Švedska političarka Umihana Rašović-Kasumović na predstojećim izborima u Švedskoj kandidatkinja je na čak pet različitih izbornih listi. Ono po čemu je posebno poznata u švedskim medijima je njena borba protiv islamofobije i ostalih vidova diskriminacije.O svojoj borbi i političkom angažmanu, dok je još bila srednjoškolka, ali i o razlikama u politici i rješavanju problema Švedske i balkanskim zemalja govori u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE).
RSE: U švedskoj javnosti poznati ste po borbi protiv islamofobije i ostalih vidova diskriminacije. Kada je počela ta borba i šta Vas je opredijelilo da se angažujete?
Rašović-Kasumović: Osjetila sam u školi, društvu i na radnom mjestu šta znači islamofobija, diskriminacija i rasizam. To me ponukalo da se borim protiv toga. Još u srednjoj školi počela je moja borba. Nažalost, i na radnom mjestu se susrećem s islamofobijom i diskriminacijom.Borim se tako što poslodavcima i radnim kolegama skrenem pažnju da je islamofobija prisutna. Opomenem ih i podsjetim da postoje zakoni protiv toga. Često na sastancima radnika u Zavodu za zapošljavanje gdje radim tražim da se uvrsti islamofobija kao jedna od tačaka dnevnog reda.
RSE: Možete li nam opisati sa kojim vidom islamofobije i diskriminacije se susrećete.
Rašović-Kasumović: Na primjer, kada poslodavcima pošaljemo iz Zavoda za zapošljavanje kandidata čije ime zvuči kao muslimansko, on takvu osobu odbije i kaže da ne zapošljava muslimane. Postoji i prikrivena diskriminacija, gdje poslodavci ne kažu otvoreno da je to problem, nego kažu da kandidat nije dovoljno kompetentan.
RSE: Zbog čega je, prema Vašem mišljenju, u jednom tako uređenom društvu islamofobija pronašla plodno tlo? Poznato je da je Švedska po zaštiti ljudskih prava odmakla od mnogih evropskih zemalja.
Rašović-Kasumović: U Švedskoj, kao i u ostalim evropskim državama, rasističke i nacionalističke partije dobile su veću podršku na izborima. Danas u Švedskoj imamo takvu jednu partiju koja je u parlamentu i koja ima čak 20 posto glasova i samim tim legalizuju rasizam i islamofobiju.Njihov cilj je da okrivljuju izbjeglice i strance za sve loše što se dešava u Švedskoj, da bi dobili podršku ljudi koji su nezadovoljni svojom trenutnom situacijom. Normalno je da su ljudi uplašeni kada se susretnu sa novom kulturom i oni taj strah zloupotrebljavaju često koristeći propagandu da bi došli na vlast.
RSE: Kako se može kroz politički angažman uticati na svijest ljudi da promijene mišljenje?
Rašović-Kasumović: Jedan od načina je, koristeći istoriju kao argument, pokazati narodu šta rasizam, nacionalizam i fašizam znači. Rasističke i nacionalističke partije danas koriste iste metode koje je Hitler koristio. Bitno je na to podsjetiti društvo. Ako ne spriječimo rasizam i islamofobiju na vrijeme istorija će se ponoviti.
RSE: Šta motivira mlade ljude u Švedskoj da se bave politikom?
Rašović-Kasumović: U Švedskoj se većina omladine bavi politikom u slobodno vrijeme. Nije im to plaćeno zbog toga je bitna motivacija. Mene motivira borba za ljudska prava i ravnopravnost, ne volim nepravdu. Jednostavno, ne mogu da sjedim i gledam kako neke grupe u društvu imaju više prava od drugih.
RSE: Kako Šveđani i generalno Skandinavci rješavaju probleme kroz politiku u odnosu na Balkance?
Rašović-Kasumović: Moj utisak je da su Šveđani rezervisaniji od Balkanaca. Kod Šveđana je bitna diplomatija i da se nađe neki kompromis u rješavanju problema.
RSE: Kako danas Šveđani percipiraju Balkance? Da li se nešto promijenilo u odnosu na period kada su ljudi, bježeći od rata početkom ‘90-ih, odlazili u Švedsku?
Rašović-Kasumović: Kad smo mi došli u Švedsku kao izbjeglice ‘90-ih bilo je slično političko stanje kao danas. Izbjeglički kamp u kojem smo mi živjeli napadali su rasisti više puta. Vandalizirali su kamp, bacali su kroz prozore kamenje i crvenu farbu kako bi nas uplašili. U nekim dijelovima Švedske koristili su i nasilje. Danas švedski mediji pišu kako su Balkanci ravnopravan dio društva i kako su uspjeli da se integriraju u švedsko društvo.
RSE: Šta biste poručili mladim ljudima u Bosni i Hercegovini – ostati ili otići?
Rašović-Kasumović: Kao aktivista lijeve partije smatram da se svi mladi ljudi koji nisu zadovoljni sa svojom situacijom, trebaju organizovati i boriti za bolje sutra. Ali ne mogu mladim ljudima u BiH da kažem kako će oni da žive. Zato poručujem političarima u Bosni i Hercegovini da bi trebali da rade na tome da stvore uslove mladima da ostanu i ne napuštaju državu. Borba protiv mita i korupcije, kao i briga o mladima, treba da bude prioritet svim balkanskim političarima.
Izvor Radio Slobodna Evropa
Sjeničanka u švedskoj politici, priča kako je živjeti kao imigrant: Osjetila sam šta znači islamofobija
BRATSKI POTEZ!! Katar najavljuje investicije u Turskoj, ulaže 15 mlijardi dolara
Katar je danas obećao 15 milijardi dolara direktnih investicija u Turskoj, javlja agencija Rojters.
To je najavljeno poslije sastanka održanog između katarskog emira Tamim bin Hamad al-Tanija i turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana.
Dvojica zvaničnika su razgovarali o američkim sankcijama protiv Turske, bilateralnim odnosima i drugim regionalnim pitanjima, i potvrdili su odlučnost u razvijanju uzajamnih odnosa u “svim oblastima”, prenosi agencija AP.
Zukolićevi ljudi prijete Elifi Kriještorac, koja je ratni borac Armije RBiH, poeta, dokazani patriota i kolumnista, rođena je u Sandžaku
Nakon što je na Facebooku reagovala na nedavni govor mržnje muftije Mevluda Dodića prilikom ispraćaja hadžija, književnica Elifa Kriještorac ne prestaje dobijati prijeteće i uvredljive poruke od strane pojedinaca iz okruženja lidera Stranke pravde i pomirenja Muamera Zukorlića.
Podsjećamo, ona je u svojoj reakciji Dudićev govor okarekterisala prikladnijim bavljenju srpskom politikom nego služenju islamu.
“Ako je jednog tako učenog alima politički krah njegovog prethodnika iziritirao, da sebi dozvili ovakve uvrede svoje braće, onda je njegov put prikladniji bavljenju srpskom politikom od služenja islamu i predvođenju vjernika. Sandžaku ne trebaju neki sutrašnji ISIL-ovci, koji će zbog politike ubijati svoju braću u vjeri, već umjereni vjernici hanefijskog mehzeba, koji su stoljećima promovirali ljubav, toleranciju i mir”, napisla je, između ostalog, Kriještorac.
Ona se danas ponovo oglasila na Facebooku porukom koju je nakon izvjesnog vremena obrisala sa svog profila:
“Zukolićeva gerila bradatih džihadista prerušenih u poslovne ljude, a koja operira po Njemačkoj, Luxemburgu, Beligiji, Švedskoj, Americi objavila mi je rat. Pristajem, ne bojim ih se. Ali pošto oni nose suknjice a ja pantalone, oni nemaju muškosti da izađu predame da se pogledamo u oći, već se kriju iza lažnih profila i kao stare ženturače na posijelima dijele po grupama moje slike i blate moju čast.To su naučili valjda od svojih očeva papučara koji su nosili suknjice ili dimije, umjesto pantalona. A može biti da ih njihovi vjerski poglavari tako upućuju, da napadaju žene i samohrane bošnjačke majke. Ne nisu to Sandžaklije, a niti su oni vjernici. To je onaj zadnji ne civilizovani neartikulisani i mahom nepismeni otpad, od ponosnog sandžačkog naroda.”
A ko je Elifa Kriještorac?
Elifa Kriještorac, borac Armije RBiH, poeta, dokazani patriota i kolumnista rođena je u Sandžaku, tačnije u Prijepolju, da bi krajem ‘80-ih godina emigrirala u Njemačku, gdje je duži niz godina radila kao socijalni radnik. Tokom rata u BiH, kao ženski dobrovoljac, bila je mobilisana u jedinici “Zulfikar” Armije RBiH pod komandom legendarnog komandanta Zulfikara Ališpaga. Živi i radi u Njemačkoj.
U udžebeniku za bosanski jezik za 7. razred osnovne škole zastupljena je sa pjesmom “Rodni Sandžak”.
Nedavno su upravo ona i Nedžad Ibrašimović od strane srpskih nacionalističkih krugova napadnuti zbog toga što su zastupljeni u udžbeniku.
Rodni Sandžak
Da mi daju sve doline
od Sinaja do Urala
i azurne sve obale –
rodni Sandžak ne bih dala.
Da mi daju carska blaga,
sve kraljevske bijele dvore,
kap Merdžane ne bih dala
od sandžačke jedne zore.
Da mi nude krunu zlatnu,
carsku svitu i robinje,
grumen zemlje ne bih dala
od ponosne djedovine.
Da mi uzmu oba oka,
vrelo srce iz njedara,
osim vjere Allahove,
sve za Sandžak ja bih dala.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
Izvor Sandžačke
Sjenica: Obustavljen postupak za izgradnju tjubing staze
Opština Sjenica obustavila je postupak izbora izvođača radova za izgradnju tjubing staze sa pratećom opremom i instalacijama u ski centru “Žari” jer je tenderska komisija odbila jedinu ponudu pristiglu na tender, saznaje radio Sto plus.
Fehratović: Prijedlog BNV bi mogao biti obesmišljen
Potpredsjednik Stranke pravde i pomirenja (SPP) Jahja Fehratović rekao je danas da prijedlog Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV) o promeni naziva škola u Sandžaku predstavlja dio predizborne kampanje za nacionalna vijeća nacionalnih manjina i inicijativu koja se koristi u dnevno političke svrhe.
On je na konferenciji za novinare izrazio bojazan da bi na ovaj način cio proces mogao biti obesmišljen.“Mi još uvijek nemamo kvalitetne udžbenike za nastavu na bosanskom jeziku, nemamo domaću lektiru, a nisu urađene ni pripreme za učitelje i nastavnike. Kad sve to obavimo možemo da tražimo druge zahtjeve”, ocijenio je Fehratović.Prema prijedlozima BNV, novopazarske osnovne škole “Vuk Karadžić”, “Stefan Nemanja”, “Jovan Jovanović Zmaj” i “Desanka Maksimović” trebalo bi da dobiju imena istaknutih ličnosti iz bošnjačke historije Muhameda Hevaji Uskufija, Kulina bana, Ahmeda Ali Gurbija i Muse Ćazima Ćatića.Prijedlog novog imena za Osnovnu školu “Aleksa Đilas Bećo” u Tutinu je “Ferhad-beg Draga”, a “Aleksa Šantić” Kadija Gluhavički.Nova imena u Prijepolju bi trebalo da dobiju škole “Vladimir Perić Valter” i “Svetozar Marković”, a prema predlogu, one bi trebalo da ponesu imena Murata efendije Šećeragića i Rifata Ramovića.
Elvis Ćatović iz Bijelog Polja ubio pripadnika JSO, poznate po nazivu Crvene beretke
U bjelopoljskom Višem tužilaštvu sinoć je završeno saslušanje 32-godišnjeg Elvisa Ćatovića koji se sumnjiči da je prije dvije noći u selu Potkrajci ubio državljanina Srbije 47-godišnjeg Željka Pavkova iz Srbobrana, a teško ranio godinu mlađeg Ljubomira Lazića iz Zemuna.
Prvi rezultati istrage pokazali su da su srpski državljani ilegalno ušli u Crnu Goru s namjerom da ubiju Ćatovića koji je sinoć prema našim informacijama, tokom saslušanja tvrdio da je u trenutku dok je zaključavao svoj automobil omamljen te da je nejasno vidio siluete možda i više od dve osobe.
On je istakao da je u samoodbrani pucao nasumice, te da mu osobe na koje je ispalio hice nisu poznate od ranije.
U razmjeni vatre i Lazić je zadobio povredu ramena, zbog čega se nalazi na bolničkom liječenju. Iz Uprave policije saopšteno je da on nije životno ugrožen.
Sa druge strane, Ćatović je pogođen u predjelu nadlaktice, ali je nakon ukazane medicinske pomoći uhapšen zbog pokušaja ubistva i nedozvoljenog držanja oružja.
“Prilikom vršenja uviđaja nađen je veliki broj tragova: čaure, municija kao i dva pištolja kalibra 7,65 mm, od čega jedan sa prigušivačem. Svi tragovi su izuzeti s lica mjesta i poslati su na veštačenje Forenzičkom centru u Danilovgradu. Tijelo pokojnog Pavkova poslato je na obdukciju, dok je Lazić zadobio teške telesne povrede i nalazi se na liječenju u Kliničkom centru u Podgorici, izjavio je za “Vijesti” viši državni tužilac Hasan Lukač.
Prema informacijama “Vijesti” Pavkov je bio nekadašnji pripadnik Jedinice za specijalne operacije (JSO), takozvanih crvenih beretki. Kao pripadnik te jedinice nagrađivan je i odlikovan spomen značkom. Odlikovan je i priznanjem za zasluge, a u toj jedinici bio je član izviđačkog odreda.
Prema nezvaničnim informacijama u Srbiji je osuđivan zbog pokušaja ubistva, a Srpske vlasti posljednju deceniju nemaju informacije o njegovom kretanju.
Izvor blizak istrazi “Vijestima” je ispričao da su Pavkov i Lazić najverovatnije imali logističku podršku među Bjelopoljcima, i da ispituju njihovo kretanje i kontakte u tom gradu.
Policija sumnja da je Ćatović praćen do kuće
U policiji sumnjaju da su Pavkov i Lazić pratili Ćatovića, s obzirom da živi u jednosmjernoj ulici van Bijelog Polja do koje je teško doći za nekog ko ne poznaje grad.
Ćatović je, saznaju “Vijesti”, radio kao građevinski radnik na gradilištima u Njemačkoj, odakle je protjeran nakon što je naneo teške tjelesne povrede jednom radniku.
Izvor Sandžačke
Anketa o strukturi poljoprivrednih gazdinstava od oktobra-počele prijave za anketare
Od 1.oktobra do 30.novembra 2018.godine,Republički zavod za statistiku sprovešće anketu o strukturi poljoprivrednih gazdinstava.Anketa predstavlja važno strukturno istraživanje u sistemu statistike poljoprivrede.
U periodu sprovođenja ankete,anketari će posjetiti 120.000 poljoprivrednih gazdinstava na teritoriji Republike Srbije i prikupiće podatke o korišćenom poljoprivrednom zemljištvu,broju stoke,mehanizaciji,radnoj snazi na gazdinstvima,proizvodnom metodu primjenjenom u poljoprivredi i dr.Dobijene informacije koristiće kreatorima agrarne politike za donošenje odluka i kratkoročnih i dugoročnih strategija razvoja poljoprivrede ali i poljoprivrednim proizvođačima za bolje planiranje poljoprivredne proizvodnje,ustanovljavanje poljoprivredne grane u koju bi trebalo investirati kao i za prijavljivanje kod nacionalnih i evropskih fondova za podršku u poljoprivredi.
Svi punoletni državljani Srbije zainteresovani da budu anketari za područje Novog Pazara,Sjenice i Tutina mogu da se prijave isključivo posredstvom linka
http://pod2.stat.gov.rs/prijavafss/
gdje se nalaze i detaljniji podaci o uslovima konkursa.Rok za prijavljivanje kandidata je do 21.avgusta 2018.godine,a sva lica koja na osnovu kriterijuma javnog poziva budu birana za anketare biće angažovana u periodu od 24.septembra do 7.decembra 2018.god.
Finansijska sredstva za sprovođenje ankete o strukturi poljoprivrednih gazdinstava obezbeđena su iz peretpristupnih fondova EU u okviru Nacionalnog programa IPA 2016 i iz nacionalnog budžeta.
HOROR!!!ISTRAGA OTKRILA 300 “svještenika predatora” seksualno zlostavljala djecu skoro CIJELI VIJEK
Istraga koju je vodila kancelarija državnog tužioca Pensilvanije o kojoj je izvještaj objavljen u utorak, pokazuje da je više od 300 “sveštenika predatora” polno zlostavljalo najmanje hiljadu dijece, dok je Katolička crkva te američke savezne države sve to prikrivala.
U završnom izveštaju koji je sastavila narodna porota kojoj su bili predani zaključci istrage, navodi se da su “gotovo svi slučajevi” danas zastareli, i da počinioci ne mogu da se krivično gone.
Prema pisanju američkih medija, zlostavljanja su se događala oko 70 godina.Ipak, dva sveštenika su optužena, od kojih jedan za polno zlostavljanje nekoliko dijece, a poslednje krivično dijelo se dogodilo 2010. godine, prenosi “Jutarnji list”.
Iako ne mogu biti krivično gonjeni, porotnici su odlučili da objave imena desetak crkvenih ljudi optuženih za pedofiliju na osnovu zaključaka istrage.
U izveštaju se govori o polnom zlostavljanju žrtava, od kojih su neke bile mlađe od deset godina.
Biskupi i kardinali su “uglavnom bili zaštićeni. Mnogi, od kojih se neka imena navode u izveštaju, su promakla. Sve dok se to ne promjeni mislimo da je prerano zatvoriti poglavlje polnih afera Katoličke crkve”.
ODLIČNA VIJEST!! Sjenici za sanaciju korita rijeke Grabovice 15 miliona dinara
Sanacijom rječnih korita na rijekama u gradskom i prigradskom području grada Novog Pazara koja je izvršena u predhodom periodu, bezbjednost građana koji žive pored rijeka je znatno povećana odnosno smanjen rizik od budućih poplava. I građani Sjenice koji žive i poseduju imovinu u području rijeke Grabovice u budućnosti mogu računati na veću sigurnost jer je Vlada Republike Srbije 06. avgusta odgovarajućom Uredbom i Programom opredijelila sredstva u iznosu od 15 miliona dinara za sanaciju korita ove rijeke zbog oštećenja u pоplаvаmа iz 2016. i 2017.godine. Kako smo obavešteni iz ministarstva resorno nadležnog za vodoprivredu i Srbijavoda, Јаvnо vоdоprivrеdnо prеduzеćе „Srbiјаvоdе” pоkrеnuće i sprоvesti pоstupak јаvnе nаbаvkе i zаklјučiti ugоvоr sа izvоđаčеm rаdоvа. Nakon čega će se pristupiti realizaciji sanacionih radova. Lokaliteti navedeni u Vladinom Programu među kojima je i Sjenica odnosno Grabovica sаnirаćе sе u rоku оd dеvеt mеsеci оd dаnа uvоđеnjа izvоđаčа u pоsао dok je krajnji rok za zаvršеtаk sаnаciоnih rаdоvа uslоvlјеn mеtеоrоlоškim i hidrоlоškim uslоvimа decembar 2019. gоdinе.
Izvor: Vlada Republike Srbije JVP “Srbijavode”
