Spy-Shots of Cars - This image has been optimized for a calibrated screen with a Gamma of 2.2 and a colour temperature og 6500°K
Objavljen je još jedan nezvanični render buduće, osme generacije Volkswagenovog Golfa koji bi po nekim najavama mogao da se pojavi već krajem 2016. godine (s tim što bi njegova prodaja mogla da startuje početkom 2017. godine).
Aktuelna, sedma generacija Volkswagenovog bestselera se pojavila pre nešto više od tri godine, dok će Golf VIII biti jedan od najekonomičnijih automobila u klasi.
Kako bilo, Golf VIII će se bazirati na VW-ovoj MQB platformi, a kako stvari sada stoje automobil će zadržati dimenzije Golfa VII.
Što se motora tiče, možemo očekivati gamu benzinskih motora (između ostalog verovatno i 1,0 litarski trocilindraš) i dizelaša, uz električne i hibridne verzije (jedna od njih bi trebalo da kombinuje 1,0 litarski trocilindraš i elektromotor). Naravno, kao i do sada u ponudi će biti više karoserijskih varijanti, a pominju se i novi infotainment sistem, head-up displej, automatsko kočenje, tehnologija kontrole gestikulacijom, potpuno digitalna instrument tabla…
Nemački Auto Bild je pre nekoliko meseci pisao da bi Volkswagen kupcima trebalo da ponudi više verzija Golfa VIII GTI, i to GTI Classic sa 265KS, GTI Performance sa 300KS, kao i GTI Clubsport sa 326KS.
Takođe, razmatra se i Golf GTI Plug-in-Hybrid, koji bi pored benzinca imao i elektromotor sa 109KS.
Auto Bild takođe saznaje da Volkswagen planira da 2017. godine svoju ponudu obogati i Golfom SUV koji će u gami zauzeti mesto između budućeg Pola SUV i nedavno predstavljenog novog Tiguana.
Dakle, očekuje nas još jedan SUV na VW MQB platformi, sa povišenim klirensom i opcionim 4×4 pogonom, pri čemu će pored standardne verzije biti dostupna i varijanta sa produženim međuosovinskom rastojanjem (za Kinu), kao i Golf SUV Coupe koji će se u prodaji pojaviti tokom 2019.
Dok će standardni Golf SUV imati cenu od oko 22.000 evra, Golf SUV Coupe bi trebalo da košta nekih 2.000 evra više.
Takođe, pominju se i najmoderniji bezbednosni i sistemi pomoći vozaču, adaptivno oslanjanje, hibridna verzija, kao i sportska R varijanta sa 300KS.
Na kraju, pojedini mediji su ranije ove godine objavili vest da bi Golf “osmica” mogao da bude dostupan i u Targa varijanti. Štaviše, australijski magazin Car Advice je piasao da je Golf Targa “više od obične ideje.” Što se tiče rešenja Targa krova, to smo kao najavu već videli na prošlogodišnjem Volkswagenovom T-ROC konceptu.
Al Jazeera otkriva kako je vlada, radi političke koristi, potakla smrtonosno nasilje u zajednicama (uz kampanju pravnih eksperata koji predmetne događaje karakterišu kao genocidni proces.) Istraživački odjel Al Jazeere, na temelju procjene Pravnog fakulteta Univerziteta Yale, saznaje koji su to „čvrsti dokazi” o genocidu nad Rohinjama koji je koordinisala mijanmarska vlada. Pravna klinika Univerziteta Yale, osam je mjeseci procjenjivala dokaze iz Mijanmara, uključujući dokumente i iskaze koje je osigurala Al Jazeera i grupa za zagovaranje i zaštitu ljudskih prava „Fortify Rights”. “S obzirom na razmjere zločina i način na koji političari pričaju o Rohinjama, mislimo da je teško isključiti prisustvo namjere (za počinjenje genocida)”.
Ekskluzivni dokazi koje je pribavio Istraživački odjel Al Jazeere otkrivaju da je vlada, radi političke dobiti, izazvala val nasilja u zajednicama, potičući na pobune protiv muslimana, koristeći govor mržnje kako bi među stanovnicima Mijanmara probudili strah od muslimana i nudeći novac konzervativnim budističkim grupama kako bi podržale vladu u tom naumu. Kako se približava 8. novembar, kada će se održati prvi opšti izbori u posljednjih 25 godina, svjedočenja očevidaca i povjerljivi pisani dokazi do kojih je došla Al Jazeera otkrivaju da je vladajuća stranka, Unija za solidarnost i razvoj (USDP), koja uživa podršku vojske, pokušala marginalizovati Rohinja muslimane. Istraga koja je prikazana u novom dokumentarnom filmu Genocidne namjere uključuje konsultacije s pravnim i diplomatskim stručnjacima o tome da li je kampanja vlasti usmjerena ka sistematskom istrebljenju. „Predsjednik Thein Sein (USDP) spreman je koristiti govor mržnje radi ostvarenja ciljeva vlasti, što podrazumijeva marginalizaciju i izolaciju muslimanske populacije u Mijanmaru i smanjenje njihovog broja”, rekla je Penny Green, profesorica na Univerzitetu u Londonu i direktorica Međunarodne inicijative protiv državnog kriminala (ISCI). „Sve je to dio genocidnog procesa“, dodala je. U nezavisnom izvještaju ISCI-a zaključeno je da su nemiri iz 2012. godine, kada su izbili sukobi između rakinskih budista i Rohinja muslimana, bili unaprijed planirani. Stotine ljudi je poginulo u nasilju, a ogroman broj ih je raseljeno nakon što je nekoliko hiljada njihovih kuća zapaljeno.
Genocidne namjere
„Nije riječ o pojedinačnim slučajevima nasilja u zajednicama”, rekla je Green, „nego o planiranom nasilju. Organizovan je autobuski prevoz” kojim su rakinski budisti dovođeni iz perifernih područja kako bi učestvovali u agresiji. „Dobijali su hranu i piće“, rekla je, „a to je sve neko morao platiti. Sve ovo nam govori da je riječ o pažljivo planiranom procesu.” Bivši izvjestilac Ujedinjenih nacija u Mijanmaru, Tomás Ojea Quintana, u međuvremenu je tražio istragu protiv predsjednika Theina Seina (Thein Sein) iz stranke USDP i ministra za unutrašnje poslove i imigracije zbog sumnje da su učestvovali u genocidu. U Filmu „Genocidne namjere“ predstavljeni su dokazi da su predstavnici mijanmarskih vlasti učestvovali u poticanju na nemire protiv muslimana. Zvanični vojni dokument, čiji je primjerak nabavila Al Jazeera, oslikava upotrebu govora mržnje, gdje se tvrdi da stanovnicima Mijanmara prijeti opasnost da ih muslimani „progutaju”. Al Jazeera, uz dokumentarni film, objavljuje dokumente i njihove prevode.
Istraga također otkriva kako vlada koristi unajmljene razbojnike kako bi probudili mržnju među stanovništvom. Bivša članica mijanmarske strahobne vojno-obavještajne službe opisuje kako je lično vidjela kako pripadnici vojnih snaga izazivaju probleme s muslimanima: „Vojska je iz sjene kontrolisala ove događaje. Nisu bili direktno uključeni, nego su plaćali ljudima izvana”. Među drugim dokazima je i povjerljivi dokument koji upozorava na „nemire u zajednicama širom zemlje“. Dokument je namjerno poslan mijanmarskim zajednicama s ciljem buđenja straha od muslimana. Dalji dokazi koji potiču od izvora iz „Sanghe” ili budističke monaške zajednice otkrivaju da je monasima koji su se protivili vojnoj vladavini tokom „Šafranske revolucije” 2007. godine, nuđen novac da se pridruže anti-muslimanskim vladinim grupama. Iako postoje dokazi da su mijanmarski vojni vladari smišljeno izazivali nemire u zajednicama tokom godina diktature, do sada nisu pronađeni dokazi da je takva praksa nastavljena nakon djelimičnog uvođenja demokratije. Matt Smith, osnivač grupe za zagovaranje i ljudska prava „Fortify Rights“ kaže da dokazi, gledani u cjelini, upućuju na vraćanje ovog trenda: „Kad je riječ o Rohinjama i državi Rakhine, ovo bi se moglo okarakterisati kao zločin genocida.” “Nekoliko najmoćnijih ljudi u zemlji trebali bi biti predmet međunarodne istrage dešavanja u državi Rakhine”, rekao je Smith.
Obespravljeni muslimani
Na novembarskim opštim izborima, stranka USDP takmiči se protiv brojnih etničkih i drugih stranaka, a naročito Nacionalne lige za demokratiju (NLD), koju predvodi Aung Sang Suu Kyi. Predstojeći izbori se smatraju sljedećom ključnom fazom na putu ka potpunoj demokratiji. Reforme u Mijanmaru su počele 2010. godine, kada je vojna vladavina zamijenjena vojno podržanom građanskom vladom. Međutim, od povlačenja vojne hunte 2011. godine, konzervativne budističke grupe iskorištavaju liberalizaciju kako bi ojačale svoj uticaj u politici te zemlje. Muslimanski kandidati su u velikoj mjeri isključeni iz predstojećih izbora, što se također čini kao pokušaj umanjivanja zabrinutosti konzervativaca. Stotine hiljada Rohinja muslimana obespravljeno je kada su vlasti ove godine poništile privremeno državljanstvo koje im je omogućavalo pravo glasa.
Cijeli dokumentarac ‘Genocidne namjere’ Istraživačkog odjela Al Jazeere možete pogledati u prilogu.
Turski ministar nauke, industrije i tehnologije, Fikri Išik, prilkom gostovanja na portalu za vijesti Turske Radiotelevizije – TRT Haber, izjavio je da je jedan lokalni poduzetnik i veliki humanitarni aktivista otkupio prvi automobil turske proizvodnje za dobrovoljni iznos od 5 miliona lira.
Cijeli intervju je inače bio posvećen fenomenu prvog vozila domaće proizvodnje, a ministar Išik je tim povodom izjavio: “Prodali smo prvi prototip vozila jednom poduzetniku iz grada Gebze. Ukoliko gospodin predsjednik (Turske) nema nikakve primjedbe na taj čin, upravo taj poduzetnik će postati i prvi vlasnik jednog turskog automobila.”
Ministar Išik najavljuje kako će turski automobil biti veoma efikasan i štedljic. Motori sa unutrašnjim sagorijevanjem (SUS) inače troše oko 5 litara goriva na 100 kilometara, dok će turski automobil trošiti samo 2 litra. Značaj tog podatka je i u činjenici da će Turska na taj način manje zavisiti od energenata.
Inače, u Turskoj su do sada proizvedena tri prototipa prvog domaćeg automobila, a u toku su radovi na njegovom usavršavanju.
Tokom ove godine bit će proizvedeno između 30 i 40 automobila koji će biti testirani na različitim terenima, a do kraja 2019. godine planirano je da se krene sa serijskom proizvodnjom.
Djordje Balašević je može se reći dokazani borac protiv šovinizma, nacionalizma, diktature i anarhije. Jedini je koji je digao glas i kroz pesmu i stihove pozivao na mir u vreme rata, na suživot i na obaranje režima Slobodana Miloševića.
Možda je Zukorliću zasmetala pesma “Samo da rata ne bude” koju je Balašević otpevao u vreme rata a koju je čuo na radio stanici dok se hamerom vozio ka Beogradu.
Ili je Muameru zasmetala pesma “Namćor” jer su upravo njega namćora ostavili svi oni najbliži saradnici te ga to pogadja ili ne želi Balaša jer je on simbol otpora režimima u Srbiji pa i onom koji je istog tog Muamera držao na poziciji muftije jer je ćutao kao zaliven dok su se dešavale stravične stvari.
Ili je našem luzeru na svim izborima na kojima je izašao zasmetao naslov pesme “Luzer” jer je nikada nije čuo uživo a naslov ga podseća na dane kada gubi, kada je gubio i kako će gubiti.
Naravno da je našem muftiji i njegovim talalima zasmetala pesma “Živeti slobodno” jer oni koji od njega primaju platu ne žive slobodno i ne smeju da se selame sa braćom, drugovima i prijateljima. Jer, ako to on čuje može se ostati bez posla.
Ili je zasmetala pesma “Ne lomite mi bagrenje” čiji stihovi kažu:
“Verujem, cenjeni sude, da dobro poznajes ljude, vi barem imate posla. jer cud je cud, a sud je sud.
Verujem, cenjena glavo, da si i ucio pravo, da svakom sudis posteno jer cast je cast, a vlast je vlast” a vlast Muamerova traje više od 20 godina tu je mnogo sudskih procesa, divlje gradnje, autokratije….
Da ga podsetimo da je u vreme kada je Srbija bila pod sankcijama Balašević uzeo slovenačko državljanstvo. Javno se suprotstavljao režimu Slobodana Miloševića, držao kultne novogodišnje koncerte u Sava centru i bio ambasador dobre volje Visokog komesarijata UN za izbeglice.
Balašević ne peva tamo gde je diktatura a to na Muamerovu žalost nije Novi Pazar pa Djole zato i dolazi. Djole peva samo u otvorenim gradovima, velikim gradovima, velikim narodima i narodnim masama onim dobrim ljudima koji znaju ko je on.
Njegov pristanak da dodje u Novi Pazar i održi koncert je dokaz da ovaj grad i ljudi u njemu imaju poštovanje, ugled i ime a to smeta upravo onima koji kao naš Muamer ne žele takvu sliku.
I dok se Muamer voza uz hitove Balaševića sluša ga i žali zato što jedan takav čovek nikada neće mariti za kritike minornih i sitnih duša kao što je on.
Zato će pazarci doći na koncert jer znaju ko je Balašević a ko je Zukorlić koji ih poziva da ne dodju. Jer Balašević je simbol otpora, simbol tolerancije, simbol zajedništva a to poznaje i prepoznaje svaki Pazarac.
Dodjite na koncert da dokažemo da mržnja ne hara ovim gradom već ljubav, razumevanje i otvorena vrata svim dobrim i iskrenim ljudima.
Priznavanje bivših jugoslovenskih republika od strane Njemačke i nekih europskih država moglo bi izazvati rat u BiH i ohrabriti podjele zemlje između Hrvatske i Srbije – navodi se u dokumentu CIA od 19. prosinca 1991. godine o procjenama budućih kretanja u Jugoslaviji i BiH, pišu Nezavisne novine.
Bill Clinton, bivši američki predsjednik, je najavio da će početkom listopada povodom objave ovih dokumenata organizirati i okrugli stol.
U dokumentima s kraja 1991. godine vidi se američka neodlučna pozicija da li priznati nezavisnost Slovenije i Hrvatske, jer su, s jedne strane, vjerovali da bi priznanje moglo izazvati rat, a nepriznanje uvjerenje kod europskih država da se drže po strani u rastućoj krizi.
U spomenutom dokumentu od 19. prosinca, kao najvjerojatniji scenarij za BiH su “rasprostranjeno nasilje i građanski sukob”.
– Odluka Njemačke i drugih zemalja Europske zajednice o priznanju nezavisnosti jugoslovenskih republika će vjerojatno izazvati Srbe i Hrvate (u BiH) da srpska i hrvatska područja priključe Srbiji i Hrvatskoj – navodi se u procjeni.
Kao najpozitivniji scenarij, odnosno scenarij s najmanje nasilja, u CIA vide da vlast u BiH preuzmu umjerene snage koje će kroz pregovore podijeliti BiH i dijelove priključiti Srbiji i Hrvatskoj, a da bi se muslimani mogli ili priključili Hrvatskoj ili bi osnovali islamsku državu od onoga što ostane, pišu Nezavisne novine .
– Perspektiva za BiH izgleda dosta tmurno, čak i ako se Srbija i Hrvatska dogovore. Obavještajni podaci pokazuju da su i Slobodan Milošević i Franjo Tuđman spremni za priključenje dijelova BiH njihovim teritorijima. Štoviše, izvještaji pokazuju da su njih dvojica cijelo vrijeme u kontaktu usprkos sukobima. Ljetos je Tuđman njemačkim političarima rekao da je BiH apsurdno prevelika i da ju je on spreman podijeliti – navodi CIA.
Zanimljiva je njihova tvrdnja da se Alija Izetbegović, kojeg su 1991. zvali “umjerenim muslimanom”, 1995. zalagao za islamsku državu u BiH i da nije bio voljan da prihvati kompliciranu multietničku BiH u kojoj bi sve strane morale međusobno dijeliti moć.
Procijenili su da Slobodan Milošević neće braniti Banjaluku ako bi ona pala u ruke hrvatsko-muslimanskih snaga, kako je napisano u dokumentu od 21. rujna 1995. godine.
Kako je navedeno, bili su iznenađeni nedostatkom reakcije Beograda na akciju hrvatske vojske “Oluja”.
Još jedan poraz, nova blamaža i više nego bleda igra Novog Pazara i nisu više nikakva novost iz grada na obalama Raške i Jošanice. To nije nikakva kriza, to je naprosto stanje u kojem se danas nalazi novopazarski superligaš.
Jedino je Sandžakhaber, od početka sezone ukazivao na loš igrački potencijal i još gore vođenje ekipe od strane Dodića. Radmilo Ivančević je došao na gotovu štetu,da izleči pacijenta u poodmakloj fazi bolesti, koja je, uz to, kasno dijagnostikovana, a onda i lečena pogrešnom terapijom.
Većina fudbalera tvrdi da ih gori trener od Dodića nije trenirao i vodio. To se uklapa i sa izjavama mladih fudbalera reprezentacije Srbije da je on glavni krivac za debakl na prvenstvu Evrope. Jedan poznati fudbalski radnik, nakon angažovanja Dodića, rekao je članu uprave Novog Pazara da je to najlošije moguće rešenje.
Čujem da se Dodić posebno obradovao porazu Pazaraca, navodno to je argument da on nije ništa kriv, već igrači. To je delimično i tačno. Većina igrača, po svom kvalitetu, ne zaslužuje da igra ni u drugoj ligi. A Dodić po svom fudbalskom znanju ne može da vodi ni Jedinstvo iz Paraćina.
Međutim, ovo nije priča o Dodiću, on je već daleka prošlost. Njegova odgovornost za propadanje Pazara je ogromna, ali, treba biti pošten, nije i glavni krivac. O tome je opet, jedino pisao naš portal.
Novi Pazar je danas glavni kandidat za ispadanje. Toga moraju da budu svesni svi koji vole ovaj klub. Osim Radivojevića, nijedan drugi fudbaler ne bi mogao da igra u bilo kom superligaškom timu. Utakmica sa Mladošću iz Lučana na najbolji način je to pokazala. Tu ni Murinjo ne može da pomogne.
Pazarske “patriote”, koje su trabunjale da treba što više “naše dece” da igra, konačno su mogle da vide kako ta deca igraju. Vusljanin je za penziju, a Trtovac, uz Vukovića, najveća rupa u odbrani. Direktan je krivac za gol u Ivanjici i dva gola protiv Lučanaca. O Vukoviću ne vredi trošiti reči, on ne bi imao mesta ni u Ikanovoj Jošanici. A šta tek reći za Nigerijca Okoju. Onom, ko ga je doveo, treba kupiti kartu da zajedno odu u Afriku. On više liči na vozača kombajna nego na fudbalera. I takvih rekreativaca u ekipi Plavih imate koliko hoćete. Zato je vreme da se nešto uradi. Pod hitno.
Novi ljudi u upravi. Stvarna pojačanja a ne poluigrači. Finansijska podrška od što većeg broja ljudi, a ne samo opštine. Bez toga, Pazar je verovatno novi drugoligaš.
Novi Pazar – Na autobus turističke agencije “Pejić turs” koji je saobraćao na relaciji Novi Pazar – Sofija naleteo je putnički automobil marke Mercedes prilikom čega je autobus oštećen, niko od putnika nije povređen saznaje Sandžakhaber.
U nesreći je kažu očevidci učestvovalo više vozila a putnici su ostali nepovređeni. Autobus je vidno oštećen a zbog bezbednosti putnika na mesto je upućen drugi autobus iz Niša koji će putnike dovesti do Novog Pazara.
Novi Pazar – Gradonačelnik Novog Pazara dr Meho Mahmutović, sa saradnicima, jučer je obišao završenu deonicu puta u naselju Varevo i novoizgrađene sportske terene u OŠ “Vuk Karadžić”. U razgovoru sa meštanima Vareva i nastavnicima i učenicima OŠ “Vuk Karadžić” gradonačelnik je istakao da gradska vlast nastoji da kroz ovakve projekte menja kvalitet života kako građana u centru tako I onih koji žive na periferiji grada.
Dva kilometra novoasfaltiranog puta kroz naselje Varevo promenilo je život meštana ali ima i dvostruki značaj za grad jer je u ovom trenutku zaobilaznica koja rasterećuje saobraćaj. Srdačno dočekan od meštana gradonačelnik je istakao da boljitak života, za koji se ova vlast zalaže, moraju podjednako da osete kako građani u centru tako i oni na periferiji grada.
U OŠ “Vuk Karadžić” gardonačelnika je dočekalo 1900 dečaka i devojčica sa svojim nastavnicima. Na nekadašnjoj neravnoj ledini nikli su sportski tereni na kojima bi pozavidela svaka škola. Tereni su prvenstveno namenjeni za odvijanje nastave fizičkog vaspitanja ali biće na raspolaganju I svim žiteljima ovog dela grada.
Najveća nagrada za obavljen posao je radost dece koja su sa oduševljenjem dočekala i ispratila gradonačelnika. Svi su želeli da se rukuju i naprave fotografiju za uspomenu. Dva lepa događaja u jednom danu- asfalt je promenio život meštanima Vareva, a sportski tereni doneli radost u školu sa 1900 đaka.
Dr. sc. Ibrahim Kajan uputio je Otvoreno pismo predfsjedniku Svjetskog bošnjačkog kongresa, dr. Mustafi Ceriću, Muameru Zukorliću, predsjedniku Skupštine SBK-a i Haki Duljeviću, predsjedniku Bošnjačke nacionalne fondacije, koga donosimo u cjelosti.
Uvažena gospodo dr. Ceriću, Zukorliću i Duljeviću
Kao član Savjeta Svjetskog bošnjačkog kongresa, kojeg niste sazvali od prvih mjeseci nakon osnivačke skupštine, vaš rad pratim isključivo putem javnih medija.
Budući da su u javnost plasirane vrlo ozbiljne kritike vašeg rada pa i otvorene sumnje u preusmjeravanja novčanih donacija koje tek treba dokazati, (kriminalne) sumnje koje tek treba dokazati, „informativna služba SBK“ odgovorila je vrlo grubo i neprimjereno, zadirući u privatnost osobe koja je sumnje u javnost iznijela – a pri tom ne ulazeći ni jednog trenutka u meritum tih optužbi!
Predlažem vam da, ne izlazeći iz teme, podnesete račune onima koji su vas izabrali na te funkcije. Otklonite sumnje ili se povucite.
Dr. sc. Ibrahim Kajan
U Mostaru, 5. 11. 2015. godine
Prijepolje – U galeriji prijepoljskog Doma kulture otvorena je izložba likovne kolonije „Sandžak inspiracija umjetnika“. Prijepoljci će narednih dana imati priliku da vide radove, čiji su autori učesnici likovne kolonije iz različitih gradova Srbije i Bosne i Hercegovine.
U renomiranoj galeriji Doma kulture izloženo je 16 radova likovne kolonije „Sandžak inspiracija umjetnika“. Otvaranju izložbe prisustvovao je veliki broj građana Prijepolja. Naziv ove likovne kolonije determinisan je samim mestom u kojem se održava, poznatom po kulturno-istorijskom i prirodnom nasleđu, po multietničnosti i multikulturalnosti, ali i širini pogleda i shvatanja stanovnika koji tu vekovima žive, rečeno je na otvaranju izložbe.
„Prijepolje je do sada dva puta bilo domaćin ove kolonije, otvaramo i izložbe kolonije, koja gostuje u pojedinim gradovima na teritoriji Sandžaka“, kazao je urednik programa bošnjačke kulture u Domu kulture Ibrahim Aličković.
„Drago mi je da osim novopazarske publike i prijepoljci imaju priliku da pogledaju izložbu narednih dana i nadam se da će se saradnja između Kulturnog centra iz Novog Pazara i prijepoljskog Doma kulture nastaviti i u budućem periodu“, izjavila je na otvaranju izložbe urednica izložbenog programa Kulturnog centra Amra Hodžić Jejna.
Likovna kolonija „Sandžak inspiracija umjetnika” postoji već 14 godina, te je kroz ovu koloniju prošlo preko 150 umetnika iz Srbije ali i iz zemalja regiona.
