Od deset uhapšenih Valjevaca, koji su sinoć učestvovali u napadu na aktiviste NVO “Žene u crnom” na Gradskom trgu, pet mladića je zadržano u policijskom pritvoru.
Do incidenta je došlo na unapred najavljenom skupu “Žena u crnom”, koji su razvukli transparent „Da se ne zaboravi genocid u Srebrenici“, kada ih je napala grupa mladića, pripadnika nekoliko navijačkih grupa i organizacije “Četnici Valjevo”.
Oni su pokušali da im otmu transparente, gađali ih jajima i pokušali da se fizički obračunaju sa aktivistkinjama te NVO.
Policija, koja je obezbeđivala skup, dobila je pojačanje interventne jedinice, pa je deset najratobornijih uhapšeno, a petorici je određeno zadržavanje do 48 časova, pošto su osumnjičeni za nasilničko ponašanje, ugrožavanje bezbednosti i napad na službeno lice.
Svi zadržani su mladići iz Valjeva, a među njima ima i onih koji su rođeni na prostoru Bosne i Hercegovine, pa su tokom građanskog rata izbegli u Srbiju.
Ispred zgrade Policijske uprave sinoć se okupila grupa njihovih istomišljenika, a tokom noći policija je obezbeđivala i jedan valjevski hostel u kojem su bile “Žene u crnom”, koje su danas nastavile put ka Loznici.
Beograd – Tokom majskih poplava u Srbiji poginulo je 57 ljudi, od čega su se 23 osobe utopile, izjavio je danas državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova Aleksandar Nikolić.
Na sednici skupštinskog Odbora za odbranu i unutrašnje poslove, Nikolić je kazao da je tokom poplava evakuisano 31.879 građana.
Na sednici odbora danas je predstavljen izveštaj Vlade Srbije o poplavama i merama za spasavanje.
Izrael do sada izveo 430 zračnih napada na Pojas Gaze, poginule 24 osobe, od toga dvije žene i petero djece.
Izraelsko zrakoplovstvo izvelo je 160 napada na Pojas Gaze protiv Hamasa tijekom noći s utorka na srijedu kao odgovor na nastavak raketne paljbe prema Izraelu, izjavio je glasnogovornik vojske.
“Bilo je 160 napada tijekom noći, čime se broj zračnih napada od početka operacije ‘Zaštitni rub’ popeo na 430”, kazao je glasnogovornik general Moti Almoz na vojnom radiju, ističući da je ciljano 120 lansirnih raketnih rampi, 10 zapovjednih položaja Hamasa i “brojni tuneli”.
Među drugim napadnutim ciljevima su dvije kuće “vojnih zapovjednika Hamasa”, kao i “uredi Ministarstva unutarnjih poslova i službe nacionalne sigurnosti Hamasa”, dodao je general.
“Operacija koju smo pokrenuli proširit će se sljedećih dana”, nastavio je glasnogovornik, odbijajući iznijeti detalje o planovima za kopnenu operaciju velikih razmjera u Pojasu Gaze.
Hamas odgovorio napadom na Jerusalem
Druga vojna glasnogovornica rekla je da su rano ujutro u srijedu ispaljene četiri rakete prema jugu Izraela, pri čemu nije bilo ni žrtava i štete.
U izraelskim zračnim napadima na Gazu u utorak poginule su 24 osobe, od kojih dvije žene i petero djece, prenosi Hina.
Izraelske snage ubile su četiri pripadnika Hamasa koji su napali bazu sjeverno od Pojasa Gaze.
U ofenzivi je ranjeno više od 150 osoba.
Hamas je u utorak preuzeo odgovornost za raketiranje Jerusalema i Tel Aviva kao odgovor na veliku izraelsku zračnu ofenzivu u Pojasu Gaze.
U Jerusalemu su se sirene oglasile oko 22:00 sata (21:00 sat po srednjoeuropskom vremenu), zatim su barem četiri munje zaparale nebo na jugozapadu grada i odjeknule tri snažne eksplozije, prenosi Hina.
“Brigade Kasam su prvi put udarile na Haifu raketom R160, te na okupirani Jerusalem i Tel Aviv sa po četiri rakete M75”, priopćile su Brigade Ezedina al-Kasama, oružanog krila Hamasa.
Raketa na Tel Aviv
Nešto ranije tijekom večeri izraelska vojska je objavila da je presrela raketu kojom je gađan Tel Aviv.
Otvorena su sva protuzračna skloništa u Tel Avivu i u Jerusalemu.
Izrael je odobrio aktiviranje 40.000 rezervista u očekivanju mogućeg pokretanja kopnenenog napada na Pojas Gaze, izvijestili su u utorak izraelski mediji.
Odluku je donio sigurnosni kabinet, na čelu s premijerom Benjaminom Netanyahuom, nekoliko sati nakon što je vojska pokrenula veliki zračni vojni napad na palestinski Hamas u Gazi.
Visoki izraelski dužnosnik u utorak je za AFP rekao kako je vojska spremna na sve opcije da bi prekinula raketiranja, uključujući i kopnenu ofenzivu.
“Vojska u pripremi ima niz opcija, uključujući i napad ili kopnenu ofenzivu” na palestinsku enklavu, kazao je isti dužnosnik, koji je želio ostati anoniman.
Masivna ofenziva na Gazu
Drugi dužnosnik rekao je da je “vojska dobila naredbu da se pripremi za razne opcije u slučaju potrebe”.
Nakon niza raketa ispaljenih u ponedjeljak nakon krvavih zračnih udara na palestinsku enklavu izraelska vojska je tijekom noći s ponedjeljka na utorak pokrenula zračnu ofenzivu na Gazu, najsilovitiju od studenoga 2012. godine.
Ova nova eskalacija počela je 12. lipnja otmicom i ubojstvom trojice izraelskih studenata na Zapadnoj obali, nakon čega je prošlog tjedna palestinski mladić živ spaljen.
Palestinski predsjednik Mahmoud Abbas tražio je od Izraela da “odmah” zaustavi napad, a od međunarodne zajednice da “intervenira kako bi se spriječila opasna eskalacija”.
Kolona s tabutima 175 žrtava krenula je iz Visokog prema Potočarima, gdje će se 11. jula klanjati dženaza i obaviti ukop.
Kolona s tabutima 175 srebreničkih žrtava je u srijedu ujutro krenula iz Visokog prema Potočarima, gdje će na mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari 11. jula, na 19. godišnjicu genocida nad Bošnjacima, biti klanjana dženaza i obavljen ukop.
Predviđeno je da kolona prođe kroz Vogošću i Sarajevo, potom preko Sokoca, Milića i Vlasenice do Potočara, gdje bi trebala stići u poslijepodnevnim satima.
Prolazeći kroz Sarajevo, kolona s posmrtnim ostacima ubijenih Srebreničana nakratko će se zaustaviti ispred zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine, gdje okupljeni građani odaju počast srebreničkim žrtvama.
Najmlađa žrtva koja će biti ukopana 11. jula ove godine u Potočarima je dječak Senad Beganović, koji je imao 14 godina kada je ubijen, a njegovi posmrtni ostaci pronađeni su u četiri različite masovne grobnice.
Najstarija žrtva koja će biti ukopana ove godine je Hurem Begović, koji je imao 79 godina kada je ubijen.
Blizu 5.000 učesnika u utorak ujutro je krenulo na tradicionalni pješački pohod Marš mira “Nezuk – Srebrenica 2014”, koji se održava u sklopu obilježavanja 19. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici radi odavanja počasti žrtvama genocida, te podsjećanja na stravične zločine u julu 1995. godine.
Napad u Valjevu
U Maršu mira učestvuju mnogi građani iz Bosne i Hercegovine, Evrope i cijelog svijeta.
Planirano je da učesnici za tri dana pređu blizu 100 kilometara, te da 10. jula stignu u Potočare.
Svaka od etapa duga je između 25 i 30 kilometara.
U utorak su aktivisti i aktivistkinje nevladine organizacije Žene u crnom i biciklisti koji su iz Beograda krenuli put Srebrenice napadnuti u Valjevu, kada su se na glavnom gradskom trgu okupili u znak sjećanja na žrtve srebreničkog genocida.
U napadu velike grupe ljudi, koji su uz psovke i uvrede probili kordon policije i nasrnuli na učesnike, povrijeđeni su Staša Zajović, Ljiljana Radovanović, Miloš Urošević i Dejan Gašić.
Staša Zajović, koordinatorica NVO Žene u crnom, kazala je za Al Jazeeru da je grupa ljudi koja se okupila na mjestu gdje se skup održavao počela dobacivati fašističke parole, nazivajući ih “plaćenicima Zapada” i onima koji su izmislili Srebrenicu.
U genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici 1995. godine ubijeno je više od 8.000 ljudi.
Zločine u Srebrenici Međunarodni sud pravde u Hagu 2007. godine zvanično je proglasio genocidom.
Irački ambasador pri Ujedinjenim narodima izvijestio generalnog sekretara Ban Ki-moona da Irak ne može ispuniti obaveze i uništiti otrove.
Ostaci nekadašnjeg programa hemijskog naoružanja nalazili su se u dva bunkera [AFP/ Getty – Arhiva]
Iračka Vlada izgubila je kontrolu nad nekadašnjim postrojenjem za kemijsko naoružanje i nije u stanju ispuniti svoje međunarodne obaveze i uništi otrove koji su tamo uskladišteni, priopćio je irački veleposlanik u Ujedinjenim narodima Mohamed Ali Alhakim.
U pismu upućenom generalnom tajniku UN-a Ban Ki-moonu Alhakim ističe da su pobunjenici 11. lipnja zauzeli postrojenje “Muthanna” sjeverno od Bagdada, prenosi Srna.
Prema njegovim navodima, ostaci nekadašnjeg programa kemijskog naoružanja nalazili su se u dva bunkera.
Sunitska organizacija Islamska država (nekadašnja Islamska država u Iraku i Levantu na čelu je oružanih grupacija koje su preuzele kontrolu nad velikim dijelom teritorija u Siriji i Iraku).
Pobunjenici su 10. lipnja stavili pod svoju kontrolu grad Mosul, drugi po veličini u Iraku, sa blizu 1,8 milijuna stanovnika.
Zbog toga je blizu 500.000 ljudi bilo primorano napustiti grad.
Kršenje šerijatskog prava
Nakon toga Islamska država je proglasila uspostavu kalifata, što je država kojom vlada jedan vladar, ne mareći za međudržavne granice.
Kalifa, odnosno vladar kalifata, je Abu Bekr al-Baghdadi, koji je bio vođa ISIL-a, a sada je na čelu Islamske države, objavili su pobunjenici 29. lipnja.
Poznati islamski učenjak Yousuf al-Qaradawi priopćio je da proglašenje kalifata koje je izvršila Islamska država predstavlja kršenje šerijatskog prava.
Qaradawi, koji živi u Kataru i predstavlja duhovnog vođu Muslimanske braće u Egiptu, u priopćenju navodi da je spomenuti proglas o uspostavi kalifata “nevažeći prema šerijatu”.
“Mi se radujemo dolasku kalifata što prije moguće”, rekao je Qaradawi, “ali proglas koji je izdala Islamska država je nevažeći prema šerijatskom pravu i ima opasne posljedice za sunite u Iraku i pobunu u Siriji”, dodao je on.
Velika grupa ljudi nasrnula je na bicikliste i Žene u crnom, koji su krenuli u Srebrenicu odati počast žrtvama genocida.
‘Žene u crnom’ krenule su iz Beograda u Srebrenicu odati počast žrtvama genocida [Anadolija]
Aktivisti i aktivistkinje nevladine organizacije Žene u crnom i biciklisti koji su iz Beograda krenuli put Srebrenice napadnuti su u Valjevu, kada su se na glavnom gradskom trgu okupili u znak sjećanja na žrtve srebreničkog genocida, izjavila je za Al Jazeeru Staša Zajović, koordinatorica NVO Žene u crnom.
U napadu velike grupe ljudi, koji su uz psovke i uvrede probili kordon policije i nasrnuli na učesnike povrijeđeni su Staša Zajović, Ljiljana Radovanović, Miloš Urošević i Dejan Gašić.
Staša Zajović, koordinatorica NVO Žene u crnom kazala je za Al Jazeeru da je grupa ljudi koja se okupila na mjestu gdje se skup održavao počela dobacivati fašističke parole, nazivajući ih ‘plaćenicima Zapada’ i onima koji su izmislili Srebrenicu.
“Zatim je njihov broj počeo da se povećava. Povećavao se broj muškaraca koji su bili izuzetno agresivni i nasilni, uz niz groznih pretnji. Istovremeno se povećavao i broj policije. U jednom trenutku, oni su probili jak kordon i počeli napad na nas. Ja sam pala na lakat, udarila sam glavom, Ljiljanu su napali, Milošu su sve pocepali, ostao je krvav, a povređen je još jedan aktivista biciklista Dejan Gašić. Nakon toga nastao je metež i užasno vređanje nas, a policija je jedva uspevala da nas zaštiti“, rekla je ranije za Radio Slobodna Evropa Staša Zajović.
Ona navodi da su okupljeni imali različita obilježja poput “četnici Valjeva“, a nekoliko njih nosilo je majice sa likom Ratka Mladića. Policija je na kraju uspjela evakuisati nevladine aktiviste u hotel u kojem su biciklisti planirali prespavati kako bi u srijedu nastavili put ka Srebrenici.
“Mi iz Žena u crnom ćemo se zajedno evakuisati za Beograd, a onda ćemo nastaviti sve naše aktivnosti vezane ze godišnjicu genocida, jer nam je bitno da ostvarimo naš cilj. I grupa mirovnog biciklizma nastavlja svoj put uz izmenjenu trasu”, navodi Staša Zajović.
Zajović je za Al Jazeeru dodala da se četiri povređene pripadnice Žena u crnom nalaze u Tužilaštvu, te da će se kasnije pridružiti ostalim članicama i vratiti u Beograd.
Kazala je da je policija od njih uzela izjave, a da će oni podneti krivičnu prijavu uz, kako kaže, nadu da neće biti uprazno kao i svih prethodnih godina.
Počast žrtvama
Aktivisti i aktivistkinje Nevladine organizacije “Žene u crnom” krenuli su u utorak u popodnevnim satima iz glavnog grada Srbije, na Marš mira ka Srebrenici, kako bi odali počast žrtvama genocida počinjenog 1995. godine, javila je agencija Anadolija.
Tokom puta su planirali stajanje u Valjevu, da održe protest pod nazivom „Nikada nećemo zaboraviti genocid u Srebrenici“, a prema riječima koordinatorice Staše Zajović, stalo im je da se obrate ljudima u Valjevu, kako bi ih podsjetili da je zaborav genocida jednak saučesništvu.
„Važno nam je da sve to bude u Valjevu, jer se to dešavalo sve blizu Drine, odnosno odatle su polazili veliki kontigenti ljudi, naoružanja“, rekla je Zajović i navela da su u okviru mirovnih aktivnosti danas poslali i otvoreno pismo visokim zvaničnicima u Srbiji, sa zahtjevom da se 11. jul proglasi Danom sjećanja na genocid u Srebrenici.
„Nemamo iluziju da će vlasti ove države uslišiti naše molbe, iako je to podrška više od stotinu NVO, nećemo odustati od toga, ali smo zabrinuti i time kako međunarodna zajednica okreće glavu od suočavanja sa prošlošću u Srbiji i mislim da su se oni pomirili sa retorikom današnjih vlasti, koja je samo kontinuitet politike devedesetih“, izjavila je Zajović za AA.
Ističući da je zaborav zločina, zaborav ljudskosti i vlastitog dostojanstva, Zajović je rekla: „Bitno je da ako zaborave ono što je učinjeno u naše ime, a to je najveći zločin posle
‘Ljudi su zbunjeni’
Drugog svetskog rata, onda zaboravljaju na vlastitu ljudskost. Borba za pamćenje onoga što se desilo, jeste borba za vlastito dostojanstvo, borba za povratak jednog moralnog poretka među ljudima u Srbiji, jer je on do te mere poremećen da su nasilje, zločin i sve vrste zlodela normalizovani.“
Odgovarajući na pitanje kakav je stav prema genocidu u Srebrenici građana Srbije, Zajović je rekla da prema zvaničnim istraživanjima „postoji potpuno odsustvo interesovanja, potpuna praznina u saosećanju i empatiji, uopšte, potpuna klima ravnodušnosti“, ali da, također, ne postoje nikakvi podsticaji od intelektualne, kritičke javnosti u Srbiji da se to promijeni.
„Ljudi su totalno zbunjeni“, rekla je Staša Zajović i dodala: „Naše iskustvo nije tako negativno, mi radimo po čitavoj Srbiji i ljudi su više nego zainteresovani za ovu temu, samo je bitno na koji način jedni druge slušamo. Da nije toga, ne bi bilo moguće da mi od 2002. godine idemo u Srebrenicu i to ne samo žene iz Beograda, već čitave Srbije, Kraljevo, Niš, Pirot. Čitava mapa Srbije je puna, ne samo ljudima koji su išli u rat nego i ljudima koji su se borili protiv rata.“
SITTWE – U izbjegličkim kampovima na zapadu Mijanmara nastavlja se prava ljudska drama koju preživljavaju Rohinja muslimani i koji, kako kažu, skoro da i ne mogu uživati u blagodatima svetog muslimanskog mjeseca ramazana, javlja Anadolu Agency (AA).
Nedavna sahrana bebe, koja je rođena u kampu Dar Paing, ponovo je privukla svjetsku javnost, ali i najbolje opisala teško društveno stanje u kojem se nalaze Rohinja muslimani u toj zemlji.
U Mijanmaru je tako postala skoro svakodnevna pojava da pripadnici muslimanske zajednice ostanu bez beba ili bez djece.
U nemogućim uvjetima
Očevidci tvrde da je Smashu Nahad, 20-godišnja majka umrle bebe, četiri dana provela u velikim bolovima prije samog poroda kada je došlo do komplikacija zbog čega je i izgubila bebu.
Pošto porodica Smashu nije imala novca da plati boravaka u bolnici, ova mlada žena morala se poroditi u kampu gdje su uvjeti za to nemogući.
Također, njeni najbliži članovi porodice kažu kako je tokom trudnoće jela samo povrće i rižu što je bilo nedovoljno da hrani sebe i bebu.
Otac umrle bebe, 25-godišnji Muhammed Sefik, sam je morao iskopati grob kako bi sahranio bebu koja je živjela samo četiri dana.
Mijanmar, u kojem živi oko 60 miliona stanovnika, uglavnom budista, prije tri godine je prešao na demokratski režim vladavine. Ipak, u vjerskim sukobima tokom prethodne tri godine ubijeno je 280 muslimana dok je 140 hiljada osoba moralo napustiti svoje domove.
Međunarodne organizacije za ljudska prava navode da su Rohinja muslimani svakodnevno izloženi sistemskom nasilju, ali i pravnoj, socijalnoj i ekonomskoj diskriminaciji.
Rohinja muslimani čine oko 5 posto stanovništva Mijanmar, odnosno oko 2,5 miliona. Prema službenim podacima i izvještajima Ujedinjenih naroda (UN), Rohinja muslimani su najugroženija nacionalna manjina u svijetu. Rohinja muslimani nemaju svoju državu i njihova prava su znatno ograničena.
Jedan od najpoznatijih istraživača, stručnjak za pitanje Rohinja muslimana i direktor projekta za Arakan, Chris Lewa, u razgovoru s novinarom AA istakao je potrebu da međunarodna zajednica izvrši snažan pritisak na vlasti u Mijanmaru i da pomogne žrtvama nasilja u toj zemlji.
Poziv upomoć
Etničkoj grupi Rohinja muslimana ukinuta su brojna osnovna ljudska prava. Predsjednik Mijanmara Thein Sein rekao je da je Vlada odgovorna samo za treću generaciju Rohinja, čije su porodice u tu zemlju stigle prije nezavisnosti zemlje 1948. godine, te da je nemoguće prihvatiti one koji su “ilegalno ušli” u Mijanmar.
Preporučio je da se agencija Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) pobrine za njih, tako što će ih smjestiti u izbjegličke kampove ili u druge države.
Predstavnik Rohinja muslimana sa sjedištem u Bangladešu Nur Huseyin pozvao je muslimanske zemlje da pomognu njegovom narodu protiv kojeg se vrši nasilje u Mijanmaru.
Policija je na ulazu u Podgoricu najpre zaustavila, a zatim i pretresla automobil u kome se Golubović nalazio sa trojicom svojih prijatelja
Kristijan Golubović i trojica njegovih prijatelja privedeni su danas na informativni razgovor u Centar bezbednosti Podgorica.
Kako prenose “Vijesti” Golubović i njegovi prijatelji privedeni su na razgovornakon što je policija na ulazu u Podgoricu najpre zaustavila, a zatim i pretresla automobil u kome su se oni nalazili.
Golubović je do sada skoro dve decenije proveo u zatvoru.
Novi Pazar – Predsednik SDA Sulejman Ugljanin u intervjuu za dnevni list “Politika” izjavio je da je od premijera Vučića očekivao poziv u novu vladu i ne samo poziv već čvrste garancije za ispunjavanje svih odredaba našeg Koalicionog sporazuma koje nisu ispoštovane u prethodnoj .
Ugljanin je takođe govorio o sastanku sa predstavnicima Demokratske stranke kao i o inicijativi BNV za promenu imena škola on je izjavio da su to pitanja za koje je nadlježno Bošnjačko nacionalno vijeće, a ne političke stranke a nije bio ni izričit da li podržava ili ne podržava inicijativu BNV za promjenu imena škola.
“Nesporno je da su nacionalni savjeti nacionalnih manjina ovlašćeni Zakonom o nacionalnim savjetima za ova pitanja. U ovom konkretnom slučaju, to znači i da je prema važećem zakonu Bošnjačko nacionalno vijeće ovlašćeno da utvrđuje obrazovno-vaspitne ustanove od posebnog značaja za obrazovanje Bošnjaka, naravno i da predlaže promjenu naziva ustanova od posebnog značaja za bošnjačku nacionalnu manjinu” rekao je Ugljanin.
Predsednik SDA je kazao i da su na čelu Demokratske Stranke sčasni ljudi “sa kojima su nam identični stavovi po svim bitnim pitanjima. Dobra stvar je to što postoji jaka volja naše dvije stranke da sarađuju na očuvanju demokratije i evropske budućnost Srbije. To je ono na čemu smo radili još od 90-tih pa sve do danas. Oko pravnih tekovina Evropske Unije nema dvojbe, a to su pitanja koja su od suštinskog značaja prije svega za dalji razvoj Srbije i za opstanak manjina u Srbiji”.
Beograd – Predsjedniku, Vladi i Parlamentu Srbije danas je upućen zahtjev da se 11. juli proglase Danom sjećanja na genocid u Srebrenici i da se negiranje genocida zakonski sankcioniše, tako što će se proglasiti krivičnim djelom.
NVO Centar za kulturnu dekontaminaciju, Fond za humanitarno pravo, Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, Inicijativa mladih za ljudska prava, Komitet pravnika za ljudska prava i Žene u crnom su u pismu upućenom najvišim državnim organima Srbije istakle da, imajući u vidu odluke Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (Haški tribunal) kojima je utvrđeno da je u Srebrenici počinjen genocid, kao i izvinjenje predsjednika Republike Srbije Tomislava Nikolića iz aprila 2013. godine, u vezi sa odgovornošću države Srbije za genocid u Srebrenici, žele da vjeruju “da se ne radi o pukom ispunjavanju obaveza pod međunarodnim pritiskom ili pak, pragmatičnom činovima i ’patriotskoj’ žrtvi bez konkretnih mjera koje prate tako važne izjave, već o ozbiljnim pokušajima raskida sa teretom zločina u nedavnoj prošlosti, zasnovanom na uvažavanju dostojanstva žrtava genocida u Srebrenici”.
Ove NVO su izrazile uvjerenje da će institucije države Srbije, a na prvom mjestu, predsjednik Republike, uvažiti odluke međunarodnih sudova, jer, kako se navodi, kontinuirano negiranje, prećutkivanje i relativizovanje genocida predstavlja upravo kršenje odluka međunarodnih institucija pravde.
“Da i na djelu želite da pokažete da Vam je stalo do dobrosusjedskih odnosa, pravednog mira i poverenja u regiji i da imate političku volju i moralni kapacitet da genocid u Srebrenicu nazovete genocidom i time uvažite žrtve, ali i vaše sugrađane i sugrađanke koji su iskazali saosjećanje, solidarnost i odgovornost prema žrtvama genocida”, istaknuto je u upućenim zahtjevima.
“Dan sjećanja na genocid u Srebrenici – proglasite!” predstavlja višegodišnju kampanju koju su pokrenuli Centar za kulturnu dekontaminaciju, Fond za humanitarno pravo, Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, Inicijativa mladih za ljudska prava, Komitet pravnika za ljudska prava i Žene u crnom, februara 2009. godine, nakon što je 15. januara 2009. Evropski parlament usvojio Rezoluciju o 11. julu, kao Danu sjećanja na genocid u Srebrenici.
Naglašavajući važnost suočavanja sa prošlošću za proces evropskih integracija država Zapadnog Balkana, Evropski parlament je, ukazuje se, apelovao da i one podrže rezoluciju i proglase 11. juli danom sjećanja na genocid u Srebrenici i na dostojan način obilježe godišnjicu ovog događaja.
Od februara 2009. godine do jula 2010. godine organizovane su svakog 11. u mjesecu protestne akcije ispred Predsjedništva Srbije i javno čitanje pisma upućenom tadašnjim predsjednicima Republike Srbije sa zahtjevom da se i u Srbiji, po ugledu na Evropsku uniju, 11. juli proglasi Danom sjećanja na genocid u Srebrenici.
Od 2010. godine, a povodom godišnjice genocida u Srebrenici, civilni sektor je nastavio sa istim zahtjevom.
Uz podsjećanje da je ovaj zahtjev podržalo više od 100 nevladinih organizacija iz čitave Srbije, a i tadašnji i sadašnji predsjednik Srbije su se o njega oglušili navodi se i da je Narodna skupština Republike Srbije donijela 31. marta 2010. godine Deklaraciju o osudi zločina u Srebrenici, ali nije proglasila 11. jul kao Dan sjećanja na genocid u Srebrenici.
Potvrđujući svoju riješenost da doprinesu vladavini zakona i dubokim transformacijama u društvu, organizacije civilnog društva su ukazale u pismu da to podrazumijeva kažnjivost zločina, kao i distanciranje tog društva od počinjenog genocida, kako u pravnom smislu, tako i u kulturi, obrazovanju, nauci i umjetnosti.
“Stoga i ove 2014. godine zahtijevamo da 11. juli proglasite Danom sjećanja na genocid u Srebrenici i da se negiranje genocida zakonski sankcioniše, tako što će se proglasiti krivičnim djelom”, naglašeno je u pismu i izraženo ubjeđenje da će ispuniti zahtjeve i postupiti kao odgovorni predsjednik Republike Srbije, kao odgovorna Vlada Republike Srbije i kao odgovorna Narodna skupština Republike Srbije.
Povodom 19. godišnjice genocida u Srebrenici istaknuti dio srbijanskih NVO saopštio je i da organizuje protestnu akciju “11. jul – Dan sjećanja na genocid u Srebrenici” ispred Predsjedništva Srbije 10. jula 2014. godine, od 12 do 13 sati.
