Petak je sve muslimane odabrani dan u sedmici. Ljepotu tog dana ukrašava obavljanje džume-namaza, kako stoji u kur'anskom ajetu: “O vjernici, kada se u petak na molitvu pozovete, kupoprodaju ostavite i pođite da molitvu obavite, to vam je bolje, neka znate!” (Kur'an, El-Džumu'a, 9.).Džuma-namaz obezbjeđuje brojne koristi vjernicima, kako po njihovu vjeru, tako i za njihovo zdravlje. O psihološkim koristima džume-namaza je pisao dr. Muhammed Osman Nedžati u svom djelu „Kur'an i psihologija“.Zajednički namazi, a posebno džuma, razvijaju kod ljudi osjećaj bliskosti s drugima, jačaju emocionalne veze, spriječavaju društvenu izolaciju i osamljivanje, daju povratnu informaciju ljudima da su nekome bitni čime se jača njihovom samopoštovanje i samopouzdanje.Džuma se odlikuje i hutbom, prigodnim govorom koji ima odgojnu i obrazovnu funkciju, i ukazuje vjernicima na aktuelne probleme i načine njihova rješavanja. Poslije džume se u našoj zemlji obično ide na druženje s bliskim ljudima, gdje se u ugodnom atmosferi, uz kahvu i kolače, širi pozitivna atmosfera i jačaju veze.Samim dolaskom u džamiju radi namaza pojedincu se pruža prilika da se upozna s svojim susjedima i drugim ljudima koji žive u istom kraju. To sve doprinosi poboljšanju komunikacije, formiranju zdravih društvenih odnosa, kao i mogućim sklapanjem prijateljstava i ljubavi između ljudi.Dr. Nedžati ističe da se ovakvi društveni odnosi, veze prijateljstva i veze s drugima doprinos razvoju ličnosti pojedinca i njegovoj emocionalnoj zrelosti. Na isti način pojedinac zadovoljava psihološke potrebe za pozicioniranjem u zajednici i prihvatanjem od društva. Tako sebi pravi zaštitu od stresa koji ljude pogađaju zbog osjećaja samoće, izolacije, isključenosti od društva ili osjećaja da ih društvo ne prihvata.Klanjači slušaju hutbu u kojoj efendija obično govori o nekim društvenim i životnim problemima koji se dešavaju, objašnjava njihove uzroke i načine da ih se riješi. Tretiraju se i neka devijantna ponašanja, tumače se razlozi tome, objašnjavaju načini kako ih prevazići. Nema nikakve sumnje da klanjači imaju veliku korist od slušanja ovakvih hutbi koje obrađuju društvene, ali i probleme pojedinaca, komentiraju se, pri tome dajući puno savjeta i uputa kako se suočiti s tim teškoćama i kako ih savladati, te koji su oblici ispravnog ponašanja kojim će pojedinac postići duševni mir i spokoj.Dr. Nedžati smatra da džumanski namaz istovremeno ima i zaštitnu i ljekovitu ulogu. Zaštitna uloga džume-namaza se ogleda u tome što je on stroga dužnost i zahtijeva ustrajno prisustvovanje iz sedmice u sedmicu, a pritom vjernik dobija različite vrste vjerskih saznanja i uputa kako se ispravno ponašati u životu, povećavajući snagu za suočavanje sa različitim životnim problemima.Ljekoviti učinak hutbe se ogleda u podsticanju pojedinca da zrelije sagledava samog sebe, uči da zrelo rješava probleme koji ga zadese u životu, jačajući mu volju da se suoči s njima te da se odupre i savlada ih. Pojedinci pribjegavaju razgovoru s efendijom nakon završetka džume-namaza savjetujući se o problemima koji ih muče, pa u razgovoru pronalaze ono što im olakšava uznemirenost i upućuje na ispravan put kako da prevladaju teškoće.Dr. Nedžati povlači paralelu između džume-namaza i grupnog liječenja u psihoterapiji. Psihijatar Klapman i drugi su počeli s grupnim liječenjem pacijenata koje se zasniva na predavanjima za širenje vidika bolesnika u razmatranju problema i psihičkog pritiska koji imaju, njihovih odbrambenih radnji koje poduzimaju, te informacije koje su potrebne duševnim bolesnicima da bi im se pomoglo u prevazilaženju poteškoća. Jasno je da grupno liječenje u svojoj osnovi liči na ulogu koju ima hutba džumanskog namaza u liječenju lakših problema koji proizilaze iz životnih dešavanja ili u zaštiti od njih.Nažalost, često se s psihičkim liječenjem počinje kako bi se pomoglo bolesniku koga je bolest već zadesila. Namaz općenito, a džuma posebno, djeluju kao zaštita pojedinca da ga ne bi zadesila duševna bolest. Kako kaže naš narod, bolje spriječiti nego liječiti.