Pogledajte video izvještaj sa Hadža, gdje se javlja hadžija i novinar Regionalne televizije, Aleksandar Nićiforović, kako emotivno prenosi atmosferu sa Hadža.
Hadž je i ljubav
Iako zvanične statistike Ureda za hadž Rijaseta IZ u BiH kazuju da su 50% ovogodišnjih bosanskih hadžija mlađi od 50 godina, ono što se može primjetiti tokom boravka u Medini i Mekki, tokom tavafa, saja, spuštanja sa Arefata na Muzdelifu i odlaska na Minu i Džemreta je da Bošnjaci još uvijek predstavljaju prilično staru grupu hadžija, počesto umornu, bez kondicije, uplašenu…
Po nekom nepisanom pravilu Bošnjaci obavljanje pete islamske dužnosti, još uvijek, ostavljaju za period nakon šezdesete, dok se dovoljno ostari i uozbilji kako se ne bi davala šansa za nova griješenje i prijestupe jer po onom starom “hadž valja čuvati“ a nakon šezdesetih, valjda, po toj logici, ostaje manje vremena i manje mogućnosti da se griješi te će se ostati čisto nakon obavljenog hadža i tako preseliti u okrilje Allahove milosti. Nešto se u takvom promišljanju polahko i mijenja ali ne dovoljno dobro i brzo. Kao da se prije odlaska na hadž može griješiti, kao da se prije odlaska na hadž čovjek ne treba kloniti i čuvati svih radnji koje ga na bilo koji način dovode na stranputicu.Vrijeme izvršavanja temeljnih islamskih dužnosti određeno je punoljetstvom i zdravljem. Svako neopravdano neizvršavanje ili odgađanje izvršenja bilo koje od pet islamskih dužnosti podrazumijeva odgovornost i kaznu. U slučaju obavljanja hadža vjernik uz zdravlje mora posjedovati i potrebna materijalna sredstava za odlazak na hadž i sredstva kojima će se izdržavati članovi njegove porodice u njegovom odsustvu. Nigdje se za obavljanje hadža kao pete islamske dužnosti ne preferira potpuna zrelost životne dobi ili bolje reći starost. Kod Bošnjaka susrećemo one koji su zdravi i posjeduju potreban imetak ali smatraju da još uvijek nije došlo vrijeme za hadž ili one koji bez obzira na zdravlje i imetak i ne razmišljeju o odlasku na hadž pravdajući to činjenicom da ima prečih stvari od hadža. I jedno i drugo su pitanja koja zavrjeđuju širu brigu islamske zajednice za ove probleme kao i potrebu širenja i prezentiranja ideje i fenomena hadža sa nivoa svijesti pojedinca na nivo džemata i zajednice. U tom kontekstu slučaj jednog mladića koji se tek približava tridesetim i koji na jednom iftaru u sarajevskom ASJ restoranu krajnje odgovorno ali i simpatično kazuje svojoj prijateljici kako na hadž treba otići čak i prije nego što kupiš stan – ako si zato skupio novac – pa i prije nego se oženiš ako si zato skupio sredstva – hrabri i govori da se nešto u glavama nas Bošnjaka mijenja. Mnogi će se nasmijati na ova razmišljanja. Ja ću reći da se ovaj mladić pozivao na predaje. Bilo kako bilo on je ove godine obavio hadž. Naredne će, ako Bog da, već biti pred ženidbom a zajedno sa svojom suprugom će sakupljati novac ili potražiti adekvatan kredit za kupovinu stana, i opet, u dogledno vrijeme, razmišljati o zajedničkom odlasku na hadž.Zašto sva ova priča o godinama? Svako nijeti i radi kako sudi! Pa zato što sam ove godine uz silnu želju i nastojanja bila „Allahovim gostom“. Iako sam bila među 50% onih ispod pedeset godina starosti, silno zahvalna Uzvišenom, što me je pozvao sebi u zijaret u nešto mlađoj dobi, shvatila sam da hadž zahtijeva jednu golemu fizičku kondiciju i snagu i da se uz dobru kondiciju može doživjeti svakim svojim atomom. Osjetila sam koliko je više napora, straha i žrtve morala uložiti svaka naša majka i nana starija od šezdeset godina, koliko je obavljanje hadža za nju bio grč, ponekad strah, neizvjesnost: može li, hoće li izdržati, hoće li se izgubiti, hoće li joj neko pomoći, hoće li baš tavaf morati obaviti na kolicima ili će kamenčiće neko drugi za nju baciti… Koliko su samo svi ti osjećaji neizvjesnosti ponekad stavljali u drugi plan one druge aspekte hadža. Hvala Allahu, većina njih je izdržala, ali ovi redovi su samo podsticaj za one koji žele a oklijevaju, da ne čekaju.Jer svi osjećamo potrebu za Allahom. „Hrlimo mu umom i srcem“, kaže Mustafa Mahmud, ali neophodno je da mu se dođe i nogama. A te noge, bolje je da su mlađe i zdravije. Hadž i tavaf su simboli ovog dolaska u kome ljubav kroz emocije, riječi i djela dostiže savršenstvo. Hadžom čovjek sebi daje šansu za blizinom i susretom sa Stvoriteljem. To su dani kada sve naše ovosvjetske obaveze bivaju negdje pokopane. Sve naše svakodnevne želje, stremljenja i prohtjevi – hoćemo li stići, hoćemo li zakasniti, hoćemo li uspjeti prije drugih, hoće li nam promaći neki prestižni društveni status ili pozicija, putovanje, susret, sastanak, honorar… negdje nestanu ili nam ne naumpadaju. Hadž i sve teškoće i odricanja koje sa sobom nosi, troškovi i izdaci su, kako veli Mustafa Mahmud „ materijalna sredstva koja se ulažu da se oslobodi ovih preokupacija, da se srce posveti svome Stvoritelju i da se probude osjećaji o istini ove bliske blizine Allahu.“Sati provedeni u ibadetu u haremu Poslanikove džamije i u neposrednoj blizini Kabe donosili su sa sobom osjećaje koji se nikada neće moći iskazati niti napisati. Nepresušna rijeka ljudi plovila je u prostore ovih hramova i nikome nije bilo tijesno. Fantastična lepeza podneblja, kultura, civilizacija… Veličanstvena simfonija jezika, dijalekata slivenih u jedno „Lebbejkel-lahumme lebejjke…“, jednostavnost i bjelina ihrama u kojima smo svi isti, mi iz Bosne, oni iz Indonezije, Nepala, Indije, Nigerije…Haremi, mjesta susretanja, upoznavanja, darivanja osmijeha i kada se ne mogu otkloniti jezičke barijere, smotra ljepote, mladosti, poleta, pozitivne energije bez granica. Bože dragi, kako smo lijepi a različiti! Kako smo jaki a ne pokazujemo to! Odakle sve dolazimo težeći ka jednom cilju i nema niti jedne tačke na ovoj planeti gdje nas nema!
A „Hadž je i ljubav. Vjera je u biti ljubav. Tavaf je za zaljubljene. Oni u njemu ne nalaze napor i opterećenje. Već prijazan dijalog…Jedan od onih tajnih razgovora koji osvjetljavaju nepoznanice srca“, osjećao je Mustafa Mahmud dok je obavljao svoj prvi hadždž. Mnogi od nas dijele iste osjećanja neizmjerno zahvalni Stvoritelju na darovanoj šansi, na postignutoj blizini, na inspirativnim trenucima…Sa iskustvom hadždža lakše se hodi kroz svakodnevnicu dunjaluka jer si svjedočio da je ljepota, beskraj, konačnost, istina i blizina negdje drugdje. I stoga, zašto ne priuštiti sebi te drage trenutke čim prije, ako možemo!
izvor Akos
PROVOKATOR I KADA ČESTITA BAJRAM!!! Poručićemo mu u ime cijelog našeg naroda:”Nama od vas ništa ne treba, pa ni vaša čestitka” !
Lider Srpske radikalne stranke, Vojislav Šešelj, juče je putem svog Twitter naloga čestitao Kurban Bajram. Ali ni tada nije mogao bez provokacije upućene Bošnjacima, pa je u svom tvitu negirao cijelu našu naciju: “svim Srbima islamske vere i svim muslimanima koji žive u Srbiji”.
Javnost je prošle godine upoznata sa prijateljstvom i bliskošću Muamera Zukorlića i Vojislava Šešelja, a mi smo pomislili da će promjeniti ubjeđenja šef Radikala, i da će omekšati u svojim šovinističkim izjavama i stavovima. Očigledno je da su prijateljstva ove dvojice zasnovana samo na nekim ličnim interesima.
Sva ljepota bosanske tradicije sadržana u „Džehvi“-Armin Muzaferija za Bajram poklonio predivnu ljubavnu pjesmu našoj BERINI CRNIŠANIN
Popularni bosanskohercegovački pjevač Armin Muzaferija svojoj vjernoj publici je za prvi dan Kurban-bajrama poklonio pjesmu koja nosi naziv „Džehva“. Tekst pjesme uradio je Džemaludin Latić, muziku Alen Lemešević, dok aranžman potpisuje Adnan Mušanović.
Spot za ovu numeru snimila je produkcija „Gotiva“, i to na nekoliko lokacija u Sarajevu, pod rediteljskom palicom Murisa Beglerovića. Vrhunsku ekipu glumaca predvodi Reshad Strik, holivudski glumac bosanskog porijekla koji igra Hajrudina, te Berina Crnišanin (Džehva).
Muzaferija je istakao da mu je ovo najozbiljnija pjesma u dosadašnjoj karijeri. Tvrdi da ga upravo ona pokazuje u mnogo ozbiljnijem svjetlu u svakom smislu, te dodaje da je sva ljepota bosanske tradicije sadržana u „Džehvi“.
Pjesma priča ljubavnu priču staru nekoliko stotina godina, a ukoliko je još uvijek niste poslušali, imate priliku učiniti to u nastavku
Izvor Dnevni Avaz
Kurban Bajram
Muslimani širom svijeta sutra dočekuju Kurban-bajram, najveći i najznačajniji muslimanski blagdan. Osim obreda klanja kurbana (ovca, koza, krava ili deva), simboličnog žrtvovanja u ime Boga, ovaj Bajram je značajan i zbog hadža, hodočašća u Mekku, što je jedan od pet stubova islama.Prema vjerskim propisima Kurban-bajram traje četiri dana, a zvanično nastupa nakon klanjanja Bajram-namaza. Nakon toga slijedi tradicionalni bajramski doručak, a zatim i klanje kurbana.
Kurbansko meso obično se dijeli komšijama, siromašnima i rodbini. Simbolika Kurban-bajrama je socijalni aspekt, jer se naročito vodi briga o najugroženijim kategorijama društva.
Praksa klanja kurbana veže se za poslanika Ibrahima a.s., kojem Bog šalje crnog ovna kao zamjenu za njegovog sina Ismaila kojeg je iz poslušnosti Allahu trebao žrtvovati.
Običaj je da se u dane ovog vjerskog blagdana pripremi bogata trpeza, obavezno se posjećuje rodbina, komšije i prijatelji, a oni najmlađi se daruju tzv. “bajrambankama”.
Dani Bajrama su vrijeme radosti, veselja i druženja prijatelja i familije.
Svim muslimanima redakcija portala Sandžak Habera i Glasa Pazara želi sretan Bajram.
Bajram Šerif Mubarek Olsun.
Put sredine obradovao djecu iz Udruženja psihologa
Nevladina organizacija Put sredine podijelila je preko 700 bajramskih paketića korisnicima Udruženja psihologa Novi Pazar, mališanima u centru grada, dijeci koja leže na Dečijem odeljenju novopazarske bolnice kao i jetimima koji su izgubili jednog ili oba roditelja.
Bajramaski paketići obradovali su korisnike iz Udruženja psihologa Novi Pazar. Njima je podeljeno 70 paketa a osmeh na njihovom licu nije mogao da se sakrije.
Članovi Puta sredine podijelili su veliki broj paketića i u centru grada.
Osim ove akcije članovi nevladine organizacije planiraju podelu školskog pribora i na početku školske godine kojim će obradovati đake prvake.
Erdogan čestitao predstojeći Kurban-bajram svim muslimanima
Nema razlike između napada na našu ekonomiju i direktnog napada na naš ezan i zastavu, cilj je isti, cilj je Tursku i turski narod baciti na koljena, cilj je staviti nas u zatočeništvo, izjavio je danas turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.
ANKARA (AA) – Nema razlike između napada na našu ekonomiju i direktnog napada na naš ezan i zastavu, cilj je isti, cilj je Tursku i turski narod baciti na koljena, cilj je staviti nas u zatočeništvo, izjavio je danas turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, javlja Anadolu Agency (AA).
Erdogan je u današnjoj videoporuci čestitao predstojeći islamski blagdan Kurban-bajram svim muslimanima svijeta.
Podsjećajući da je turski narod do današnjih dana ostao uspravan zbog svoje sposobnosti da djeluje kao jedno tijelo, jedno srce i jedna pesnica, Erdogan je napomenuo da je to i bio razlog prevazilaženja svakog napada u posljednje vrijeme, od pokušaja državnog udara u julu 2016. godine do svih napada koji su odlučno odbijeni.
“Svaki napad na našu slobodu, na naš ezan i zastavu s jednakom odlučnošću smo odbili”, rekao je Erdogan.
Erdogan je podsjetio da je Turska 15. jula tokom odbijanja pokušaja državnog udara pokazala spremnost na borbu za opstanak na hiljadugodišnjoj teritoriji pod svaku cijenu.
“Nema razlike između napada na našu ekonomiju i direktnog napada na naš ezan i zastavu, cilj je isti, cilj je Tursku i turski narod baciti na koljena, cilj je staviti nas u zatočeništvo. Oni koji misle da će Tursku poraziti udarom na vrijednost valute, a to nisu uspjeli koristeći terorističke organizacije, razne izdajničke čete i zamke, ubrzo će shvatiti koliko griješe. Uz Božiju pomoć, naša je zemlja dovoljno snažna da prevaziđe sve ovo. Dovoljno je da budemo jedinstveni”, rekao je Erdogan.
Predsjednik Turske je poručio i da je stalno u mislima i dovama sa svim potlačenim ljudima u Palestini, Siriji, Južnoj Aziji i drugim dijelovima svijeta.
Anadolu Agency
Sabiha Dacić sa prijateljima pomaže desetak porodica
Ispod linije siromaštva živi pola miliona stanovnika Srbije, koji nisu u stanju da zadovolje minimalne egzistencijalne potrebe, podaci su Tima za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva. Kako bi bar malo olakšale i ulepšale težak život u siromaštvu, grupa humanih osoba, uglavnom žena, okupljenih oko Sabihe Dacić, pomaže desetak porodica u Prijepolju, a paketima humanitarne pomoći obradovali su i mališane iz centra za azil „Berlin“ u Sjenici.
Sabiha Dacić se humanitarnim radom bavi više od dvadeset godina, koji joj je, kako kaže, životno zadovoljstvo. Od 2012. godine, kada je potreba za dobročinstvom prerasla njene lične mogućnosti, pored porodice, počinje uključivati i svoje prijateljice i komšinice.
Zaista u našem gradu i okolini ima potrebe pomoći drugima. Ne mora to biti novčano, ima drugih načina kako se može organizirati, kako se može pomoći. Moje prijateljice i ja trenutno opremamo domaćinstva, onda šaljemo namirnice, odeću… Kod mene je emocije izazvao i onaj val izbjeglica iz Sirije i javila se velika želja da im pomognem. Jednog dana sam u svojoj kući otvorila sve ormane – imam četvoro djece, Bogu hvala, i mi smo tu – i onda sve što je bilo viška našlo se tu na sred sobe. Pozvala sam i nekoliko prijateljica, objasnila im o čemu se radi. One su to podržale i onda su mi se pridružile tu u spremanju i pakovanju – kaže Sabiha Dacić.
Najduže pomaže jednoj porodici iz Brodareva, u kojoj žive tri devojčice osnovnoškolskog uzrasta, čija je majka umrla pre šest godina, a kojima je pre nekoliko dana obezbedila uvođenje struje.
Mnogim porodicama je uz pomoć donatora dopremila najneophodniji nameštaj i belu tehniku.
Zamislite vi na današnjici da žena nema kupatilo, da žena nema električni šporet, da nema frižider – to je nešto nezamislivo – ali Boga mi ima. Kad se ode, pa se vidi, želudac se prevrne od te neke tuge i žalosti. Opremili smo pet – šest kuća tim nekim dobro očuvanim namještajem. Ja ovom prilikom apelujem da se ne baca taj namještaj, već da se raspita i vidi kome on može koristiti. Treba otići u Centar za socijalni rad, pa naći makar jednu porodicu i ovako ljeti kad se skupi dijaspora, opremiti – ističe Sabiha.
Ona poziva lokalnu samoupravu, Centar za socijalni rad i Crveni krst da se više angažuju kako bi se porodicama slabijeg materijalnog stanja obezbedio egzistencijalni minimum. Takođe ističe da u humanitarnom radu ne treba gledati ni nacionalnu ni političku pripadnost, već od srca pomoći onima kojima je ta pomoć zaista neophodna.
Mora se napraviti neka fotografija. Malo to bude neprijatno meni lično, ali moramo pokazati drugima koji mogu pomoći da postoje porodice kojima je pomoć neophodna. Ja znam kolika je vrijednost tajnog dobrog djela, odnosno sadake, ali nekada se o tome mora i ovako javno progovoriti, samo iz tog razloga da se u nama probudi ta svijest da se drugima mora pomoći. Mi na kraju sa sobom u bolji svijet nosimo samo naša dobra djela, sve ostalo je, Boga mi, prolazno – zaključuje.
Trenutno se pripremaju pošiljke koje će za Bajram obradovati 210 mališana iz centra za azil u Sjenici, ali i nekoliko porodica u Brodarevu, Kolovratu, Dušmanićima i Istočnom Sarajevu.
Više u video prilogu:
Bajram čestitao Sulejman Ugljanin
Povodom nastupajućeg Kurban Bajrama – nacionalnog blagdana Bošnjaka predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća dr. Sulejman Ugljanin, uputio je Bajramsku čestitku svim Bošnjacima i građanima Sandžaka koji slave ovaj blagdan.
U čestitki se kaže:
“Povodom nastupajućeg Kurban-bajrama, upućujem iskrene čestitke svim Bošnjacima u Sandžaku i dijaspori i svim građanima koji slave ovaj blagdan.
Neka i ovaj Kurban Bajram, kao svi prethodni i kao svi budući, bude blagdan sreće, blagostanja, jedinstva i mira među ljudima.
Želja mi je da ovi mubarek dani učvrste vjeru i nadu u bolju budućnost i napredak, budu podsticaj širenju tolerancije, povjerenja i saradnje među ljudima svih nacija i vjera, želim Vam sigurnu sadašnjost i sretnu budućnost.
Bajram šerif mubarek olsun.”
