O velikoj zainteresovanosti za promociju, govori posjećenost od strane gostiju iz različitih regiona Gore, Prizrena, Župe i Podgore, kao i gostiju iz Novog Pazara i Makedonije.
O knjizi su govorili prof. dr. Muljaim Kaćka i Enser Hodža, pjesnik i pripovedač.
Foto: Almira Master Rahmani
Promociju je svečano otvorio pjesnik Bakija Balje uz stihove i melodiju na kavalu.
Stihove su kazivali Anesa Toro i Zinedin Nedžipi, a moderator programa bio je Refik Kasi.
Specijalni gosti na promociji bili su Kamber Balje i Amsera Reka, kojoj je autorka posvijetila pjesmu, te je promocija bila posvijećena njoj.
Foto: Almira Master Rahmani
Nova zbirka pesama “Zakasnićemo da budemo ljudi” izašla je u Beogradu u izdanju Neopressa. Urednik izdanja i lektor je Hasna Ziljkić, dip žurnalista, dok su recenzenti zbirke akademik prof. dr. Ferid Muhić i prof. dr. Sadik Idrizi Aljabak, književnik i prevodilac.
Foto: Almira Master Rahmani
Autorka Elma Selimi rođena je 1997. godine u Tutinu, gdje je završila osnovnu školu kao učenik generacije, dok je u Novom Pazaru završila srednju medicinsku školu, također kao đak generacije. Trenutno je student medicine i psihologije.
Foto: Almira Master Rahmani
Godine 2016. objavljena joj je prva zbirka pesama Nepotreban ambijent.
Dobitnica je književe nagrade “Bronzana povelja” Subotica 2018 za pesmu “Ispovest Spremačice”, te je za istu pjesmu bila proglašena pojbednicom na konkursu “Najbolja pesma” Centra Duga Novi Pazar.
Foto: Almira Master Rahmani
Osim poezije, piše eseje, besede i kratke pripovetke. Pjesme su joj objavljene u Antologiji poezije pesnika iz EX YU 1991–2017, Sombor, Antologiji poezije Gore, Prizren, Zborniku Kutija ljubavi, Beograd, 2018; Zborniku Tri boje svetlosti, Žitište, 201, Časopisu za kulturu i književnost Avlija, Rožaje 2017.
Dosadašnji zamjenik predsjednice Skupšine Novog Pazara Mirsad Djerlek podnio je danas ostavku.
Odlukom odbornika na njegovu funkciju izabran je Fahrudin Đekić, aktuelni šef odborničke grupe Sandžačke demokratske partije (SDP) i direktor Filijale Nacionalne službe zapošljavanja.
Umihana Rašović-Kasumović rođena je u Sjenici, ali se, usljed nestabilne političke situacije na Balkanu i početka rata, s porodicom preselila u Švedsku. Diplomirala je na Univerzitetu u Malmeu međunarodne odnose što joj je bio i motiv za politički angažman.
Tokom 2014. godine postala je član Lijeve partije, a početkom ove godine izabrana je u glavni odbor te stranke u regionu Skane. Na predstojećim izborima u Švedskoj kandidat je na pet listi, što dovoljno govori o povjerenju koje joj je ukazala njena partija.
Sa Rašović-Kasumović razgovarali smo o predstojećim izborima u Švedskoj, genocidu u Srebrenici, učešću žena u politici…
Vaša kandidatura na predstojećim parlamentarnim izborima u Švedskoj izazvala je dosta pažnje u švedskim medijima. Da li u vremenu kada islamofobija sve više raste širom Evrope jedna bivša izbjeglica, pri tom muslimanka, može očekivati širu podršku javnosti?
– Jedan od razloga moje kandidature je borba protiv islamofobije. Od srednje škole sam se borila protiv islamofobije kako u školi tako i u društvu općenito. Na radnom mjestu se, nažalost, susrećem sa islamofobijom svakodnevno i borim se na različite načine protiv toga. Borim se tako da poslodavcima i kolegama skrenem pažnju na islamofobiju, opomenem ih da postoje zakoni protiv toga i na različitim sastancima radnika u Zavodu za zapošljavnje stavim islamofobiju i rasisam kao tačku dnevnog reda. Postala sam aktivista Lijeve partije 2014. godine i na taj način nastavila moju borbu protiv rasisma i islamofobije. Mislim da je moja kandidatura bitna i očekujem širu podršku javnosti posebno od manjinskih naroda. Ono što treba istaći je da većina Šveđana nisu islamofobi i rasisti, ali taj manji dio koji jeste treba staviti pod kontrolu. Članovi kao i uprava Lijeve partije su nominirali, a zatim i izabrali mene kao kandidatkinju na pet različitih izbornih lista. Kandidat sam na državnom, regionalnom i lokalnom nivou, za članicu glavnog odbora u regionu i glavnog odbora u gradu Eslovu gdje živim. Njihovo povjerenje meni daje samopouzdanje da mogu da očekujem podršku od radničke klase, socijalista i antirasista.
Da li je opredjeljenje za Lijevu partiju jedna vrsta Vaše borbe za prava manjinskih naroda u ovoj zemlji?
– Borba za prava manjinskih naroda je razlog zašto sam se opredijelila za Lijevu partiju. Danas u Švedskoj nema niti jedna partija koja se bori za prava manjinskih naroda kao Lijeva partija i prirodno je da budem dio toga. Kroz Lijevu partiju se borim za manjinska prava u Švedskoj, ali isto tako i za Palestinu, te nepravdu koja je prisutna internacionalno. Trenutno se borim za manjinska prava na više frontova: demonstracije, mediji (debatni članci), te putem debata sa ostalim partijama u Općini Eslov gdje sam porotnica. Moj sljedeći članak bit će objavljen 10. jula, a osim o rasizmu i islamofobiji govorit ću i o Srebranici. Upravo o Srebrenici trebamo govoriti što više, te koristiti resurse koji su nam pruženi. Posebeno se to odnosi na nas političare u evropskim zemljama. Govoriti o Srebrenici i bošnjačkoj historiji moj je prioritet jer tako Šveđanima mogu pokazati šta se ustvari tamo desilo.
Porijeklom ste iz Sjenice, grada u kojem većinom žive Bošnjaci. Da li ste zbog Vaše nacionalne ili vjerske pripadnosti bili meta desničarskih lidera u Švedskoj?
– Zbog moje nacionalne i vjerske pripadnosti, te zato što sam žena, smatram se diskriminiranom. Studije pokazuju da poslodavci zadnje zapošljavaju strankinje u Švedskoj. Na prvom mjestu su Šveđani, na drugom Šveđani, na trećem stranci i na zadnjem mjestu – strankinje. Što znači da se od mene očekuje da budem puno bolja od svih da bi dobila ista prava. U upravi za obrazovanje u općini sam na svakom sastanku meta desničarskih i rasistisčkih političara, ali uvijek im uzvratim konkretnim argumentima. Nekoliko članaka sam u prethodnom periodu objavila u istaknutim švedskim medijima koji su našli na javne kritike od strane desničara, što sam, naravno, i očekivala. Srećom takvih istupa i mišljenja je manje.
U svojim javnim nastupima vrlo rado ističete povezanost s Bosnom i Hercegovinom i rodnim Sandžakom. Smatrate li da eventualnim uspjehom na predstojećim izborima možete doprinijeti jačanju veze ovog područja s Švedskom?
– Naravno, to bi mi i bila velika želja. Od moje šeste godine sam članica Bosanskohercegovačkog saveza u Švedskoj. Preko različitih udruženja u Švedskoj sam sarađivala uspješno sa udruženjima iz Bosne i Hercgovine. Saradnja sa udruženjima dokaz je da se i kroz politiku može djelovati. Jedan od mojih ciljeva je povezivanje Švedske s Bosnom i Hercegovinom i Sandžakom, a to mogu ostvariti putem političkog aktivizma u narednom periodu.
Činjenica je da su žene u zemljama Zapadne Evrope dosta zastupljenije u politici nego je to slučaj u Bosni i Hercegovini i zemljama regije. Ipak, imamo primjere u kojima žene obnašaju značajne i odgovorne funkcije. Kako ocjenjujete rad visokopozicioniranih političarki u regiji, primjerice hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, Ane Brnabić, predsjednice Vlade Srbije?
– Drago mi je da region ima dvije visokopozicionirane žene i nadam se da će one biti primjer i podrška ostalim ženama u politici. Ana Brnabić je relativno nova kao predsjednica Vlade Srbije i očekujem od nje da će u narednih nekoliko godina raditi na razvoju Srbije, ljudskih prava, prava manjina, te da se aktivno uključi u borbu protiv mita i korupcije. Kada je riječ o gospođi Grabar-Kitarović, moja politika i politika Lijeve partije Švedske se razlikuje puno od politke HDZ-a i Kolinde Grabar-Kitarović. Dvije skroz suprotne političke strane. Da se ja i Kolinda Grabar-Kitarović kandidujemo u istoj državi bile bismo političke protivnice. Konzervativna partija kao Hrvatska demokratska zajednica u Švedskoj nikada ne bi imala uspjeha kao socijalistička ili lijeva partija. Izuzmem li te političke i idejne razlike s hrvatskom predsjednicom, mogu zaključiti da mi je veoma drago što jedna žena stoji na čelu države u regionu.
Osmanski sultan Murat I poginuo je negdje krajem juna 1389. godine u Kosovskoj bitci. Na mjestu pogibije sultana Murata, centralnom mjestu turske vojske u vrijeme Kosovske bitke 1389. godine, nalazi se Muratovo turbe. Mnogi historiski izvori tvrde da je na ovom mjestu gdje je ubijen sultan i gdje je prolivena njegova krv, sahranjena i njegova utroba, a da je tijelo balzamirano i sahranjeno u Bursi u Turskoj u Mešeji-mauzoleju Murata I.
Smatra se da je odmah po pogibiji Sultana njegov sin Bajazit dao da se na ovom mjestu podigne mauzolej, obilježje sultanu. Turbe predstavlja jedinstveni primjer turskog baroka, pišeSandzaklijka.com.
Danas se oko turbeta – koje je najstariji primjerak otomanske arhitekture nalaze i grobovi onih koji su o njemu kroz stoleća vodili računa – turbedari.
Sanija (Džanković) Turbedar iz Novog Pazara čuva Muratovo turbe nedaleko od Prištine preko 43 godine. Udata je u porodicu Turbedara, čuvara Turbeta. Ova porodica turbedara se ranije prezivala Buhara i došla je ovdje iz Uzbekistana prije 500 godina i od tada oni ovdje žive i u tradiciji im je da čuvaju i održavaju Turbe. Mnogobrojni turisti dolaze na ovo mjesto. Posjetili smo je i razgovarali sa njoj o njenom životu i radu ovdje.
Pripadnici Sektora za vanredne situacije ugasili su požar koji je jutros posle 7 h izbio u stanu na petom spratu u Ulici despota Stefana broj 82.
Tri osobe iz stana su evakuisane, od kojih je jedna zadobila opekotine, saopštio je MUP.
Požar je gasilo 19 vatrogasaca sa pet vozila.
Prva televizija saznaje da je jedna osoba teže povređena, a dve lakše.
“Prema prvim informacijama jedna žena je teže povređena, a više osoba nagutalo se dima”, rekao je Mirko Lutovac iz Hitne pomoći.
Dve ekipe Hitne pomoći poslate su na teren, rekao je saradnik za komunikacije Hitne pomoći Mirko Lutovac.
U požaru je ženska osoba zadobila opekotine i prebačena u Urgentni centar, dok se nekoliko stanara nagutalo dima i preventivno su, takođe, prebačeni u Urgentni centar, odnosno na toksikologiju VMA.
Požar su prvi primetili stanari zgrade i pozvali vatrogasce, a još nema podataka o uzroku njegovog izbijanja.
Ispred zgrade je trenutno velika gužva, a saobraćaj se u toj ulici odvija koliko-toliko neometano, iako je zatvorena jedna kolovozna traka.
Novak Đoković nalazi se na desetoj poziciji ATP liste pred početak sezone na betonu koju “otvara” na Rodžers kupu u Torontu.
Srbin u nastavku sezone ne brani nijedan jedini poen, jer 2017. nije igrao posle Vimbldona, a do kraja 2018. u planu ima pet turnira.
S obzirom da su u pitanju četiri Mastersa i poslednji Grend slem US Open, Đoković može da osvoji do 6.000 bodova pa je u konkurenciji za prvo mesto na listi.
Naravno, očekuje se da Novak nastupi i na Završnom mastersu, a to je mogućnost za dodanih 1.500 bodova.
Lider je i dalje Rafael Nadal koji takođe ne brani mnogo bodova u Torontu, samo 80, pa može da povećao prednost u odnosu na prvog pratioca Rodžera Federera koji se povukao sa Rodžers kupa čime gubi 600 bodova.
Zvanično treći na ATP je Nemac Aleksandar Zverev, ali bez prošlogodišnjih bodova sa Rodžers kupa uoči početka Toronta ispred njega je Argentinac Huan Martin del Potro.
U prvih deset su još Grigor Dimitrov, Kevin Anderson, Marin Čilić, Dominik Tim i Džon Izner. Niko od njih ne brani preterano veliki broj bodova u Torontu.
Što se tiče ostalih srpskih tenisera, “broj dva” Filip Krajinović pomerio se za jedno unapred i sada je 30. na svetu. Napredak je, takođe, ostvario Dušan Lajović od dva mjesta na 64, Laslo Đere za jedno na 89, dok je van Top 100 ponovo je Viktor Troicki (101) zbog pada od dijve pozicije.
Ako poznajete neku porodicu sa djecom za koju smatrate da bi trebalo njihov dom da restaurira ekipa S Tamarom u akciji molim vas prijavite je centru za socijalni rad u Novom Pazaru.
Kasting pocinje od 10 avgusta do tad moramo imati nekoliko porodica od kojih ce jedna biti odabrana.
Novi Zakon o ozakonjenju objekata predstavlja javni interes i pruža mogućnost građanima da na znatno jednostavniji način nego ranije, vrate sagrađeni objekat čiji su vlasnici, u legalne tokove. Nadležni iz Gradske uprave pozivaju građane, posebno Novopazarce iz dijaspore, da iskoriste najpovoljnije uslove ikada i reše status svojih objekata.
Postupak ozakonjenja, osim što je jednostavniji i znatno jeftiniji nego ranije, povećava i tržišnu vrednost objekta u procesu prodaje. S druge strane, legalizovani objekat ima i hipotekarnu vrednost – naglašavaju iz Gradske uprave.
Dokumenta se dostavljaju Odeljenju za urbanizam i izgradnju preko uslužnog centra Gradske uprave, a nakon što nadležni utvrde da li objekat ispunjava uslove za ozakonjenje, pristupa se izradi izveštaja o stanju objekta. Osnovna prednost aktuelnog, u odnosu na predhodne zakone, ogleda se u njegovoj jednostavnosti i praktičnoj primeni.
Važno je napomenuti da za legalizaciju pomoćnih objekata nije potebna tehnička dokumentacija, a taksa u postupku ozakonjenja, u najvećem broju slučajeva iznosi 5000 dinara.
