Srbija je donijela zakon kojim se reguliše isplata dugovanja štedišama iz BiH.
Donesena je i uredba kojom se reguliše prijava potraživanja, rekli su u Udruženju za zaštitu deviznih štediša u BiH. Građani s područja FBiH moraju voditi računa na koji način će prijaviti svoja potraživanja, a posebno oni kojima je štednja bila konvertovana u privatizacijske certifikate jer oni ne mogu doći do svoje štednje.
Sve štediše iz FBiH kojima je štednja konvertovana u privatizacijske certifikate, čak i oni koji nikada nisu iskoristili te certifikate, prema srbijanskom zakonu ostaju bez prava ne štednju.
“Ne samo da će biti odbijeni, oni ulaze u jedan kompleksan proces. Mi štediše pozivamo i upozoravamo da neće moći naplatiti svoja potraživanja ako im je štednja konvertovana u privatizacijske certifikate. Prema našem viđenju problema, ovdje bi štediše prvenstveno morale krenuti prema Ustavnom sudu Srbije i osporiti pojedine članove zakona.
Mi kao udruženje ćemo se obratiti Vladi Srbije sa zahtjevom za autentično tumačenje člana 1 stav 4 pomenutog zakona. Paralelno ćemo pokrenuti pitanje ustavnosti ovog zakona te ćemo Evropski sud obavijestiti o svemu”, kaže Amila Omersoftić.
Problematičan je i zahtjev Srbije da svaka država izda potvrdu da štediše nisu iskoristile svoja prava iz devizne štednje. Udruženje se obratilo Vijeću ministara BiH kako bi se utvrdilo ko je uopće u BiH nadležan dati takvu potvrdu što do sada nije riješeno.
“Kako je ova potvrda jedan od osnovnih dokumenata, štediše koje ga ne dostave u roku od 30 dana trajno gube pravo na štednju, čak i oni kojima štednja nije konvertovana. Ovakvim zakonskim rješenjima štediše iz FBiH su faktički onemogućene da naplate svoja potraživanja”, kaže Amila Omersoftić
Zakonom se traži da štediše imaju i originalne štedne knjižice koje im srbijanske banke odbijaju izdati.Što se tiče naplate devizne štednje od Ljubljanske banke Omersoftić je kaže kako su mnoge štediše dobile odbijenicu jer je njihova štednja pretvorena u privatizacijske certifikate te da su te štediše prisiljene pokrenuti upravne sporove.

Pobednica rijalitija “Farma” Jelena Golubović putem Instahrama setila se svog oca, ali i oplela po italijanskoj divi Moniki Beluči, koja nas je nedavno posetila u okviru 45. filmskog festivala Fest.

Rijaliti zvezda prvo je opisala svoju bol i rekla koliko joj teško pada dan na koji je preminuo njen otac.

– Šampioni, kako ste? Danas, da je tata živ, bio bi ponosan! 26. februar je jedan od najtužnijih dana u mom životu. Petnaest godina je prošlo od kada tata nisi sa nama, ali naučio si svoju ćerku da bude čovek, da bude iskrena i da voli – napisala je Jelena, a potom se osvrnula na nedavnu situaciju kada je izazvala pravu pometnju i “banula” na crveni tepih, te se slikala pre Monike Beluči.
Da njoj pripada slava o kojoj se toliko piše, ne bih ja njoj mogla da oduzmem ništa, pa ni taj kadar. Ti si studirao jezike, govorio si između ostalih pet jezika, i italijanski. A ona, uzela je naše pare, jela u protekle četiri godine naš hleb, i za otvaranje Festa, a ona je otvorila, mi tako strance volimo da glorifikujemo. Nije naučila jednu rečenicu da kaže kako treba, a ostale četiri rekla je na lošem engleskom – napisala je zvezda brojnih rijalitija.

On je lik iz bajki, komedija, drama, TV serija i filmova. Slobodan Ninković, jednostavno – Boda.
* Što ste stariji, sve ste popularniji.
“Uspio sam da nađem neku formulu trajanja. To je najvažnije za moj posao. Znači, ne trenutan bljesak, već jedan kontinuirani rad. Ili bolje rečeno, stalna radost bavljenja glumom”.
* Koja vam je omiljena uloga?
“Hajde neka bude ona prva, po kojoj sam postao poznat, gdje sam igrao Kizu u seriji “Dome, slatki dome”. A u pozorištu su to uloge u predstavama “Bure baruta” i “Kad su cvjetale tikve”. A sve uloge što sam radio za djecu – obožavam”.
* Kada bi se snimao film o Šešelju, predloženo je da ga igrate vi ili Depardje.
“Sumnjam da bih prihvatio takav angažman, ali mi prija poređenje sa slavnim francuskim glumcem”.
* Vaš brat Ljuba je muzičar, a i vama je muzika vrlo važna.
“Jeste, ja sam iz muzike i ušao u ovaj posao. I ona me stalno prati. Prije nekoliko dana uskočio sam u mjuzikl “Spamalot”, umjesto Koje, i vrlo sam zadovoljan ulogom”.
* Veliki ste ljubitelj sporta i strastveni partizanovac. Vaša ćerka Nađa je reprezentativka u odbojci.
“Trudio sam se uvijek da joj pomognem. Više godina sam, dok je bila u mlađim kategorijama, bio njen lični prevoznik na treninge i drago mi je što je ona uspjela u sportu. Osvojila je Evropsko prvenstvo u odbojci”.
* Ni Nađa, a ni vaša druga ćerka Anja nisu krenule vašim stopama.
“Zadovoljan sam što su one same odabrale svoj put. Anja se bavi produkcijom i vrlo je talentovana i odgovorna za taj posao”.
* Šta biste savjetovali svojim mlađim kolegama?
“Da se mnogo ne obaziru na priče kako je bilo nekada i da nemaju sliku Zapada o poslu, jer ni tamo nije idealno. Moraju da imaju vjeru i iskrenu želju da se bave time i da ne čekaju posao, već da mu krenu u susret”.
* Da li spremate nešto novo?
“Završavam snimanje serije “Sjenke na Balkanu” sa Draganom Bjelogrlićem. U aprilu ću u BDP imati premijeru predstave “Moj deda je aut”…”

Nakon prijema porodica žrtava u opštini Prijepolje održana je komemorativna akademija u Domu kulture u Prijepolju. Obilježene 24 godine od zločina u Štrpcima, kada je iz voza 671 na pruzi Beograd – Bar oteto i ubijeno 20 putnika, većinom Bošnjaka.
Samir Tandir u ime organizatora zahvalio se svim građanima koji su došli. On je kazao da je ovogodišnja komemoracija drugačija jer su učešće u organizaciji opštinske vlasti i nacionalne institucije Bošnjaka, te narodni poslanici.
Tandir istakao da će do samog kraja tražiti odgovore, ali i da e se zalagati da se plato ispred Doma Kulture zove “Plato otetih civila” ali isto tako i da će tražiti da se žrtvama istakne status civilnih žrtva rata. On dodaje da:” Svi znamo da je voz 671 brzi voz, te da je sve bilo isplanirano”. Ističe ako je Aušvic simbol holokausta, Srebrenica simbol genocida onda su Štrpci simbol zločina nad Bošnjacima u Sandžaku.

Priština — Ambasadorka Kosova u SAD Vljora Čitaku rekla je na sednici Saveta bezbednosti UN da Kosovo nije manje država zbog toga što ga Srbija ne priznaje.

“Kosovo je slobodna i nezavisna država koju je priznao najveći broj slobodnih nacija u svetu… Kosovo je članica više od 50 međunarodnih i regionalnih organizacija i na jasnom je putu da postane članica EU i nadamo se vrlo brzo i UN”, kazala je _Vljora Čitaku na sednici na kojoj je razmatran novi izveštaj o radu UNMIK.
Ona je rekla da Srbija živi u paralelnom univerzumu i da je realnost da je Kosovo slobodna, nezavisna i suverena država. 
Kosovska ambasadorka je istakla da je pečat nezavisnosti Kosova odluka Međunarodnog suda pravde, koji je presudio da Kosovo nije pogazilo nikakav međunarodni zakon proglašavanjem nezavisnosti. 
“Činjenica da nas Srbija ne priznaje ne čini nas manje državom”, rekla je Vljora Čitaku. 
Ona je kazala da su jednostrane provokacije iz Srbije uperene na destabilizaciju Kosova i poručila da Srbija živi u paralelnom univerzumu nepriznavanja nezavisnosti Kosova. 
Prema njenim rečima, Srbija je, umesto da se suočava sa sopstvenom prošlošću, izabrala put poricanja. 
U tom kontekstu ona je pomenula i voz koji je krenuo iz Beograda za Kosovsku Mitrovicu i koji je, kako je rekla, bio pokriven mržnjom sa znacima da je Kosovo Srbija na 21 jeziku. 
“Ne treba hvaliti Srbiju što je zaustavila voz pre ulaska na Kosovo jer ne treba da se nagradi za problem koji je sama stvorila”, rekla je Vljora Čitaku. 
Ona je kazala i da Srbi koji žive na Kosovu ne treba da budu taoci Srbije i da ih Srbija koristi kao pione. 
Vljora Čitaku je na početku obraćanja predstavnicima zemalja članica izrazila saučešće povodom smrti stalnog predstavnika Ruske Federacije u UN, ambasadora Vitalija Čurkina. 
Potom je govorila o ratnim zločinima izvršenim na Kosovu, posebno onim u opštini Đakovica. Rekla je takođe da je u Srbiji “nula optuženih ili osuđenih za ratne zločine na Kosovu”. 
“Sva nepravda koja je naneta Kosovarima, ubistva i drugo nisu nas omeli da sledimo svoju sudbinu. Humanizam je sposoban da ostvari čuda. Došlo je vreme da idemo napred”, kazala je Vljora Čitaku. 
Ona je rekla da je 1998-1999. godine u Đakovici ubijeno 1.655 civila, dok su 373 civila ubijena za manje od jednog sata. Prema njenim rečima, oko 3.000 žena je silovano, na stotine ih je nestalo, a kuće, škole i verski objekti su uništeni, ali pravoslavna crkva u Đakovici nijednom nije napadnuta. 
Vljora Čitaku je pritvaranje i zadržavanje lidera Alijanse za budućnost Kosova i bivšeg premijera Kosova Ramuša Haradinaja u Francuskoj po poternici iz Srbije ocenila progonom. 
“Gospodin Haradinaj je proglašen nevinim dva puta od strane Haškog tribunala. Ovo nije pravda, ovo nije kriivčno gonjenje, to je progon”, kazala je Vljora Čitaku i dodala da je poternica protiv Haradinaja akt Srbije koji ima za cilj da vrati istoriju unazad.Govoreći o zajednici opština sa srpskom većinom po briselskom sporazumu. 
Navela je da će ona biti formirana jedino u skladu sa Ustavom Kosova i bez izvršnih ovlašćenja. 
“Osnovaćemo Asocijaciju u skladu sa našim Ustavom, ali bez ikakvih izvršnih ovlašćenja”, kazala je ona. 
Vljora Čitaku je rekla da Kosovo ima pravna i ustavne mere da osigura garantovanje prava Srba u skladu sa kosovskim ustavom i da će svi dogovori postignuti u Briselu biti primenjeni. 
Kada je reč o formiranju oružanih snaga Kosova, Vljora Čitaku je rekla da je to legitimna i suverena odluka kosovskih vlasti.

Međunarodni sud pravde U Haagu uputio je na tri odvojene adrese trojice članova Predsjedništva BiH pismo koje izaziva dosta pažnje ovdašnje javnosti.

Jedna od informacija je da Tribunal zahtijeva očitovanje članova Predsjedništva BiH, Mladena Ivanića, Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića o aplikaciji za reviziju presude po tužbi BiH protiv Srbije za genocid.

Član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda je u poslijepodnevnim satima primio pismo, a u komentru za “Slobodnu Bosnu” otkrio je njegov sadržaj. U međuvremenu, sadržaj pisma potvrđen je za N1 iz kabineta člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda, Bakira Izetbegovića.

“Upravo sam pročitao to pismo. U pismu se traži pojašnjenje vezano za legitimaciju agenta Softića prema Odluci Predsjedništva BiH od 4. oktobra 2002. godine. Razlog zbog kojeg se traži pojašenjenje je to što su zabunu stvorila privatna pisma g. Mladena Ivanića i g. Igora Crnatka, koja su oni uputili Sudu 13. jula 2016. i 3. februara 2017. godine, a u kojima pokušavaju osporiti legitimaciju agenta Softića.

Činjenica koju niko u Bosni i Hercegovini ne može osporiti, pa ni g. Ivanić, jeste da je Odlukom Predsjedništva BiH od 4. oktobra 2002. godine g. Softić imenovan i ovlašten kao agent Bosne i Hercegovine pred Međunarodnim sudom pravde za sve pravne radnje i postupke koji se odnose na tužbu BiH, a koje radnje i postupci su propisane Statutom i Pravilima tog Suda. Jedna od tih radnji jeste i pokretanje postupka revizije Presude od 26. februara 2007. godine”, kazao je Izetbegović za SB.

On je potvrdio da je odluka Predsjedništva BiH od 4. oktobra 2002. godine donesena u skladu sa Ustavom BiH, a tiče se validne pravne legitimacije Sakiba Softića kao agenta BiH pred Međunarodnim sudom pravde.

“Odluka je stupila na snagu danom donošenja. U Odluci nije propisano bilo kakvo ograničenje mandata agenta Softića. Ova odluka Predsjedništva BiH nikada nije izmijenjena, niti je ikada stavljena van snage. Predsjedništvo BiH nije razriješilo Softića s dužnosti agenta BiH nakon što je Međunarodni sud pravde izrekao Presudu od 26. februara 2007. godine. Prema tome, Odluka Predsjedništva BiH od 4. oktobra 2002. godine i dalje predstavlja službeni stav Predsjedništva BiH, koji je na snazi, koji se mora poštovati i u skladu sa kojim se mora postupati. Ovdje se radi o poštivanju elementarnog principa kontinuiteta pravnih propisa. Jednom donešena odluka Predsjedništva BiH ima se poštivati i po njoj se ima postupati sve dok je ta odluka na snazi, sviđala se ona nekima ili ne”.

Izetbegović je potvrdio da prema pravnom poretku BiH nije neophodna nikakva nova odluka Predsjedništva BiH u kojoj se Softić ponovo imenuje za agenta BiH. Navodi i činjenicu da je Međunarodni sud pravde na osnovu Odluke Predsjedništva BIH od 3. oktobra 2002. godine prihvatio Softića kao agenta BiH.

Hoće li se Predsjedništvo izjašnjavati o ovom pismu Međunarodnog suda pravde?

“Predsjedništvo BiH treba da kaže da su gore navedene činjenice vezano za status i legitimaciju agenta Softića neupitne. Kolega Ivanić ne želi da na dnevni red Predsjedništva BiH staviti osporavanje legitimacije agenta Softića, jer zna da Predsjedništvo BiH ne bi usvojilo odluku o razrješenju agenta, budući da se odluke donose konsenzusom, i da bi time i Ivanić, u formalnom smislu, potvrdio ono što je bjelodana činjenica: da Sakib Softić ima legitimaciju po Odluci Predsjedništva BiH od 4. oktobra 2002. godine”.

Izetbegović je ocijenio da Ivanić koristi političke ocjene i stavove kojim pokušava osporiti legitimitet Softića.

U razgovoru za Slobodnu Bosnu Izetbegović je kazao: “Pravno je neutemeljena teza Mladena Ivanića da je neophodno da Predsjedništvo BiH donese odluku o pokretanju postupka revizije Presude od 26. februara 2007. godine, i da u odsustvu te odluke g. Softić nema legitimaciju da u ime BiH podnese aplikaciju za pokretanje postupka revizije te Presude. Predsjedništvo BiH je već jednom donijelo sve potrebne odluke vezano za tužbu BiH, uključujući i Odluku od 4. oktobra 2002. kojom je imenovalo i ovlastilo g Softića da zastupa BiH pred Sudom po ovoj tužbi BiH. Sviđala se ta odluka Predsjedništva BiH g. Ivaniću ili ne, ona je na snazi, i sve dok je na snazi Predsjedništvo ne može ponovo odlučivati o istoj stvari”.

Izetbegović kaže da se od Predsjedništva BiH ne traži da se izjašnjava i glasa o zahtjevu za reviziju, nego se traži da pojasne status agenta Softića. I sam je kazao da bi volio da se to uradi u skladu sa činjenicama, te da je to ranije predlagao Mladenu Ivaniću, predsjedavajućem Predsjedništva BiH.

“Agent Softić ima mandat da zastupa BiH pred Sudom, taj mandat mu je dalo Predsjedništvio BiH i mandat mu samo može svojom odlukom oduzeti Predsjedništvo BiH. Dakle, ja mislim da je situacija kristalno jasna: agent Softić ima mandat Predsjedništva BiH koji mu nikada nije oduzet”.

Izetbegović je istakao da pismo Međunarodnog suda pravde nije doživio kao šamar BiH, nego kao potvrdu svega onoga što je ranije isticao, da je revizija pravno pitanje.

“Bruka pred javnošću se često dešava kada nam se vraća prošlost, ali smo na to skoro pa navikli – negira se genocid, proslavlja se dan nastanka paravojski i paradžava, rehabilituju se i svečano dočekuju presuđeni ratni zločinci, odlikuju se presuđeni ratni zločinci odgovorni za genocid i patnje desetina hiljada ljudi. O prošlosti se očigledno ne možemo dogovoriti, a o budućnosti ćemo se lakše dogovoriti ako ona bude bazirana na prihvatanju istine koja se najpreciznije ispisuje upravo presudama međunarodnih sudova”.

Izetbegović je protumačio i reakcije pristigle iz RS i Srbije, kazavši da je u RS revizija političko – a ne pravno pitanje.

“Revizija se koristi za obračun između dva stranačka bloka u entitetu Republika Srpska, dok se u Srbiji više tretira kao pravno pitanje”, pojasnio je dodavši da će i Srbija reagovati pravnim argumentima.

Iz ureda preostala dva člana Predsjedništva BiH, Mladena Ivanića i Dragana Čovića su za N1 kazali da nisu upoznati da su pisma stigla u Predsjedništvo BiH.

Budući predsednički kandidat Saša Janković izjavio je da nikada neće biti zaboravljen zločin u Štrpcima, gde su žrtve bili “ne samo ljudi”, već i “temeljne vrednosti na kojima treba da počiva društvo i država Srbija”.

“Taj zločin nije do kraja istražen, kao što ni temeljne vrednosti nisu uspostavljene”, rekao je Janković, a preneo pokret Apel 100.

Janković je naveo da mora biti prekinuta “sramna praksa” prećutkivanja zločina i zanemarivanja porodica otetih i ubijenih.

“Nijedan predsednik Srbije do sada nije posetio spomenik ubijenim građanima Srbije u Prijepolju, niti odao poštu žrtvama ovog ratnog zločina. Ta sramna praksa prećutkivanja zločina i zanemarivanja porodica otetih i ubijenih mora da bude prekinuta. Nadam se prilici da to uradim”, naveo je Janković.

On je kazao da nikada neće biti zaboravljen 27. februar 1993. godine, kada je na železničkoj stanici Štrpci oteto i kasnije ubijeno 19 građana Srbije i Crne Gore, jer nisu bili Srbi.

“Kapetan prve klase u penziji Tomo Buzov, etnički Hrvat, odveden je i ubijen sa 18 Bošnjaka zatečenih u vozu, jer je samo on reagovao i pokušao da zaustavi odvođenje saputnika rečenicom: ‘Šta radite to ljudi, ima li u ovoj zemlji zakona'”, rekao je Janković i dodao da se još traže ostaci 16 od 19 ubijenih.

Janković je istakao da su oni deo više od 10.000 nestalih na prostoru bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije za kojima porodice i dalje tragaju.

“Taj strašan broj dokaz je više od nebrige vlasti u državama nastalim raspadom Jugoslavije”, rekao je Janković i pitao da li ima u Srbiji zakona.

Janković je istakao da su predsednički izbori prilika da “građani povrate otetu državu, da se bez kompromisa štite ustavni principi i da se nikada više ne postavi pitanje da li zakon važi i primenjuje se na sve jednako, bez obzira na nacionalnost, veru, političko opredeljenje ili bilo koju drugu ličnu osobinu”.

Danas se navršavaju 24 godine od zločina u Štrpcima, u kome su pripadnici Vojske Republike Srpske ubili 20 civila nesrpske nacionalnosti koje su prethodno izveli iz voza koji je saobraćao na relaciji Beograd-Bar.

Mladi talentovani fudbaler, porijeklom iz Rožaja, Misin Nurković, nedavno je potpisao trogodišnji ugovor sa poznatim njemačkim prvoligašem, Ajntrahtom iz Frankfurta.

Fudbalski stručnjaci iz Bundeslige predviđaju našem sugrađaninu svijetlu fudbalsku budučnost. Kako su nam kazali u porodici Nurković, skauti njemačkog prvoligaša već duže vrijeme su pratili razvoj ovog talentovanog juniora i odlučili da ga predlože za potpis ugovora na tri godine.

Nurković je uvršten u kategoriju U-15 i igra na mjestu centralnog napadača. Pored Ajntrahta Nurkovića prate i drugi njemački prvoligaši kao što su Bajern Minhen, Hamburg, Darmstad idr.