Premijer Turske Binali Yildim kazao je kako je zabrana turskim ministrima da govore na skupovima u Holandiji neprihvatljiva i da će biti uzvraćeno najoštrijom mjerom.

“Vidljivo je da postoje problemi u unutrašnjoj politici Holandije, izbori će biti održani 14. u mjesecu. Mislimo da je ono što smo danas doživjeli situacija koja je u potpunosti uzrokovana unutrašnjom politikom u Holandiji. Ali kakvi god uzroci bili, za nas je to neprihvatljivo na bilo koji način i zasigurno će biti uzvraćeno najoštrijom mjerom”, poručio je Yildrim u razgovoru za televizijski kanal 24 TV.
On je izjavio kako Holandija nije poštivala nijedno pravilo diplomatije ni ljubaznosti te pozvao državljane Turske u Holandiji da se povuku sa ulica, budu mirni i da razumno djeluju.
Yildirim je kazao kako će najbolji odgovor holandskim vlastima turski narod dati 16. aprila, kada će u Turskoj biti održan referendum o setu ustavnih promjena.
Premijer Turske ponovio je da će ova dešavanja u Holandiji imati posljedice i da će biti dat odgovarajući odgovor.
Turska ministrica porodice i socijalne politike Fatma Betul Sayan Kaya, vraćena je u nedjelju u pratnji policije prema njemačkoj granici nakon skoro petosatnog čekanja ispred konzulata u Rotterdamu, a okupljeni građani koji su joj pružali podršku rastjerani su primjenom sile.
Holandske vlasti su spriječile u subotu ministra vanjskih poslova Turske Mevluta Cavusoglua i ministricu porodice i socijalne politike te zemlje Fatmu Betul Sayan Kayu u njihovoj posjeti diplomatskim predstavništvima Turske u toj zemlji i sastajanju sa turskom zajednicom u Holandiji.
Ministarstvo vanjskih poslova Turske je osudilo sprečavanje posjeta i zatražilo da se ambasador Holandije u toj zemlji, koji se trenutno nalazi na odmoru, neko vrijeme ne vraća na dužnost u Ankaru. Ambasada i konzulat Holandije u Ankari su zatvoreni iz sigurosnih razloga.
Holandska policija je u međuvremenu upotrebom sile rastjerala okupljene građane koji su protestovali protiv zadržavanja vozila ministrice Kaye, ali su protesti na ulicama Rotterdama nastavljeni. Veliki broj građana okupio se ispred diplomatskih predstavništava Holandije u Ankari i Istanbulu protestujući zbog sprečavanja posjeta turskih dužnosnika toj zemlji.

Nova funkcija koja će uskoro biti aktivna – i omogućiće komunikaciju uz potpunu diskreciju i pružiće potpuno poverenje u tajnost vašeg ćaskanja sa drugima.

Ono što je svakom korisniku aplikacije za razmenu poruka, koji tim putem redovno održava kontakt sa ljudima koji mu posebno znače, posebno važno je opcija koja će mu omogućiti da ima potpunu diskreciju dok razgovara o bilo kojoj temi sa njima.
Od prošlog proleća, kada je Vajber uveo enkripciju sa kraja na kraj kao standardni protokol za sve Vajber poruke i pozive, namera je bila da se pruže dodatne mere bezbednosti koje će u potpunosti zadovoljiti korisnike po pitanju privatnosti njihove komunikacije.

Ipak, u nekim situacijama, pojavi se potreba za dodatnom enkripcijom, želja da trag komunikacije ostane neprimetan. Zbog toga, Viber uskoro uvodi “skrivene poruke” koje će obezbediti razmenu poruka uz dodatne elemente privatnosti nad kojima korisnici imaju potpunu kontrolu.

Građani i pristalice i članovi Liberalno-demokratske partije (LDP) krenuli su danas u tradicionalnu “Šetnju za Zorana” koja se održava u znak sećanja na nekadašnjeg premijera Srbije Zorana Đinđića, ubijenog na današnji dan pre 14 godina.Kolona je krenula oko 11.30 ispred sedišta LDP-a u Ulici Emilijana Josimovića u Beogradu, a predvode je predsednici LDP-a i Lige socijaldemokrata Vojvodine Čedomir Jovanović i Nenad Čanak.
Građani nose crvene i bele ruže i tablice sa citatima Zorana Đinđića.
Planirana trasa šetnje je Ulica Emilijana Josimovića – Terazije – dvorište Vlade Srbije (Nemanjina) – Aleja zaslužnih građana na Novom groblju, gde je Đinđić sahranjen.
Zoran Đindić ubijen je 12. marta 2003. godine ispred ulaza u zgradu Vlade Srbije.
 
Venci i cveće na grobu Zorana Djindjića
Porodica nekadašnjeg premijera i predsednika DS Zorana Đinđića, ubijenog 12. marta 2003, položila je danas vence i cveće na njegov grob u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.
Venac su položili supruga Zorana Đinđića, Ružica Đinđić i sin Luka.
U delegaciji DS-a, koja je položila venac i odala počast Đinđiću, bili su predsednik DS-a Dragan Šutanovac, Branislav Lečić, Nada Kolundžija, Tamara Tripić, Balša Božović, Radoslav Milojičić, Miroslav Vasin i Slobodan Milosavljević.
Venac je prethodno položio i predsednik Nove stranke, bivši premijer i lider DS-a Zoran Živković.
Na grob Zorana Đinđića tokom prepodneva vence i cveće polažu i brojni građani.
U dvorištu Vlade Srbije, na mestu gde je ubijen 2003. godine, poštu nekadašnjem premijeru odaće članovi Vlade Srbije koju je nakon njega vodio Zoran Živković, a potom članovi aktuelne Vlade Srbije.
U Jugoslovenskom dramskom pozorištu biće održano finale takmičenja mladih u besedništvu “Besede u Zoranovu čast”, koju organizuje Demokratska stranka.
Zoran Đinđić ubijen je 12. marta 2003. godine u dvorištu zgrade Vlade Srbije a za njegovo ubistvo na 40 godina zatvora osuđen je oficir Jedinice za specijalne operacije (JSO) Resora državne bezbednosti Zvezdan Jovanović. Na istu kaznu za organizovanje ubistva osuđen je i komandant JSO Milorad Ulemek.
Politička pozadina ubistva Đinđića nikada nije otkrivena.
Đinđić je bio prvi premijer Srbije posle pada režima Slobodana Miloševića 2000. godine i dolaska na vlast Demokratske opozicije Srbije (DOS), a za vreme njegovog mandata pokrenut je proces demokratizacije društva i korenitih ekonomskih i socijalnih reformi.
On je bio i prvi nekomunistički gradonačelnik Beograda posle 1945. godine.
Na tu dužnost izabran je u februaru 1997. godine kao kandidat koalicije “Zajedno”. Smenjen je sedam meseci kasnije, na zahtev koalicionog partnera Srpskog pokreta obnove.
Đinđić je bio i jedan od osnivača DS-a, u kojoj je bio predsednik Izvršnog odbora, a od januara 1994. do ubistva, bio je predsednik DS-a.