Novi Pazar – Bošnjačko nacionalno veće podržalo je danas zahtev BiH za reviziju tužbe protiv Srbije.
U izjavi predsednika tog veća Sulejmana Ugljanina, povodom godišnjice otmice u Štrpcima, se navodi da je BNV kao najviši predstavnički organ Bošnjaka u Srbiji, naveo da bi Srbija taj zahtev trebalo da iskoristi za “rasvetljavanje zločina i razotkrivanje zločinaca”.
Na taj način bi, smatra Ugljanin, bila obezbeđena satisfakcija bošnjačkim žrtvama i zadovolji pravdu.
Ugljanin u pisanoj izjavi medijima, navodi da u BNV-u smatraju da je ovo najbolji način za vraćanje poverenja Bošnjaka u državne organe Srbije, za vraćanje međunacionalnog poverenja između Srba i Bošnjaka i uspostavljanja pravednog i trajnog mira na Balkanu.
Ugljanin očekuje da Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i sve njene članice podrže ovaj stav i omoguće, kako navode, uspostavljanje pravednog mira na Balkanu.
Novi skandal! Ugljanin se zahvalio Tačiju i izrazio radost zbog “vidljivih rezultata”!
Predsednik Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova Skupštine Srbije Meho Omerović izjavio je danas da pravda “mora stići” sve koji su učestvovali u zločinu u Štrpcima, kao i odgovorne za zataškavanje i opstrukciju istrage.
Omerović je u saopštenju istakao da se zločin u Štrpcima nikada ne sme zaboraviti i zastariti, navodeći da se Srbija mora odreći pogubne i zločinačke politike koja je “ubijala sopstvene gradjane”.
“Zločin koji se desio u Štrpcima pre 24 godine još je jedna od najcrnjih mrlja u istoriji Srbije, jer su ubijeni njeni državljani”, naveo je Omerović u saopštenju.
On je ocenio kao tragično “što su po dokazima sa sudjenja nalogodavci, organizatori, oni koji su logistički sve pripremali i učestvovali bili predstavnici tadašnje države, policije i železnice”.
“Danas nam je svima u regionu potrebno mnogo više iskrenosti, razumevanja, poštovanja, uvažavanja tudjih žrtava. Samo tako možemo doprineti uspostavljanju toliko željene stabilnosti i mira u regionu”, rekao je Omerović.
Danas se navršavaju 24 godine od zločina uŠtrpcima, u kome su pripadnici Vojske Republike Srpske ubili 20 civila nesrpske nacionalnosti koje su prethodno izveli iz voza na relaciji Beograd Bar.
Predsednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da neće biti vanrednih parlamentarnih izbora.
Vučić je za RTS izjavio da ne postoje razlozi za održavanje parlamentarnih izbora.
Vučić je prošle nedelje rekao da će razmotriti zahteve pojedinih koalicionih partnera za raspisivanjem vanrednih parlamentarnih izbora, a da će odluku saopštiti u ponedeljak.
Prijepolje – Danas se navršavaju 24 godine od zločina u Štrpcima, u kome su pripadnici Vojske Republike Srpske ubili 20 civila nesrpske nacionalnosti koje su prethodno izveli iz voza koji je saobraćao na relaciji Beograd-Bar.
Tim povodom u opštini Prijepolje održan prijem za porodice žrtava. Predsjednik Dragoljub Zindović sa saradnicima istakao da je lokalna samourapva uradila sve što je mogla, od podizanja spomenika do pomoći žrtvama u ostvarivanje svojih prava. Dodao da je njihov zadatak da se otkriju zločinci i uputio poruku da se ovakav zločin nikada više ne dogodi.
U ime predstavnika vlade Srbije prisutan je bio državni sekretar gospodin Zaim Redžepović koji je u neformalnom razgovoru pružio podršku porodicima žrtava.
Ova godišnjica posebna i po tome što po prvi put opštinske vlasti i nacionalne institucije Bošnjaka zajedno organiziraju komemoraciju.
Žrtve zločina su Esad Kapetanović, Ilijaz Ličina, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Dječević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Toma Buzov, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno nepoznato lice.
Tijelo Halila Zupčevića pronadjeno je krajem 2009. godine u selu Sjedača na obali jezera Perućac, a posmrtni ostaci Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Ilijaza Ličine nadjeni su u istom jezeru 2010. godine, dok se za ostalim tijelima i dalje traga.
Za zločin u Štrpcima pravnosnažno je osudjen samo Nebojša Ranisavljević pred Višim sudom u Bijelom Polju.
Zločin u Štrpcima: Uhapšenima u Srbiji još nije počelo suđenjeDanas se navršavaju 24 godine od otmice u Štrpcima, za koju je pravosnažno osuđen Nebojša Ranisavljević u Bijelom Polju.
U Prijepolju i Beogradu danas će prigodnim skupovima i mirovnim akcijama biti obilježene 24 godine od zločina u Štrpcima, kada je iz voza 671 na pruzi Beograd – Bar oteto i ubijeno 20 putnika, većinom Bošnjaka.
Žene u crnom, Fond za humanitarno pravo i Inicijativa mladih za ljudska prava organiziraju mirovnu akciju u crnini i šutnji ispred glavnog ulaza u beogradsku željezničku stanicu.
U Prijepolju će predsjednik općine Dragoljub Zindović primiti članove porodica žrtva, a zatim će na spomen-obilježje posvećeno otetim i ubijenim putnicima biti položeno cvijeće i odana počast.
Medžlis Prijepolja Islamske zajednice u Srbiji (IZuS) istim će povodom organizirati mimohod šutnje i komemorativnu akademiju “Štrpci bez mezarja”, na kojoj je, osim predstavnika IZ-a, najavljeno učešće predstavnika Vlade Srbije i lokalne samouprave.
Sudski epilog
Bošnjačka stranka povodom godišnjice otmice istakla je “da okolnosti pod kojima se desio ovaj stravičan zločin nikada nisu do kraja rasvijetljene”.
“Počinioci i nalogodavci su uglavnom ostali van domašaja pravde, dok posmrtni ostaci većine žrtava još nijesu pronađeni. Podsjećanje na ratne zločine je i opomena da se država Crna Gora mora suočiti sa prošlošću, dok odnos institucija prema članovima unesrećenih porodica mora biti posvećeniji, sa više brige i pažnje”, navodi se u saopćenju Bošnjačke stranke.
Iz Foruma Bošnjaka Crne Gore podsjećaju da se likvidacija najmanje 19 putnika voza “Lovćen” broj 671, koji je saobraćao na liniji Beograd – Bar 27. februara 1993, desila samo “zbog biljega imena”.
“Ko iole drži do civilizacijskih standarda saglasiće se – i nepravedno i nemoralno je da se ni poslije dvije i po decenije još ne zna čak ni koliko je ukupno žrtava bilo, gdje im je sve počivalište i ko je sve odgovoran za zločin. Posebno je pitanje kako do danas porodice stradalih nemaju ni šanse da ostvare makar status civilnih žrtava rata?”, kaže se u saopćenju FBCG-a.
Hapšenje osumnjičenih
Na današnji dan, 27. februara 1993, iz voza broj 671 na pruzi Beograd – Bar, u stanici Štrpci u općini Rudo (BiH), pripadnici vojne formacije “Osvetnici“, koja je djelovala u sastavu tadašnje Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, a pod komandom haškog osuđenika Milana Lukića, izveli su 20 putnika, većinom bošnjačke nacionalnosti, zatim ih odveli u selo Prelovo (općina Višegrad), gdje su ih mučili, a potom ubili.
Za zločin u Štrpcima 2002. godine pravosnažno je na 15 godina zatvora osuđen Nebojša Ranisavljević pred Višim sudom u Bijelom Polju (Crna Gora), podsjeća agencija Anadolija.
Saradnjom tužilaštava za ratne zločine Srbije i Bosne i Hercegovine, 5. decembra 2014. srbijanska policija uhapsila je pet osoba zbog sumnje da su počinili ratni zločin u Štrpcima. Na području Bosne i Hercegovine uhapšeno je deset osumnjičenih. U Srbiji, među uhapšenima za ratni zločin u Štrpcima, nalazi se i Gojko Lukić (1956), brat haškog osuđenika Milana Lukića.
Za zločin u Štrpcima pred sudom Bosne i Hercegovine u toku je suđenje deseterici optuženih, među kojima su Luka Dragičević, komandant Višegradske brigade, i Boban Inđić, komandant Interventne čete u Višegradskoj brigadi.
U Srbiji suđenje za slučaj otmice i ubistva u Štrpcima još nije počelo, a članovi porodica žrtava nisu dobili status civilnih žrtava rata.
Kako se navodi u optužnici, od 20 otetih 18 je bilo bošnjačke nacionalnosti, uglavnom s područja Sandžaka, državljana tadašnje SR Jugoslavije, odnosno Srbije i Crne Gore, jedna osoba bila je hrvatske nacionalnosti i jedna osoba arapskog porijekla.
‘Zataškavani zločin’
Bivši srbijanski tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević nakon hapšenja osumnjičenih tada je ocijenio da je zločin u Štrpcima “zataškavani državni zločin za koji je istraga 20 godina tapkala u mjestu”.
“Mi smo zapazili praktično zataškavanje. I zataškavanje i uklanjanje tragova zločina. I zbog toga, zbog svega što smo zapazili i zbog toga što smo videli da to čini država, to se može nazvati i državnim zločinom. Mi ćemo u našoj istrazi pokušati da dođemo do viših nivoa, pomagača, podstrekača i uopšte svih modaliteta saučesništva. Međutim, sada smo otkrili neposredne izvršioce i na neki način mislim da je i to uspeh”, rekao je tada Vukčević za beogradske medije.
Žrtve zločina u Štrpcima jesu Halil Zupčević (1944), Senad Đečević (1975), Esad Kapetanović (1954), Iljaz Ličina (1947), Fehim Bakija (1950), Rifat Husović (1958), Ismet Babačić (1963), Šećo Softić (1945), Adem Alomerović (1935), Rasim Ćorić (1953), Fikret Memović (1939), Fevzija Zeković (1939), Džafer Topuzović (1938), Muhedin Hanić (1966), Safet Preljević (1971), Nijazim Kajević (1963), Zvjezdan Zuličić (1960), Jusuf Rastoder (1938), Tomo Buzov (1940) i NN lice.
Najstarija žrtva imala je 59, a najmlađa 17 godina. Dosad su pronađeni posmrtni ostaci četiri žrtve. Tijelo Halila Zupčevića pronađeno je krajem 2009. godine u selu Sjedača na obali jezera Perućac (Drina), a posmrtni ostaci Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Ilijaza Ličine nađeni su u istom jezeru 2010. godine.
U Prijepolju, općini iz koje je bila većina žrtava otmice, pored starog mosta na Limu, 2009. godine otkriveno je spomen-obilježje žrtvama iz stanice Štrpci. Na bijelom mramoru, u obliku tradicionalnog muslimanskog nadgrobnog spomenika nišana, ispisana je poruka: “Ko u ovoj zemlji zaboravi 27. februar 1993. i stanicu Štrpci odustao je od budućnosti.”
Novopazarac Ante Drobnjak, čovjek koji već trideset godina živi u Beču, pisao je o Novom Pazaru.
Ovo je Novi Pazar.
-Grad u kojem sam se prvi put zaljubio. Grad u kojem sam prvi poljubac dobio. Ona je bila u poseti svojim rođacima, a ja roker iz provincije, iz Zubinog Potoka, dosao uciti gimnaziju.
-Bio je to pocetak osamdesetih. Ljilja je bila prelepa. I danas je takva. Ja i danas dobijam poljupce, no u drugoj drzavi i drugom gradu. Bec jeste lep, al moj Novi Pazar je lepsi, tu su moje uspomene.
-Ulicu Stane Bacanin nikada zaboraviti necu. Porodicu Erovic, porodiciu Dumic, Pazarsku Radio Stanicu i slusanje programa pokraj prozora, prvi video klub u gradu Jvc. Igre jurke i zmurke oko kuce Kalendera, ne, nikada zaboraviti necu.
-Iz mog Pazara sam otisao sa pocetkom ratnih godina i dolaska na scenu ljudi koji nisu bili dobri, bili su zli. Hteli su u ime mog i njihovog naroda posvaditi mene i mog druga Hasana, Emira, Senada, devojku Ljilju sa drugaricom Eminom, Sanelom, Amrom. Mi to nismo dozvolili. I danas, nakon 28 godina, mi smo sa njima prijatelji.
-Novi Pazar moze mrzeti samo onaj ko nikada u njemu nije proveo 24 sata. Onaj ko nema prijatelja u ovoj lepoj carsiji. Novi Pazar moze mrzeti onaj ko nikada nije Bozic proveo u ovom gradu, onaj ko nikada nije docekao Bajram i Ramazan. Novi Pazar moze mrzeti onaj ko nikada nije probao mantije i cevape, najbolje na svetu.
-Novi Pazar je grad dobrih domacina. Domacina Srba i Bosnjaka. Oni zive zajedno vekovima. Svedok mojoj tvrdnji je i ova fotografija. Dve kulture, vere, kulture, dva istorijska spomenika, crkva Sv. Nikole i Bukreska dzamija.
-U ovom gradu dva naroda dele i dobro i zlo, zajedno, danima, mesecima, godinama, vekovima, a na zalost Kurira, Informera, Telegrafa, Blica, raznih sovinista i na zalost mnogih u danasnjoj vlasti i vladajucoj partiji.
Ne, nećete mi promeniti misljenje, ne, nikada!!!
Srbija – Predsjednik vlade Srbije i budući kandidat za predsjednika Srbije Aleksandar Vučić odlučio je da neće biti vanrednih parlamentarnih izbora, nezvanično saznaje ‚”Blic”.
Ovu odluku će Vučić saopštiti sutra, a očekuje se da u narednim danima saopšti i datum održavanja predsjedničkih izbora.
Kako je ranije danas izjavio Ivica Dačić, on i premijer su u zajedničkom razgovoru zaključili da u Srbiji postoji politička stabilnost i da nema razloga za raspisivanjem parlamentarnih izbora.
Kako je “Blic” već pisao, Vučić je već nekoliko dana bio bliže odluci da ne raspisuje i vanredne parlamentarne izbore, pored predsjedničkih, koji bi trebalo da se održe u aprilu.
Ove godine se nije ponovila situacija da posle otapanja snega, a imali smo ga poprilično, Jusuf potok i druge pritoke Raške i Jošanice za par minuta nabujaju, izliju se i naprave ogromnu štetu.
Žitelj Selakovca Safet Alomerović opisujući njegove i muke njegovih komšija kaže da su stanovnici tog dela Novog Pazara konstantno strepeli od izlivanja Jusuf potoka.
“Čim se naoblači i vidimo da će biti jače kiše, krenemo da čistimo korito da nešto ne smeta normalnom protoku vode. Ali nije uvek sve zavisilo od nas. Prošle godine se Jusuf potok izlio, nismo imali nikakve šanse da zaustavimo udarni talas. Pretrpeo sam štetu od preko 500.000 dinara”, priča Safet.
Istu sudbinu imale su i njegove komšije, a zbog izlivanja Raške, Jošanice i njenih pritoka, uglavnom bujičnih potoka, Novi Pazar je godinama trpeo štetu merenu stotinama miliona dinara.
Pomoćnik gradonačelnika Faruk Suljević ima preciznije podatke: Samo od prošlogodišnjih poplava, šteta na putnoj infrastukturi premašila je 200 miliona dinara.
“Novi Pazar su u nekoliko navrata pogađale katastrofalne poplave. Nisu to poplave ravničarskih reka, poput Save i Dunava, na kojima se zna gde je i kada vrh talasa! Bujične reke i potoci nadođu u trenutku, pa je odbrana od njih praktično svedena na minimum”, pojasnio je Suljević.
Lokalna samouprava je shvatila da su antierozivne brane najbolje rešenje za sprečavanje poplava, spremila projektnu dokumentaciju, i zajedno sa Raškom, Sjenicom i Tutinom 2010. godine kod tadašnjeg PRO programa konkurisala za sredstva za izgradnju mini brana i sprovođenje drugih mera za sprečavanje poplava.
Projekat je odobren, posle 3 godine je na bujičnim vodotocima izgrađeno sedam mini brana, a njihova efikasnost demonstirana je godinu dana kasnije kada su spasile grad katastrofalnih poplava koje su pogodile veći deo Srbije.
Prošle godine je izgrađeno još šest mini brana, a planira se izgradnja bar još četiri.
“Time smo poprilično rešili problem sa izlivanjem reka na teritoriji našeg grada. Uradili smo i realizovali projekat pošumljavanja antierozivnih slivova u blizini potoka koje se ulivaju u Rašku i Jošanicu, to će narednih godina sigurno dati rezultate”, kazao je Suljević.
Da je branama rešen problem izlivanja bujičnih tokova, potvrđuje i Safet, dodajući da je ustava, nedaleko od njegove kuće, ovih dana položila ispit.
“S obzirom na količinu snega koja se otopila i par dana kiše, ubeđen sam da bismo bili poplavljeni da nije bilo brane”, istakao je Alomerović.
Izgradnja mini brana na pritokama Raške deo je projekta programa Evropski progres, ranije EU Progres i programa PRO, za čiju realizaciju su Evropska unija i Vlada Švajcarske ukupno izdvojile oko 700.000 evra.
U okviru tog projekta, preduzete su i antierozivne mere u okviru kojih je pošumljeno 200, a zatravljeno 18,5 hektara erozivnog zemljišta, kao i izgrađeno 650 metara prirodnih brana od pruća na teritoriji ovog grada, ali i Raške, Sjenice i Tutina.
“Ulaganje u preventivne mere višestruko se isplati jer je jedan evro uložen u prevenciju jednak sedam evra potrebnih za obnovu. Gradnja antierozivnih prepreka se pokazala kao efikasan sitstem, a cilj nam je i da druge lokalne samouprave podstaknemo da ulože u preventivne mere kako bi sačuvale imovinu i živote”, naglašava menadžer za infrastrukturu Evropskog Progresa Milan Kolašinac.
Pozitivno iskustvo Novog Pazara i efikasnost ovih jednostavnih građevina ubrzo su primetili i drugi gradovi u Srbiji, pa su Prokuplje, Lebane i Bojnik uz pomoć Evropskog Progresa izgradili mini brane na Pustoj reci.
Ruski državljani Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, osumnjičeni za organiziranje terorističkih aktivnosti u Crnoj Gori i stvaranje kriminalne organizacije, agenti su ruske vojne obavještajne službe GRU, potvrdile su britanske, američke te sigurnosne službe drugih zemalja, pišu u nedjelju podgorički mediji.Ruski državljanin Eduard Šišmakov bio je vojni ataše u ruskom veleposlanstvu u Poljskoj, a za zadaće destabilizacije Crne Gore i njezina članstva u NATO-u, promijenio je identitet i dobio novo prezime – Širokov.
Za sličnu operaciju destabilizacije Moldavije i suprotstavljanja njezina pristupanja Evropskoj uniji osumnjičen je Vladimir Popov u ljeto 2014. godine.
Crna Gora je putem Interpola tražila izručenje te dvojice ruskih agenata, ali su mali izgledi da se to ostvari.
Službena Moskva je odbacila optužbe o umiješanosti u događaje u Podgorici u listopadu prošle godine.
Specijalno državno tužiteljstvo vodi postupak protiv 26 osoba, a podizanje optužnice najavilo je za 15. travnja.
Također je najavljeno da će se dvojici ruskih agenata suditi u odsustvu, ako do početka suđenja ne budu dostupni pravosuđu.
Crnogorsko pravosuđe objavilo je da su ruski nacionalisti glavni organizatori pokušaja terorističkog napada na dan parlamentarnih izbora 16. listopada kada je uhićena skupina osumnjičena da je na na području Crne Gore tijekom dana i izborne noći planirala izvesti niz terorističkih akcija te izazvati kaos u državi.
