Novi Pazar – Prva petoljetka u Novom Pazaru je kao i čitav Holding u restruktuiranju do 30. juna ove godine, nakon čega je sudbina ovog preduzeća krajnje neizvjesna.
Ovo preduzeća trenutno upošljava trideset radnika koji, kako kažu, primaju male ali redovne plate, sa prosjekom oko 30 000 dinara.
,,Najviše radimo za Hidrouliku iz Trstenika i Armature iz Aleksandrovca, a radimo još za rudnike u Štavlju i Baljevcu, kao i za poljoprivrednike i privatne preduzetnike u Novom Pazaru”, kaže zamjenik direktora novopazarske Petoljetke Miroslav Bogdanović.
Prva petoljetka u Novom Pazaru je nekada zapošljavala 330 radnika, a čitava Petoljetka u Trsteniku čak 16 000 raadnika.
Novi Pazar – Apsolutna pobeda AK Partije u Turskoj slavila se sinoć u većini gradova Turske. AK Partija ponovila je rezultate i dobila gradonačelnike u svim većim gradovima Turske. Na nivou cijele Turske i na 97% obradjenog materijala: AKP – 45,28% CHP – 29,86% MHP – 14,86% BDP – 3,50%
Prema još uvijek nezvaničnim rezultatima, određeni su načelnici u 77 provincija. Od toga je Stranci pravde i razvoja (AK Parti) pripalo 49, Republikanskoj narodnoj partiji (CHP) 11, Partiji mira i demokratije (BDP) devet, a Stranci nacionalističkog pokreta (MHP) sedam načelničkih mjesta.
Mardin je jedina turska provincija u kojoj je mjesto načelnika povjereno nezavisnom kandidatu.
Kada je riječ o tri najveća turska grada, izborni rezultati su slijedeći:
– Za gradonačelnika glavnog grada Republike Turske – Ankare, nanovo je izabran Melih Gokček, kandidat AK Parti, sa 44,8 posto osvojenih glasova. Kandidat CHP-a, Mansur Yavaš, dobio je 43,9 posto glasova, dok je odmah iza njega kandidat MHP-a, sa 7,8 posto osvojenih glasova.
– Kandidat AK Parti, Kadir Topbaš, po treći je put izabran za gradonačelnika Istanbula, sa 48,1 posto osvojenih glasova, a iza njega su kandidat CHP-a, Mustafa Sarigul sa 40,1 posto glasova i kandidati HDP (4,8 posto) i MHP (4 posto).
– Rezultati izborne jedinice u Izmiru pokazuju da je kandidat CHP-a, Aziz Kodžaoglu, osvojio 49,2 posto glasova, dok su kandidati AK Parti i MHP-a osvojili 36, odnosno 7,9 posto glasova, respektivno.
Proslava Erdoganove pobede slavila se i u Novom Pazaru pedesetak građana okupilo se na gradskim ulicama a kolona automobila iz kojih se čula pesma o premijeru Erdoganu kružila je gradom. Mogle su se videti i zastave AK Partije, SDA i zastave Turske. Slavilo se i u Tutinu javila je jutros Agencija Anadolija kao i na Kosovu u Sarajevu.
Novi Pazar – Direktora Sinan-begove medrese u Novom Pazaru, mr Mensur ef. Zukorlića, napalo je lično obezbjeđenje Muamera Zukorlića kaže se u saopštenju informativne službe rijaseta islamske zajednice Srbije.
“U prijepodnevnim satima ef. Zukorlić uputio se sa svojom porodicom prema svom rodnom selu Orlju gdje ga je presrelo vozilo obezbjeđenja Muamera Zukorlića. Tom prilikom tjelohranitelj Muamera Zukorlića, N.Š.(poznat redakciji) izašao je iz svog automobila i nasrnuo na ef. Mensura upućujući psovke i prijetnje njemu i njegovoj porodici”.
Islamska zajednica zahtijeva od policije i sudstva da reaguju i zaustave bahato ponašanje Muamera Zukorlića i njegovih tjelohranitelja koji vrše torturu nad ovim narodom kaže se u saopštenju ove islamske zajednice.
Inače sandžakhaber saznaje da je Mensur ef. Zukorlić brat od amidže (strica) muftije Muamera Zukorlića.
Izbori u Turskoj do sada odvijaju se mirno javila je agencija Anadolija bez obzira na male sukobe između predstavnika biračkih odbora.
ANKARA – Milioni Turskih glasača su pohrlili na birališta u nedjelju i do sada je mirno .
Glasanje počelo 07:00 sati na većini istočnih biračkih mjesta širom 32 pokrajina i da će završiti u 16:00 , dok je u 49 zapadnih pokrajina glasanja počela u 08:00 i da će završiti na 17:00 .
Dopisnik agencije Anadolu koji izvještava iz jugoistočne provincije Diyarbakir , rekao je da do sada nije bilo problema .
GLASAO SA 130. GODINA
U istočnoj provinciji Sirt , 130 -godišnji Mehmet Esen je rekao: ” Ja sam glasaO za mir i bratstvo turskog i kurdskog naroda “,
Ankara- Predsednik Turske Abdulah Gul glasao je u osnovnoj školi Canakaya.
Istanbul: Glasao je premijer turske Redžep Tajip Erdogan sa suprugom Emine on je novinarima za vreme glasanja kazao da danas glasa narod i da će on odlučivati o sudbini Turske.
Erdogan je takođe kazao da je interesovanje i glasanje veoma visoko te da će izlaznost biti veoma velika.
Turski premijer i lider Stranke pravde i razvoja (AK partije), Recep Tayyip Erdogan,glasao je u Uskudar četvrti Istanbula-
Erdogan, nakon glasanja, kazao je da koliko on zna učešće u današnjem izborima će biti visoko i zato “nacije će odrediti što je istina”.
“Želim da čestitam mom narodu, i nadamo se da će ovi izbori biti korak naprijed za demokraciju u zemlji”,dodao je on.
“Turska je ponosna na tebe” i “Recep Tayyip Erdogan” samo su neke od parola koje su uzvikivali pristalice koje su došle da pozdrave Erdogana za vreme dok je glasao.
Turski građani danas biraju predstavnike lokalnih vlasti, kojima mandat traje pet godina.
Jutros u 07.00 sati po lokalnom vremenu otvorena su biračka mjesta u 32 provincije u Turskoj. Glasanje u ostalim provincijama počelo je u 08.00 sati.
Pravo glasa na lokalnim izborima ima 26.704.757 žena i 25.991.075 muškaraca, ukupno 52 miliona 695 hiljada 831 registrovanih birača koji će glasati na 194.310 biračkih mjesta.
Na lokalnim izborima u Turskoj učestvuje 26 političkih stranaka, a izbore nadgleda ukupno 1.600.000 osoba.
Glasanje u gradovima Adıyaman, Ağrı, Artvin, Bingöl, Bitlis, Diyarbakır, Elazığ, Erzincan, Erzurum, Gaziantep, Giresun, Gümüşhane, Hakkari, Kars, Malatya, Kahramanmaraş, Mardin, Muş, Ordu, Rize, Siirt, Sivas, Trabzon, Tunceli, Şanlıurfa, Van, Bayburt, Batman, Şırnak, Ardahan, Iğdır i Kilis počelo je u 07.00 sati i trajaće do 16.00 sati, dok će birači u ostalim turskim gradovima, gdje su biračka mjesta otvorena u 08.00 sati, moći da glasaju do 17.00 sati.
U Osijeku je privedeno petoro osumnjičenih za prodaju smrtonosne droge “krokodil”.
Reč je o narkotiku nakon čije prve konzumacije se javljaju posledice.
Prema saznanjima hrvatskog MUP-a, ta droga nije do sada bila prisutna na hrvatskom tržištu, prenosi “Jutarnji list”, a piše “Glas Slavonije”.
Prema pisanju hrvatskih medija, petorka je privedena zbog sumnje da su organizovali nabavku i prodaju sintetičke droge “MDPV” na području Osijeka, pa im je sudija istrage odredio jednomesečni pritvor.
Reč je o derivatu morfijuma koji je osam do deset puta jači od navedene droge.
“Smatra se jeftinijom zamenom za heroin. Zovu je krokodil ili ruska droga, a zbog posledica konzumiranja se smatra jako opasnom”, rekao je Miroslav Rožac, portparol suda u Osijeku, a prenosi“Jutarnji list”.
Ta droga je dobila ime “krokodil” jer se posle konzumiranja koža ljušti… To je tek prvi stepen propadanja tela, jer posle toga sledi razaranje i drugih organa.
Koliko je opasna govori činjenica da oni koji podnesu njenu prvu konzumaciju ne prežive više od par godina.
Novi Pazar – Golom Miloškovića u 45.minutu Javor je ostvario toliko željenu pobedu. Domaći su uložili mnogo truda kako bi ostvarili trijumf nad uvek neugodnim Novim Pazarom.
Prvu priliku gledaoci su videli već u 1.minutu kada je izveden korner a Đorđević nije bio dovoljno brz da dođe do lopte i smesti je iza leđa danas odličnog Šimića. U 10. minutu Docić je pokušao da uposli Račića koji u prvom pokušaju ne dolazi do lopte, ona se posle loše intervencije Vukovića ipak vraća u noge napadaču domaćih ali on u padu nije uspeo da iskontroliše udarac i lopta odlazi pored gola. 15.min donosi prvu priliku za Novi Pazar.
Arsenijević je odlično prošao po desnoj strani još bolje proigrao Rusmira a njegov udarac Mišić uspeva da odbrani i spasi čist pogodak. U 28. Smo videli odličan udarac Docića sa ivice šesnaesterca. Ivelja i Docić su sve lepo osmislili ovaj poslednji se namestio, naciljao donji desni ugao ali je Šimić bio oprezan i dobrom intervencijom sprečio vođstvo domaćih. U 32.minutu Ragipovića je šutirao tako da Mišić nije morao da interveniše. U 41. iznenadan udarac Račića. Lopta mu je došla niotkuda a napadač Ivanjičana pokazuje da nije zaboravio da igra. Sevnuo je poluvolej a Šimić teškom mukom ukrotio loptu. U 44.minutu Docić je majstorski izveo slobodan udarac a Šimić još jednom pokazao svoje golmanske kvalitete. I kada su svi očekivali kraj prvog poluvremena Javor Matis dolazi do toliko željenog vođstva. Vidić se izborio za loptu nadomak protivničkog šesnaesterca krenuo sa njom ka golu Novog Pazara potom uposlio Ivelju a on Miloškovića koji se odlično snalazi i prizemnim udarcem pogađa mrežu ovoga puta nemoćnog Šimića. Samo što su pazarci krenuli sa centra Veselinović je odsvirao kraj prvih 45 minuta.
Dobru priliku da duplira vođstvo svoje ekipe imao je Milošković je u 61.minutu. Napravio je dar mar u odbrani Novog Pazara, poigrao se sa odbrambenim igračima pazaraca u pravom smislu te reči a na kraju nije imao sreće da da lopta posle njegovog udarac završi u mreži jer se na tom putu isprečila stativa. U 72. minutu domaći dolaze do prilike da postignu svoj drugi gol i mirno dočekaju završnicu meča. Lopta dolazi do mladog napadača Čečarića koji izlazi jedan na jedan sa Šimićem a da ne bude gola odlučilo je iskustvo golmana gostiju. Odbijenu loptu Docić ne uspeva da pošalje u prazan gol. U poslednjih 7 minuta Javor Matis ostaje sa 10 igrača. Milošković je za kratko vreme dobio dva žuta kartona i morao je u svlačionicu pre poslednjeg zvižduka Vukadinovića. Na kraju Javor više nego zasluženo osvaja sva tri boda i ostaje u trci za superligaški status. U sledećem kolu Javor gostuje u Nišu gde ih čeka domaći Radnički.
Beograd — Pokret Naši, na čijem sajtu je objavljen spiska “srbomrzaca i izdajnika”, na sličan način je ustalasao javnost i s kraja 2012. godine.
Tada je njihovo delovanje takođe bilo predmet pravosuđa. Ustavni sud je, naime, polovinom novembra te godine odbio predlog Republičkog javnog tužilaštva za zabranu rada udruženja “Srpski narodni pokret 1389” iz Beograda, udruženja građana SNP “Naši” iz Aranđelovca i udruženja građana “SNP Naši 1389”.
Tužilaštvo je tim organizacijama pripisalo odgovornost za incidente na protestima posle jednostranog proglašnja nezavisnosti Kosova, pretnji pevaču Dinu Merlinu i nasilnog ponašanja tokom “Parade ponosa” 2009. godine.
Danas je Tužilaštvo za visokotehnološki kriminal saopštilo da je pokrenulo predistražni potupak protiv za sada nepoznatih lica povodom spiska “srbomrzaca” i povodom poziva na linč “Žena u crnom”, zbog, kako je navedeno, osnovane sumnje da je izvrseno krivično delo ugrožavanje sigurnosti i rasna i druga diskriminacija iz Krivičnog zakonika Srbije.
Pokret “Naši” je putem društvenih mreža u petak objavio spisak na kojem su osobe poput Mirjane Karanović, Gorana Markovića, Svetislava Basare, Verana Matića, Nataše Kandić, Biljane Srbljanović, Gorčina Stojanovića, Latinke Perović, Borke Pavićević, Branka Raduna, Vladimira Arsenijevića, Ivana Vejvode, Srđe Popovića. . .
Portparol Protivterorističke jedinice MUP-a Srbije Radomir Počuca je preko svog Fejsbuk profila 25. marta pozvao navijače Crvene zvezde, Partizana, Rada i Vojvodine da “ne troše pesnice između sebe”, već da se udruže i pretuku “Žene u crnom”, koje su najavile obeleyyavanje 15 godina od zločina nad albanskim civilima na Kosovu.
Prethodnih godina je, uglavnom posle incidenata koji su uključivali pretnje ili neku vrstu nasilja, bilo više inicijativa za zabranu nekih formalnih i neformalnih asocijacija, čija je osnovna delatnost političke prirode, a zabranjene su dve, Otačastvenog pokreta Obraz i Nacionalnog stroja.
Skupština Vojvodine je još 20. decembra 2005. usvojila Informaciju o delovanju članova neformalnih grupa, čemu je prethodio incident na tribini na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, kada su pripadnici neformalne grupe ”Nacionalni stroj” pretili učesnicima antifašističkog skupa.
Usledila su hapšenja, zatim analiza policije o takvim grupama, u kojoj je ”Obraz” ocenjen kao ”klerofašistička organizacija”, a, na osnovu te informacije MUP-a, Skupština Vojvodine usvojila je zahtev da se zabrani delovanje “Obraza” kao i niza drugih organizacija, među kojima je bio i desničarski mađarski “Pokret 64 županije”.
Vladi Srbije i drugim nadležnim organima upućen je zahtev da onemoguće delovanje neformalnih drustvenih grupa kao što su “Nacionalni stroj” i “Krv i čast”, i da se primene najstrožije sankcije prema pojedincima koji deluju u tim grupama.
Ustavni sud je 12. juna 2012. godine doneo odluku o zabrani rada Udruženja građana ”Otačastveni pokret Obraz”, zbog delovanja usmerenog na kršenje zajamčenih ljudskih i manjinskih prava.
Sud je tada naložio brisanje “Obraza” iz Registra udruženja, a u obrazloženju je istaknuto da su članovi te organizacije zloupotrebili ustavom zajamčena prava na okupljanje i slobodu mišljenja i izražavanja “kako bi drugim licima, odnosno grupama te iste slobode uskratili”.
Ustavni sud je odluku o zabrani “Obraza” i njegovom brisanju iz registra udruženja doneo na osnovu zahteva republičkog javnog tužioca od 25. septembra 2009. godine, .
Tada je tužilac Slobodan Radovanović Ustavnom sudu podneo predlog za zabranu rada udruženja građana “Obraza” i Pokreta “1389”, i to zbog, kako je navedeno, delovanja usmerenog na nasilno rušenje ustavnog poretka, kršenje zajamčenih ljudskih i manjinskih prava ili izazivanje rasne, nacionalne ili verske mržnje.
Prethodno, odluku o zabrani registracije i delovanja “Nacionalnog stroja” Ustavni sud je doneo 2. juna 2011. godine, a u obrazloženju je navedeno da je ta grupa osnovana radi ostvarivanja ciljeva zabranjenih ustavom – kršenja zajemčenih ljudskih i manjinskih prava i izazivanja rasne i nacionalne mržnje.
Sud je, kada je reč o “Nacionalnom stroju”, utvrdio i da je kriterijum za prijem “aktivista”, “pripadnika” ili “saboraca”, bio da pripadaju “beloj arijevskoj rasi“.
Sud je tada naveo i da je, nasuprot zakonskim obavezama da se podaci koji se odnose na političku stranku, odnosno udruženje građana, učine dostupnim javnosti, “Nacionalni stroj” sakrivao podatke koji bi mogli da dovedu do identifikacije osnivača, rukovodilaca i članova, kao i podatke o sedištu, organizaciji i delovanju grupe.
Nakon jednog incidenta u Temerinu, u noći između 21. i 22. oktobra 2012. godine, ponovo su pokrenute inicijative za zabranu delovanja organizacije “Pokret 64 županije”.
Reč je o organizaciji koja je legalno registrovna u Mađarskoj, iako je “Omladinski pokret 64 županije” (Hatvannégy Vármegye Ifjúsági Mozgalom) ultradesničarski pokret koji se, prema njegovim prograskim dokumentima, zalaže za ujedinjenje svih Mađara.
Reč je o pozivu na reviziju granica svih država koje okružuju današnju Mađarsku, jer je 64 županije imala Ugarska u sklopu habzburške države (Austro-Ugarska) do poraza u Prvom svetskom ratu i mirovnog sporazuma koji je usledio (Trijanonski sporazum).
Lider ovog pokreta Laslo Torockaj je iz Srbije 2004. bio proteran na godinu dana, a 2008. mu je ulazak u Srbiju zabranjen na dve godine.
Torockaj je bio pominjan u javnosti i zbog presude subotičkom novinaru Laslu Šašu, koji je osuđen na zatvorsku kaznu zbog toga što nije mogao da plati odštetu za navodne uvrede na račun Torockaja.
Na vanrednoj sjednici Nacionalne skupštine krimskih Tatara je izglasno organizovanje referenduma o autonomiji, nakon što je Rusija jednostrano anektirala ovaj region, što je potez koji Tatari smatraju nelegitimnim.
“U životu svake nacije dođe vrijeme kada se moraju donijeti odluke koje će odlučiti njenu budućnost,” kazao je predsjedavajući Medžlisa krimskih Tatara, Refat Čubarov, pred 250 delegata koji su se okupli u Bahčisaraju. “Tražim od vas da odobrite početak političkih i pravnih procedura za stvaranje etničke i teritorijalne autonomije krimskih Tatara u njihovoj domovini,” poručio je Čubarov.
Tatari su zajednica od oko 300 hiljada ljudi i predstavljaju domicijelno stanovništvo na Krimu. Zvanična Moskva je 1944. godine izvršila njihovu masovnu deportaciju u Centralnu Aziju, pa su Tatari veoma sumnjičavi u namjere Kremlja prema ovoj zajednici. Referendum održan 16. marta, kojim je ovo poluostvu priključeno Rusiji, Tatari su bojkotovali.
“Nisam nikad ni pomoslila da ću u našim selima ponovo vidjeti ruske vojnike,” izjavila je predsjednica Ženske lige krimskih Tatara, Safinar Džemileva u intervjuu za Anadolu Agency.
“Svak’ normalan, sa srcem i mozgom, prepao bi se. I mi smo prepadnuti. Bojimo se za našu djecu, starce, našu domovinu. Želite li znati šta će nam se desiti; otiđite do nekog od sela u sred Rusije, gdje žive etničke manjine. Alkoholizam, droge i nezaposlenost preovladavaju. Vlada apsolutni očaj…oni su jednostavno robovi.”
Njen suprug, istaknuti sovjetski opozicionar i trenutni ukrajinski parlamentarac Mustafa Džemilev, pred Vijeće siguronosti Ujedinjenih nacija će naredne sedmice iznijeti problematiku Tatara na Krimu.
Osim što su bojkotovali referendum pod pokroviteljstvom Rusije, Tatari se boje da će Moskva ukinuti vijeća manjinskih zajednica, uključujući i njihove medžlise i Nacionalnu skupštinu, obzirom da se prema ruskim zakonima zabranjuje rad tijelima izvan izvršnih ogranaka i nadležnosti Vlade Ruske Federacije.
Zajednica je takođe zabrinuta zbog izjave dopremijera aktuelnih vlasti na Krimu, Rustema Temirgalijeva, koji je kazao da će pojedini zemljišni posjedi u vlasništvu krimskih Tatara biti vraćeni u posjed države, a da će osobe koje ih naseljavaju biti izmještene.
Tatarima je 80-tih godina proteklog stoljeća dozvoljen povratak na Krim, u periodu kada je počeo raspad Sovjetskog Saveza. Mnogi su nelegalno zaposjeli parcele kako bi na njima izgradili domove. S godinama se vlasništvo prenijelo na Ukrajinu, pa je i formalno prebačeno na osobe koje su na njima nastanjene ili na njima rade.
“Dobili smo naznake od takozvanog dopremijera krimskog parlamenta da će neke porodice biti prisiljene da odu. Nisu baš precizirali šta znače ti komentari,” izjavio je potpredsjedavajući Medžlisa, Ajder Adžimambetov.
“Krimski Tatari su se vratili kući. Posljednje dvije decenije smo od vlade zahtjevali da prizna naša ustavna prava. Nećemo napustiti našu zemlju,” potučio je Adžimambetov.
Tačan datum održavanja referenduma o autonomiji još uvijek nije određen.
