abduhua.
Svojim dolaskom na Al-Azhar u Egiptu, dr. Ahmed Smajlović samo je upotpunio svoje znanje o islamskoj obnovi i njenim nosiocima. Dolaskom u Bosnu i Hercegovinu 1975. godine, dr. Ahmed Smajlović, poput Afganija, Abduhua, Ridaa, Šeltuta, hrabro i neumorno radi na planu islamske da’ve i obnove, koristeći se metodama velikih islamskih mudžtehida. Smatravši pisanu riječ najjačim oružjem, a ohrabren idejama spomenutih reformatora, Smajlović se bespoštedno borio na planu afirmacije intelektualnog naslijeđa. Otud je proizišla njegova prevodilačka i izdavačka aktivnost.
Smajlović je, kao da’ija i mudžtehid, bio svjestan opasnosti svake vrste sektaštva unutar Islamske zajednice. Išao je linijom izmirenja različitih stavova, naročito u pitanju razumijevanja i tumačenja određenih islamskih propisa, te se čvrsto priklonio prisutnoj tradiciji prakticiranja bosanskog islama. Kad su vlasti Općine Gacko 1981. godine zabranile održavanje mevluda, Smajlović je lično reagirao.
“Tada su se dr. Smajlović, a poslije i reis Naim Hadžiabdić angažovali lično i putem državnih institucija uticali da ova destruktivna i diskriminacijska rješenja Općine Gacko budu povučena i stavljena van snage. Zakazana od Islamske zajednice, pa zabranjena od općinske administracije, ova manifestacija je nakon oštre intervencije održana u novom terminu, a imami su sa svojim vjerskim starješinama (dr. Smajlović i Naim Hadžiabdić) uz to održali i godišnji seminar u poznatom gatačkom motelu ‘Košuta'”, piše Smajkić.
Upravo je Smajlović odigrao presudnu ulogu u obnovi rada Tarikatskog centra pri Islamskoj zajednici. On je bio inicijator sastanka 30. maja 1977. godine na Skenderiji, čiji je rezultat bio formiranje Tarikatskog centra kao institucije koja treba okupiti pripadnike tarikata i obaviti koordinaciju u radu s pripadnicima tarikata, s ostalim organima Islamske zajednice, a na dobrobit svih muslimana.
Ahmed ef. Smajlović preselio je iznenada 13. augusta 1988. godine. Tih dana preseljavao je u svoj novi stan, na lijevoj obali Miljacke. Namjeravao je za tu priliku proučiti dovu baš na dan 1. muharrema 1409. godine (13. august 1988). Božija je volja htjela da mu se 1. muharrema uči dova na njegovom kaburu.
“Iza njega je, pričali su, ostao otvoren Kur'an, na njemu sklopljene naočale i obilježena sahifa do koje je došao u učenju hatme. Bila je to 303. stranica Kur'ana (sura Kehf). Počinjala je riječima: Ovo je blagodat Gospodara moga. Bila je to srijeda, 10. august, pošao je u šetnju sa suprugom, već je na vratima pao (infarkt) i izdahnuo u jutarnjim satima (četvrtak, 11. august 1988). A subotnjeg podneva (13. august) Baščaršiju, sve do Begove džamije, i dalje, poklopilo je na hiljade duša. Tabut je, uz tekbire, nošen od Bakija do Begove džamije”, zapisao je Hadžem Hajdarević.
izvor Stav

HOROR!!! OVO JE MANIJAK KOJI PRIJETI ŽENAMA U SJENICI

3

Užasne prijetnje ženama u Sjenici-Priča o profesoru pedofilu iz Kragujevca preselila se u Sjenicu. I u tom gradu se više žena žalilo da ih on teroriše.
Jednoj ženi je i prijetio da će joj dijete isjeći satarom, a drugoj, kako je rekla, dvije decenije šalje bizarne ljubavne poruke.
Ekipa Prve televizije, koja je istraživala te navode, napadnuta je u Sjenici. Ispred kuće osumnjičenog novinar Zoran Maksimović i snimatelj Edin Husović napadnuti su i verbalno, ali i fizički.
Kragujevčanin Ivan Karličić (41), profesor engleskog jezika i književnosti, prvo je zaprijetio na svom Fejsbuk profilu O. R., majci maloljetne djevojčice (11), da će joj dijete isjeći na 13 komada, a komade mesa dati psima!
U šokantnoj prijetnji, Karličić naveo da će majka morati sve to da gleda i to sve zato što ga je prijavila zbog sumnje da je pedofil. Osim toga, Karličić je uputio prijetnje i analitičaru javnog mnjenja Saši Borojeviću, koga naziva američkim agentom i kome je poručio da će mu iskasapiti ceijlu porodicu. Borojeviću je zaprijetio da je on „mrtav čovek“, i to samo zato što je podijelio prepisku u kojoj on prijeti nesrećnoj ženi i njenoj kćerci.

FORMIRANA NOVA LISTA ”Za bošnjačko jedinstvo – dr Sulejman Ugljanin”. Predstavnik liste Muhedin Fijuljanin

3

Grupa birača ”Za bošnjačko jedinstvo”, koja će formirati listu za predstojeće izbore za Bošnjačko nacionalno vijeće, pod nazivom ”Za bošnjačko jedinstvo – dr Sulejman Ugljanin” formirana je danas u Novom Pazaru. Predstavnik liste Muhedin Fijuljanin ocenio je da su ovi izbori od presudnog značaja za nacionalni opstanak Bošnjaka na ovim prostorima. On je pozvao sve Bošnjake da izađu na izbore 4.novrembra i da podrže bošnjačko jedinstvo u ostvarivanju nacionalnih prava.

Više u video prilogu

Napadač na džamiju dobio devet godina i osam mjeseci zatvora

0

Osuđeni Nino K. priznao da je sam izradio eksplozivnu napravu

Nino K. koji je u septembru 2016. godine izveo napad na Fatihovu džamiju u gradu Dresdenu, u Njemačkoj kažnjen je sa devet godina i osam mjeseci zatvora, javlja Anadolu Agency.
Naime, Nino K. je tada eksplozivom ručne izgrade izveo napad na džamiju koja djeluju pri Tursko-islamskoj uniji za vjerska pitanja (DITIB) kao i na Međunarodni kongresni centar.
Pokrajinski sud u Dresdenu 31-godišnjeg muškarca je kaznio zatvorskom kaznom u trajanju od devet godina i osam mjeseci za “pokušaj ubistva, napad eksplozivom i izazivanje požara”.
Priznao je da je sam napravio eksplozivnu napravu, te da je izveo napad na džamiju i Kongresni centar, tvrdeći kako ipak nije imao cilj ubiti nekoga.
Federalno tužilaštvo je za njega tražilo zatvorsku kaznu u trajanju od 10 godina i devet mjeseci.
Nino K. je napad na džamiju, pa onda i na Kongresni centar izveo 26. septembra 2016. godine. U momentima napada u džamijskom objektu su se nalazili džamijski imam s porodicom.
U napadu nije bilo povrijeđenih niti poginulih, ali je pričinjena značajna materijalna šteta.
Utvrđeno je kako je Nino K. na skupu PEGIDA-e održanom prije godinu dana bio jedan od govornika.

Izvor: Anadolu Agency

Novopazarac uhapšen u Mađarskoj zbog pokušaja ubistva

0

Policija je juče u saradnji sa Interpolom Podgorica organizovala ekstradiciju iz Mađarske u Crnu Goru, tridesetdvogodišnjeg Sefera Bralića iz Novog Pazara, kojeg je policija potraživala zbog ubistva u pokušaju 2015.

Bralić je uhapšen na teritoriji Mađarske, na osnovu potjernice NCB Interpol Podgorica radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od tri godine na koju je pravosnažno osuđen presudom Višeg suda u Podgorici.

Podsjetimo Balić je, 15.05.2015. godine u Budvi, kako se navodi u presudi, nožem nanio teške tjelesne povrede M.N i pobjegao.

Izvor RTV CG

SNP- Smjenjen Bahrija Sijarić

1

Rukodvodstvo Sandžačke narodne partije smjenilo je doskorašnjeg generalnog sekretara Bahriju Sijarića i na njegovo mjesto imenovalo Ervina Čašića, dok je novi portparol Edin Suljević – rečeno je danas na konferenciji za medije ove partije. Kako je istakao novi generalni sekretar Čašić stranci je bila potrebna nova energija za sve naredne izazove.

Više u video prilogu :

Iz „Asocijacije prosvjetara Sandžaka“ poručili da će nastaviti da se bore za svoja prava, prava Bošnjaka

0

Početak školske godine otvara pitanja kakva je situacija sa implementacijom nastave na bosanskom jeziku i književnosti, je li nastavni kadar spreman da pruži i održi kvalitet. Iz „Asocijacije prosvjetara Sandžaka“ poručili da će nastaviti da se bore za svoja prava, prava Bošnjaka.
Povodom nepravilnosti u polaganju male mature i nejasnoći, težini, neprilagođenosti pitanja uzrastu u testovima na bosanskom jeziku, Sijarić istakao da su institucije zakazale.Bahrija Sijarić je dodao:“U procesu implementacije mora biti odgovorna ona institucija koja se bavi tim, a to je trenutno Bošnjačko nacionalno vijeće (BNV). Ja smatram da Bošnjačko nacionalno vijeće (BNV) treba da bude uokvireno od svih bošnjačkih institucija predstavnika, organizacija, pa čak pojedinaca, stručnjaka iz oblasti obrazovanja.“

Nezavisna lista Bošnjaka nastupiće i učestvovaće pod nazivom “VAKAT JE…”.

0

Nezavisna lista Bošnjaka za predstojeće izbore za Bošnjačko nacionalno vijeće nastupiće i učestvovaće pod nazivom “VAKAT JE…”.
Lista će okupiti najumnije Bošnjake iz cijelog Sandžaka i ostvariće ubjedljivu pobjedu na izborima, nakon čega će osnovni cilj biti jedinstvo Bošnjaka Sandžaka.
Lista će biti predata 15. septembra 2018. godine kada će i formalno započeti izborna kampanja.

Nosilac liste: Rahić Esad

Novinari odbili gostovanje u emisiji s Dodikom

0

Troje novinara odbilo je poziv Radio-televizije Republike Srpske za učešće u emisiji “Intervju s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom”, navodeći da na učešće u takvoj emisiji neće pristati sve dok se ne ispune uslovi za nesmetan i slobodan rad medija i novinara.

Suzana Rađen-Todorić, urednica BN TV, Siniša Vukelić, urednik portala Capital.ba i i Dušica Stanojević, dopisnica agencije FENA iz Banjaluke naveli su svoje razloge za odbijanje učešća u emisiji, kao i preduslove koji treba da budu ispunjeni da bi na ovaj način razgovarali sa predsjednikom Republike Srpske.

Oni su naveli da neće pristati na razgovor s Dodikom u emisiji RTRS-a dok ne prestanu napadi na novinare i vređanje novinara od nosilaca vlasti u RS, te dok se ne procesuiraju napadači i nalogodavci napada na novinara Vladimira Kovačevića.

Troje novinara je još navelo da traže uspostavljanje jednakog tretmana institucija i nosilaca vlasti prema svim medijskim kućama i novinarima, kao i uspostavljanje zakonskog okvira koji će garantovati sigurnost novinara i odgovornost za sve vrste napada na novinare.

Njega su nepoznati napadaći sačekali na parkingu ispred zgrade u kojoj stanuje i metalnim šipkama na razvlačenje nanijeli su teške tjelesne povrede.
Kovačević je u petak izašao iz bolnice i upućen je na kućno lečenje.

Izvo N1