Festival ženskog prijateljstva, aktivizma, umejtnosti i solidarnosti, održan je u protekla tri dana, u organizacije
NVO IMPULS. Festival je okupio preko 50 žena iz regiona, a organizovan je uz podršku misije OEBS u Srbiji.
Završen ženski festival prijateljstva u Tutinu
Tutin- okupili se pravoslavni vjernici
Pravoslavni vjernici iz Tutina su u subotu svječano obilježili slavu hrama Marije Magdalene. Svječanosti su prisustvovali i gosti iz drugih gradova, koji su porijeklom sa naših krajeva.
Izvor Sandžak tv mreža
BANKARSKI LOV U MUTNOM, NAPLAĆUJU PROVJERE STANJA, LEŽARINU NA ČEKOVIMA, UKRUPNJAVANJE NIVCA
Poskupjela provjera stanja na računu na bankomatu, banke naplaćuju opomene, potvrde o podizanju novca, čak i ležarinu za neiskorišćene čekove, kažu u udruženjima bankarskih klijenata. Narodna banka smatra da je došlo vreme da se uvede red u toj oblasti i podsećaju da od marta važi novi Zakon o platnim uslugama.
Neki su već počeli da izbjegavaju i prolazak pored bankomata, kažu strepe da će im banka i to naplatiti. Deluje preterano sarkastično, ali nije bez osnova.
“I upit stanja na bankomatu je počeo da se naplaćuje osam, deset do 15 dinara, zatim te provizije za elektronsko plaćanje, zatim trošak opomene, to je apsolutno nezakonito”, kaže Dejan Gavrilović iz Udruženja klijenata “Efektiva”.
Na to banke podižu cenu usluga, Narodna banka građanima poručuje da biraju banku prema cijenovniku, a bankama da razmisle da li postoje zbog klijenata.
“Način na koji će ona biti izražena, obračunavana mora da vam bude jasan u trenutku uzimanja kredita. Na tome radimo, ali banke su uvek korak ispred nas. Mi ćemo se potruditi da uhvatimo korak s njima i zaustavimo tu praksu po onoj analogiji iz trgovine, da za ’milku’ plaćate kao da ima 200 grama, ne računajući da vi nećete da vidite da tu piše 180”, kaže guvernerka Jorgovanka Tabaković.
I po sadašnjem zakonu banke su dužne da vam mjesečno besplatno šalju izveštaj o transakcijama. Po novom propisu, to će morati da rade besplatno jednom godišnje.
Cenovnik sa tarifama za platne usluge koji jedna banka ovih dana šalje klijentima je malo sitnije ispisan, ali sve je tu. Piše i da kome se ne dopadaju cene usluga, ima rok od tri mjeseca da se predomisli ili raskine ugovor.
Prošle godine banke su manje zaradile od kamata, više od naknada, ali na osnovu povećanog obima bezgotovinskog plaćanja, kažu u centralnoj banci.
“Povećanje tokom 2017. godine je negde oko dve i po milijarde dinara, ali napominjem za razliku od onih tumačenja koje dobijam u medijima, ovo nisu naknade koje se odnose na kredite. Ovo su nadoknade koje se odnose na platni promet prema inostranstvu i na upotrebu platnih kartica”, kaže Željko Jović, viceguverner NBS.
Bankama je dat rok da smanje provizije na plaćanje karticama sa sadašnjih 0,8 na 0,2 procenta. Oni klijetima poručuju da mogu da koriste njihove pakete usluga i elektronsko bankarstvo gde je, na primer, provera stanja besplatna.
Policijska zaplena droge u Prijepolju, na graničnom prelazu Gostun
Gostun – Zajedničkom akcijom pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova – Uprave kriminalističke policije, Granične policije i Policijske uprave u Prijepolju, na graničnom prelazu Gostun zaplenjeno je više od 15 kilograma marihuane i uhapšena je jedna osoba, saopšteno je iz PU Prijepolje.
Pregledom automobila „fijat“ kojim je upravljao M.G.(1982) iz Beograda, u ručno napravljenom bunkeru iza sjedišta u patosu, pronađeno je 28 paketa marihuane ukupne težine 15,185 kilograma.
Po nalogu zamjenika višeg javnog tužioca u Užicu, M.G. je određeno zadržavnje do 48 sati zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
FESTIVAL ZAVIČAJNE STAZE: PRISTIGLO 37 PRIČA INSPIRISANIH BIHOROM
Nastavlja se priča inspirisana Bihorom, inspirisana zavičajem. Na konkurs Festivala “Zavičajne staze – Bihor 2018” prispjelo je 37 rukopisa, saopštili su organizatori iz NVO, Centar za kulturu Bihor.
Žiri u sastavu, Zuvdija Hodžić, Sofija Kalezić i Elvedin Nezirović, ocjenjivat će 35 priča pod šifrom, jer su dva autora, poznata organizatorima, zatražili da ne ulaze u konkurenciju za nagrade, ali žele da njihove priče, po mogućnosti, budu objavljene u novoj zbirci Festivala.
Tri najuspjelije priče, po ocjeni žirija, biće nagrađene plaketom Festivala i novčanim iznosom i to prva sa 400 eura, druga 300 eura i treća sa 200 eura. Nagrađeni i odabrani radovi biće štampani u zborniku Festivala. Biće to sedma knjiga , zbornik priča novih i poznatih autora iz Crne Gore i regiona.
“Raznolikost poštanskih adresa sa kojih su priče upućene, daje nam za pravo da se radujemo što je ovaj Festival sve inspirativniji za pisce u regionu”, kazao je koordinator CK-B, Semir Škrijelj.
On je dodao da učesnici potvrđuju da je Bihor iznova inspirativan i da je Festival prepoznat kao tačka zbližavanja.
“Sa ponosom ističemo da je prošlog ljeta u Petnjici boravio poznat pisac Gi Helnminger iz Kelna i drugi. Nastojimo da i ovoga ljeta okupimo značajne stvaraoce i ljubitelje umjetnosti, i time osnažimo kulturni život, ne samo petnjičke opštine već i susjednih, a sve u interesu podsticanja budućeg stvaralaštva. Kao što je u knjizi “Razmeđa Bihora” zapisala Nada Bukilić, nadamo se da ćete uživati u prepletu najljepših emocija, sjećanja, poruka i želja naših autora i učesnika”, rekao je Škrijelj.
Festival tradicionalno počinje 12 jula u Petnjici. Odluka stručnog žirija biće završena do kraja jula, a nagrade za najbolje priče uručene laureatima, na književnoj svečanosti početkom avgusta.
Nova vlast je obećavala u više navrata da će rješiti stari problem deponije u Prijepolju, ali sve je ostalo na obećanju STANJE JE ALARMANTNO!!!
Prijepolje na samom ulasku u grad pored magistralnog puta ka Crnoj Gori ima ekološku bombu, nesanitarnu deponiju Stanjevine, koja je već 18 godina određena kao privremena lokacija za odlaganje smeća.
Kako izgleda život pored deponije najbolje znaju Prijepoljci iz naselja Zalug kojima je to svakodnevica.
“Smrad je nesnošljiv, toliko je otrovnih gasova i mirisa. Odlaže se i životnjski otpad. Ovde uvječe ne može da se spava, ne mogu prozori da se otvore, niti veš da suši”, priča jedan meštanin.
Druga mještanka koja živi preko puta deponije kaže da često ne može da diše od smrada i gasova, koji je guše, pa mora da izlazi napolje sa krpom preko usta.
Žale se i da im godinama obećavaju da će premestiti deponiju, ali da je situacija samo sve gora.
Da je situacija alarmantna slažu se i prijepoljski komunalci.
“Deponujemo dnevno 35 tona komunalnog otpada I kapaciteti su već odavno popunjeni. Izašli smo iz svih okvira i samo deponujemo smeće uvis. Pitanje je dana kada ćemo potrošiti i taj prostor”, kaže za N1 direktor JKP Lim iz Prijepolja Enis Memišahović.
Mještani su više puta pisali peticije, blokirali deponiju, u nadi da će stati na put smeću koje ih truje decenijama, a Lim u plavnim godinama nosi svojim tokom.
“Rukovodioci FIDECA pri jednom istraživabnju su ustanovili da je jedne godine Potpećkim jezerom plutalo 60.000 kubnih otpada, a ako znamo da 40 odsto otpada potone, ovo je u potpunosti kontaminirana obala”, priča za N1 Goran Reković iz ekološkog Udruženja građana Primus.
HOROR NA ZVEZDARI Rotvajler izujedao djevojčicu (4) po glavi, UNAKAŽENA PREBAČENA U BOLNICU
Djevojčica N. R. (4) dovezena je oko 17:20 u Univerzitetsku bolnicu u Tiršovoj zbog povreda koje je zadobila u porodičnoj kući na Zvezdari.
Naime, nju je napao i ugrizao za glavu i uvo kućni ljubimac, pas rase rotvajler. Djevojčicu su u bolnicu dovezli roditelji, a o svemu je obaveštena i policija.
Istraga je u toku.
Sjednica prekinuta Murić pojasnio “ko radi ispod žita”
Član Gradskog vjeća Fevzija Murić, koji je na sjednici Skupštine bio izvjestilac objasnio je odbornicima opozicije ko sprovodi razne malverazije, a koristeći Islamsku zajednicu kao paravan za svoje mutne radnje.
Murić je odbornicima predočio i na koji način se od pojedinih predstavnika opozicije zloupotrebljava vakufska imovina i vjerska osećanja građana u dnevno političke svrhe.
“Potražujete placeve takozvane vakufske imovinu, koja je već plaćena od strane opštine, po istom modelu to sprovodi i crkva, koristite zakon o povraćaju imovine i Agenciju za restituciju ,a sve u cilju ličnog bogaćenja” , kazao je Murić.
“Nemojte plašiti ovu vlast pričom da je odgovorna pred Bogom, pred narodom i djecom ovog grada, za ono što radi. Potpuno je jasno da su odbornici Islamske zajednice prepadnuti pozitivnim rezultatima i dobrim rejtingom lokalne vlasti kod građana i da na svaki način i bez zadrške izvrću činjenice, u svrhu skupljanja jeftinih političkih poena. Pokušali su da sve kapitalne projekte koje grad realizuje prikažu kao deo predizborne kampanje, iako je aktuelna vlast na pola mandata. Po mišljenju odbornika IZ, vlast ne bi trebala da bude efikasna, i radi u korist svojih građana”, kazao je član Gradskog vijeća Fevzija Murić, istakavši jasno da je “strah odbornika opozicije potpuno jasna posljedica svih poraza pretrpljenih u dosadašnjem periodu, počev od izbora u Beogradu, preko onih u Crnoj Gori, Južnom Sandžaku…
Odbornike opozicije govor Fevzija Murića je toliko uznemirio da su se tokom značajnog dijela sjednice bavili samo ovom temom, remeteći na taj način usvojeni dnevni red.
Sjednica je nakon 5 minuta pauze nastavljena uz vidnu uznemirenost odbornika opozije.
Proglašene najljepše bašte
Konkursom Gradske uprave u okviru akcije “Da Pazar zablista” izabrane su tri najljepše bašte u Novom Pazaru. Vlasnicima su danas uručene i novčane nagrade. Cilj akcije je povećanje površina pod zelenilom i ljepši izgled grada.
Kriterijumi za odabir najliepše bašte bili su visoki. Pobjedničke bašte izabrane su zbog prostora, raznovrsnosti i rasporeda biljaka. Treće mesto je osvojio Redžo Hasanović. Dobio je novčanu nagradu u vrijednosti od 10.000 dinara koju je odlučio da udijeli u humanitarne svrhe Udruženju građana “Otvorena ruka”.
Drugoplasirani je Ismet Petlača koji je osvojio 20.000 dinara i takođe odlučio da novac udijeli ugroženim porodicama.
Pobednica na konkursu za odabir najljepše bašte je Mirsada Zećirović. Kako kaže, nije se nadala prvom mjestu, ali joj je u svakom slučaju mnogo drago što je pobjedila.
Ovo je treća godina sprovođenja konkursa i sve je više zainteresovanih za učešće. Iz Odeljenja za zaštitu životne sredine kažu da je cilj akcije da pospeše građane da bude što više zelenila na prostoru grada Novog Pazara.
Hadži Lojo
Hadžija, hafiz, efendija, derviš, ali Hadži Lojo je nadasve junak i velikan Bosne, koji se časno i odvažno borio za domovinu. Salih Vilajetović, poznatiji kao Hadži Lojo, rođen je 1834. godine, a potječe iz ugledne sarajevske porodice koja je imala ulogu u širenju obrazovanja oikulture u društvu, a u čijem ozračju i Salih završava hifz, nakon čega postaje imam džamije Abdi Halife na Budakovićima, a kasnije i Buzadžijine džamije u Logavini.
Njegov odnos prema učenicima je bio oličenje dobrih odgojnih metoda, a posebnu naklonost imao je prema siromašnoj djeci koju je nesebično darivao novcem i odjećom. U tom vremenu, ljude velikog stasa i snage nazivali su lojama, a obzirom da je bio veoma hrabar i srčan, i Salih ponese epitet loje, pa do dana današnjeg ostade upamćen kao Hadži Lojo.
Historija pamti njegov angažman kada se pobunio protiv gradnje pravoslavne crkve u Sarajevu koja je trebala biti veća od Begove džamije. Zbog navedenih dešavanja, želeći ga maknuti sa javne scene tog vremena, šalju ga na hadž. Priča kaže da se s putovanja vratio pješke, noseći na sebi 80 oka nepoznatog tereta, želeći se tim žrtvovanjem dodatno približiti Allahu. Bio je revolucionar, te nije mogao dopustiti da nove vlasti utječu na Bosnu. Kada je stigla vijest o odluci da je Austo-Ugarska dobila mandat da okupira Bosnu, Hadži Lojo je još jednom pokazao svoju borbenost, pa je tako sakupio stotinu ljudi s kojima je na ulicama Sarajeva hrabrio i pozivao narod da pruži otpor dolazećoj austrougarskoj vojsci.
U svom fanatičnom pokretu provalio je u prostorije zatvora i oslobodio sve osuđenike i prijestupnike, a zatim u vojna skladišta iz kojih je uzeo oružje i dijelio ga Sarajlijama svih konfesija. U noći 5. jula u haremu Begove džamije održao je oštar govor predlažući da se iz grada protjera konzul Wassitsch i sva njegova pratnja, a gomila je njegov nastup prihvatila sa odobravanjem. Kakvo je mišljenje vladalo o Hadži Loji najbolje pokazuje pismeno svjedočenje koje je zabilježio jedan austrijski pješadinac, u kojem navodi da je od jednog muslimana u Rogatici čuo da je Hadži Lojo “bosanski car”.
U toku najvećih sukoba u Sarajevu, Hadži Lojo je se, noseći pušku na leđima s cijevi okrenutom prema zemlji, slušajno ranio metkom koji ga je pogodio ispod koljena. Sa tom teškom ranom pobjegao je u Rogaticu, a izdao ga je Mićo Kojić. Tragedija Saliha Vilajetovića bivala je većom jer je ostao bez brata koji je poginuo kod Travnika i oca koji je život izgubio prilikom zauzeća Sarajeva.
Njegova žena Fatima, sinovi Muhamed i Mustafa i kćer Aiša ostali su bez hranitelja i potpuno sami. Nova vlada je Hadži Loju teretila kao glavnog agitatora otpora te je osuđen na pet godina zatvora u Mađarskoj. Nakon isteka zatvorske kazne, želio je da se vrati u Bosnu, ali carska vlast Austrije rekla je kako je on nepodoban u Bosni, te su mu ostavili mogućnost izbora zemlje u koju želi otići.
On je odlučio da je za njegovu porodicu najbolje da se skrase u Meki. Iako je tamo dočekan kao junak, i sultanovom odlukom postavljen za imama jedne tamošnje džamije, žudio je za voljenom Bosnom. U Meki je i preselio 1887., godine, a ostat će upamćen kao jedan od najinteresantnijih historijskih ličnosti naše zemlje.
Rešad Kadić, velikan bošnjačke pisane riječi, je napisao djelo pod nazivom „Hadži Lojo“, a u posljednjim redovima ove knjige stoji: „Nejma šta, dobro mi je, paze me… Al’ Bosne i Saraj'va nejma na čitavu dunjaluku! Treće se godine teško razbolio i nakon nekoliko dana umro. Dok je izgovarao u vatruštini koja ga satirala, ponekad bi šapnuo osušenim ustima: Ih, da mi je pihnut vode sa česama ispred Begove džamije, il’ o'zgo, s Mošćanice, čini mi se omma bi se dig'o i ozdravio. U toj želji je i umro. Bile su mu pedeset i tri godine. Grob mu je pao u zaborav. Kao i Hadžijamakovićev. Kao i tolikih drugih, nesebično izginulih u ljubavi i vjernosti prema rodnoj grudi.“
