Rođen kao Ivan Trifunović, prihvatio je islam u Indiji, nakon čega je podršku imao jedino od svoje tetke Ružice Sokić.
U 16. godini sam kao srednjoškolac počeo da tragam za istinom, ovdje je to bilo teže pronaći i odlučio sam da putujem u Indiju. Sa svojim prijateljima do tamo sam putovao mjesec dana, započinje svoju životnu priču doktor nauka i profesor na prestižnom Univezitetu Victory u Melburnu Abdullah Numan, koji se rodio u Beogradu kao Ivan Trifunović.

“Ljubav ljudi prema Bogu, onih koji su izgrađivali džamije, imala je uticaj na mene. To se poklopilo sa tim što sam bio okružen dobrim ljudima, a takođe muslimani koje sam video u svom životu pokazali su se kao izvanredno dobri ljudi”, rekao je u razgovoru za agenciju Anadolija ugledni profesor govoreći o ključnim momentima koji su utjecali na njega da odabere islam kao životni put.

Njegov prvi kontakt sa muslimanom bio je 1969. godine, s arapskim studentom na Trgu Republike u Beogradu, od kojeg je kupio 300 dolara za put do Indije i koji ga je tada naučio kakvi su lažni dolari.

Duhovni mir

Sa četiri prijatelja vozom je došao do Istanbula, a zatim je kombijem otputovao do Nepala. Njegovi drugovi su se vratili jer su ostali bez novca i nisu našli ono za čim su tragali, a Ivan se tražeći istinu zatekao kod budističkog svećenika u mjestu Meroli, kod New Delhija, gdje se nalazi najviši minaret na svijetu, minare Kutub. Tu je radio kao baštovan, meditirao, divio se islamskoj arhitekturi i razmišljao.

POVRATAK U BEOGRAD

Po povratku u Beograd 1970. godine, došao je u Bajrakli džamiju i imao ogromnu sreću što je u dvorištu sreo Hamdiju Jusufspahića, tadašnjeg muftiju beogradskog, kojem je prvo rekao da je postao musliman.

“Hajde, dođi ti kod mene da vidim šta si ti to postao… Jel’ to bila neka tvoja avantura? Ja kažem ne, to je bio poklon za mene. Od tog dana ja sam sa šejh Hamdijom i njegovom djecom Mustafom i Muhamedom postao nerazdvojan. Od svoje kuće sam pešice dolazio da klanjam sabah u džamiji, ceo dan sam provodio u džamiji. Šejh Hamdija se puno brinuo o meni”, prepričava Numan uspomene.

“Kada odem džamiju i vidim kako je ukrašena, to je za mene kao da mi se dešava jedan film, kao da letim, zato što vidim da je sve to izrađeno iz ljubavi prema Bogu. Tu ima jedan poruka za one koji vide, to nisu samo šare na plafonu već ima neko značenje”, objašnjava utiske iz tog vremena i navodi da je volio sjediti na ruševinama starih džamija.

Kada se našao u Indiji, imao je 19 godina, tamo je proveo šest mjeseci i za to vrijeme stekao je utisak da se muslimani razlikuju po svojoj bliskosti i organiziranosti od drugih religija.

“U tim mestima sam našao neki duhovni mir i duhovnu tišinu koja me je razgraničila od svega onoga oko mene, tako da ta životna buka i ljudski ritual koji mi ljudi izmislimo da se molimo Bogu… tu sam uspeo da nađem nešto što je moja duša shvatila da je istina, odatle sam dobio taj afinitet prema islamu, zbog islamske arhitekture”, evocira sjećanja Numan.

Traganje za istinom

Muslimani u čijem okruženju se nalazio od njega su tražili pomoć, ali i pomagali mu, pa kad bi ostao bez novca, prodavao bi čaj, koji i danas pije. Posebno voli čaj sa mlijekom, kakav se pije u Indiji. Istina je njegova jedina preokupacija.

“Ja sam rekao da želim da nađem istinu, ma gde ona bila i kako god se ona meni pokazala, ja ću to da nađem. Nisam sebi postavio da istina mora biti kroz neku specifičnu religiju, ja sam sada musliman, hvala Allahu. Ja imam taj odnos gde želim da živim po mom imenu Abdullah, to je moj životni cilj da je budem Allahov rob. Zato što ja volim Allaha i zato što mi se pokazao kao dobročinitelj koji se brine o meni i koji mi je pokazao put za koji ja nisam znao da postoji. On mi ga je pokazao i napravio me ovakvim kakav sam, ja to nisam sam mogao da uradim niti da izmislim”, kazuje Numan.

Islam je primio od velikog sufije Muhidina Cistija, u Radžastanu, od kojeg je veliki broj Indijaca primio islam

“Nisam mogao da spavam od uzbuđenja. Izjutra, pre sabaha, dođe kod mene i pita me koliko imaš para, ja kažem imam deset rupija i pedest pajsa. On meni kaže: evo tebi deset rupija daj meni pedeset onih para. Kako se zoveš, ja kažem Ivan Trifunović, on meni: odsad se zoveš Abdullah Numan i izgovorio sam šehadet. Ja nisam imao snage da se vratim i živeo sam tamo sa njima šest meseci i učio se islamu. Oni su pronašli moga oca u Beogradu, a on mi je poslao novce za kartu i vratio sam se za Beograd”, opisuje detalje iz prošlosti sada istaknuti islamski učenjak.

Tokom života među muslimanima Indije postao je dio te zajednice, jedan od njih, a zbog povezanosti s njima, naučio je urdu jezik.

“Tražio sam Boga, tražio sam Allaha i On me je, elhamdullilah [hvala Bogu], tu doveo i od tada sam jako srećan što sam Abdullah”, kaže.

Odlazak u Australiju

Pošto je bio napustio gimnaziju, beogradski muftija ga je uvjerio da nastavi sa školom. Kada je trebao da upiše Pravni fakultet, pozovu ga u vojsku. Nakon služenja JNA u Zagrebu 1975. godine, upoznao je suprugu Raziju. Došla je iz Melburna, spremala je diplomski i navraćala u džamiju.

Nakon medenog mjeseca u Sarajevu, otišao je sa Razijom u Melburn, gdje je završio četiri fakulteta – islamske nauke, filozofiju, sociologiju i ekonomski menadžment. Tamo je postao i profesor, jer su ga na četvrtoj godini prepoznali kao dobrog predavača. Redovni je profesor i stalno nešto uči.

“Uvek govorim mojim studentima da je to meni možda neka kazna što sam napustio školu, da celog svog života učim”, ističe kroz smijeh profesor Numan, koji često dolazi u Beograd, jer kaže – “tu mu je duša”, a u Melburnu ima svoju Raziju, sina Kerima i kćerku Munu.

Porodica Abdullaha Numana s majčine strane, naročito baka, koja je bila čvrsta u pravoslavnoj vjeri, nije olako prihvatila činjenicu da je on postao musliman, dok je njegov otac to prihvatio vidjevši da je to njega poboljšalo kao čovjeka. Od cijele porodice, kako ističe, najviše ga je podržavala tetka, pokojna glumica Ružica Sokić.

“Uvek me je podržavala i brinula o meni kao da sam njeno dete. Bila mi je veliki pomagač u životu. I ona je volela nas i volela je džamiju i dolazila ovde. Tako da su bar neki delovi moje porodice uspeli da razumeju da su muslimani ljudi, da imaju dušu, da su dobronamerni, da se s njima valja družiti, da su lepi, pošteni i primerni”, ukazuje on.

Prema njegovim riječima, nije na ljudima da jedni druge omalovažavaju i kuće pale, jer vjera tome ne uči i ljudi se trebaju ponašati u duhu Božjeg stvaralaštva.

“Pomažući jedni drugima, bez obzira odakle smo, jer ako nas On na ovoj planeti podnosi, zašto se i mi ne možemo podnositi međusobno”, zaključuje profesor Numan.

Izvor: Agencije

Saobraćaj na dijelu magistralnog puta između Mojkovca i Bjelog Polja obustavljen je oko 15 sati zbog odrona.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, saobraćaj je prekidu u mjestu Slijepač most zbog sanacije puta.

Saobraćaj je obustavljen za sve kategorije vozila.

Podsjećamo, nedavno je na ovom magistralnom putu saobraćaj bio obustavljen zbog velikog odrona u mjestu Slijepač most na dionici puta Ribarevine-Mojkovac–Podgorica saobraćaj.

Naime, u mjestu Slijepač most gdje firma “Bemax” izvodi rekonstrukciju magistralnog puta i radi na izgradnji treće trake, sa obližnjeg brda sručila se velika količina zemlje, kamena i drugog materijala, te je saobraćaj je obustavljen zbog bezbjednosti svih učesnika.

Osumnjičeni za pripremu terorističkih napada kod jezera Badovac, dvojica od petorice uhapšenih, pripadnici su ekstremističke grupe Islamska država, koji su tokom 2013. i 2014. godine bili u ratnoj zoni u Siriji, piše u utorak prištinski list Zeri. 
Dnevnik navodi kako je uhapšeni Besnik Latifi (38) iz Kosovske Mitrovice, u ratnoj zoni u Siriji bio dva puta, kao i drugi osumnjičeni Gazmend Halili (31), iz Ajvalije. 

List prenosi kako su sva jezera i tvornice vode dodatno angažirale mjere sigurnosti na Kosovu, a eksperti hemije kažu kako su šanse vrlo male da se u bilo kojem jezeru na Kosovu otruje voda bez upotrebe velikih količina toksičnih materijala. 

Načelnik Instituta za javno zdravlje Naser Ramadani potvrdio je za agenciju Kosovapress, javlja Fena, da voda u jezeru Badovac (Gračaničkom jezeru), iz kojeg se snabdijeva više od pola Prištine i Gračanice, nije zatrovana, te da su sve analize koje je uradio Institut za javno zdravlje pokazale da je voda ispravna. 

Snabdijevanje vodom za dio građana Prištine, Gračanice i okolnih mjesta koji se snabdijevaju iz Gračaničkog jezera preko prištinskog Vodovoda, bilo je obustavljeno zbog sumnje da su uhapšeni planirali zatrovati vodu u jezeru Badovac.

Izvor: radiosarajevo.ba

Potpredsjednik Republike Srpske Ramiz Salkić očekuje hitnu reakciju policije povodom napada na Nerku Hanifića (40), povratnika u Vrbanjce kod Kotor-Varoši. 
Hanifića su, kako se saznaje, jutros napale tri nepoznate maskirane osobe, pretukli ga te oštrim predmetom i na stomaku urezali znak “četiri S” (ocila – ćirilična slova “s”). 

“Očekujem hitnu reakciju policije i da pokaže svoju efikasnost i u situacijama kada su Bošnjaci napadnuti i kada im se čini nepravda, a ne samo kada treba Bošnjake proganjati za nešto što neko misli da bi oni učinili na ovom prostoru”, rekao je Salkić za Fenu. 

On ističe da, koja god je osoba u pitanju u ovom slučaju i bez obzira na njenu nacionalnost, povrede koje su nastupile iziskuju ozbiljnu analizu cjelokupnog sigurnosnog sistema u ovom bh.entitetu te stanja i položaja njenih građana. 

“Evidentno je da imamo učestale incidente koji, možda, i nisu samo incidenti”, rekao je Salkić. 

Napadači su jutros Hanifića presreli u 4.30 sati kada je krenuo u nabavku robe za trgovački objekat koji posjeduje, a napad se dogodio u mjestu Usjek, u općini Kotor-Varoš. 

Iz Centra javne bezbjednosti Banja Luka jutros je potvrđeno da je Policijskoj stanici Kotor-Varoš oko 06.00 sati, od medicinskog osoblja Doma zdravlja Kotor-Varoš, prijavljeno da im se za pomoć obratio četrdesetogodišnjak s vidnim tjelesnim povredama. 

Postupanjem po zaprimljenoj prijavi, policijski službenici su došli do saznanja da su tri nepoznate maskirane osobe, istog dana oko 04.30 sati, presrele i zaustavile oštećenog, koji se putničkim vozilom kretao u mjestu Usjek i nanijeli mu povrede podesnim predmetom u predjelu glave i tijela. 

O okolnostima događaja obaviješten je dežurni tužilac Okružnog tužilaštva Banja Luka, koji je naložio da se preduzmu neophodne mjere i radnje u cilju provjere navoda prijave i utvrđivanja činjeničnog stanja, a u skladu s kojim će se odrediti o kojem krivičnom djelu se radi. 

Policijski službenici Policijske stanice Kotor- Varoš rade na rasvjetljavanju prijave. 

Radiosarajevo.ba

Asfaltiran je plato ispred Hiruškog bloka, koji će olakšati prilaz toj zgradi. U okrviru sanacije udarnih rupa na novopazarskim putevima, uređene su i sve staze u krugu Opšte bolnice.

Direktor novopazarske Direkcije za izgradnju Mujo Šaćirović kaže da su ovi radovi bili neophodni, kako bi građani lakše dolazili do Opšte bolnice.

“Uređen pristup Hiruškom bloku je od velikog značaja”, ističe direktor Opšte bolnice dr Mirsad Đerlek.

U ovu zgradu uglavnom dolaze pacijenti, kojima je potrebna hitna medicinska pomoć

“Na ovom platou, koji je 500 kvadratnih metara će nakon ovih radova biti postavljene i klupe, gde će pratioci pacijenata moći da sačekaju, a ne da kao do sada bude mesto za parking”, objasnio je Đerlek

Prema rečima predstavnika novopazarske vlasti sutra će početi asfaltiranje Višegradske ulice.

Uporedo se radi i na popločavanju četvrte faze pešačke zone, uređuju se staze u gradskom parku, grade se Dijagnostički centar , škola i vrtić u naselju Dojeviće. Nakon asfaltiranja prilaza ka šutenovačkom stadionu radi se i na izgradnji tribina. U toku su i radovi u naselju Šestovo na izgradnji obdaništa. Radnici Direkcije za izgradnju posipaju I seoske puteve.

izvor: rtvnp

Kako bi start nove sezone u Super ligi Srbije dočekali u što boljem zdravstvenom stanju, fudbaleri Novog Pazara prošli su kompletne zdravstvene preglede u laboratoriji Beo Lab I poliklinici Ars medica.

Ono što je najbitnije jeste činjenica da su svi zdravi pa će moći da daju sve od sebe u premijeri na Gradskom stadionu, u subotu 18.jula kada će biti domaćini ekipi Javora.

Prema rečima klupskog lekara dr Jasmina Džogovića novopazarski superligaš više puta u toku godine organizuje preglede za fudbalere kako bi uvek bili upućeni u njihovo zdravstveno stanje.

“Svedoci smo da je u poslednje dve godine mnogo fudbalera doživelo brojne zdravstvene neprijatnosti na terenu, koje su se nebrojeno puta fatalno završile po njihov život. Poslednji primer je smrt mladog fudbalera Gogića, koji je preminuo u bolnici u Kini nakon kolabiranja na terenu. Vodimo računa o našim fudbalerima i sigurno četiri puta godišnje organizujemo zdravstvene preglede” – rekao je Džogović.