Policija je privela 28 hrvatskih navijača zbog jučerašnjeg divljanja na benzinskoj pumpi kod Vrčina. Navijači su iz te pumpe izneli veću količinu pića ne plativši ga, ispisali ustaške simbole, prevrtali kontejnere. U PS u Nišu i Grockoj sprovode se 32 navijača koji će biti privedeni tužiocima i sudijama za prekršaje zbog sumnje u krađu.
Ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović rekao je da je policija zaustavila na auto-putu više od 400 hrvatskih navijača, i da je detaljnom kontrolom navijača i njihovih vozila policija je pronašla veću količinu drvenih i metalnih palica, nekoliko sekira i baklji, kao i manju količinu narkotika, navodi se u saopštenju.
“U policijske stanice u Nišu i Grockoj sprovodi se 32 navijača koji će biti privedeni nadležnim tužiocima i sudijama za prekršaje. Policija je kod nekih navijača pronašla i robu koju su ukrali na jednoj benzinskoj stanici kod Vrčina, tačnije cigarete, piće i igračke sa akciznim markicama Republike Srbije. Zbog divljanja na benzinskoj stanici sudiji za prekršaje biće privedeno 28 navijača zbog izvršenog prekršaja nepristojno, drsko i bezobzirno ponašanje u grupi, za šta je zaprećena zatvorska kazna od 30 do 60 dana”, objasnio je ministar Stefanović.
Nekoliko stotina hrvatskih navijača uputilo se, kroz Srbiju, u Sofiju, gde je Hajduk juče igrao revanš meč 2. kola kvalifikacija za Ligu Evrope protiv tamošnje Slavije, i slavio rezultatom 3:2. Pre utakmice napravili su ovaj incident u Srbiji, a privedeni su u povratku.
Ministar je upozorio sve one koji se kreću Republikom Srbijom, i naše državljane i naše goste, da se ponašaju u skladu sa propisima i da poštuju zakone Srbije.
“Svako divljačko ponašanje, ponašanje koje uznemirava građane Srbije, nanosi im materijalnu štetu ili ugrožava njihovu bezbednost, biće oštro sankcionisano”, poručio je Stefanović.
Osim vakufname, u emisiji BH dnevnik, predstavljeni su i ostali dokumenti i podaci o Mehmed-paši, njegovom rodnom kraju – selu Sokol i o uslovima regrutovanja na osmanski dvor (devširma), a koji donose novo i drugačije svjetlo na jednu od najpoznatijih ličnosti Carstva.
Kao što je poznato, srpska historiografija je na primjeru Mehmed-paše (Danak u krvi) gradila mit o svireposti osmanskih vlasti da bi tu „krivicu“ transponovala na Bošnjake uslijed njihovog pogrešnog poimanja kao bioloških potomaka „Turaka“.
Gost emisije bio je Bilal Memišević, koji je doktorirao na temu o ovom velikanu iz osmanske historije.
Kako je saopštila škotska policija dva lica su izbodena pre početka utakmice između Glazgov Rendžersa i Osijeka u drugom kolu kvalifikacija za Ligu Evrope.
Predstavnici policijske službe su naveli da se radilo o velikom incidentu, a da su povređenu muškarci prevezeni u bolnicu i da je njihovo stanje stabilno i pod nadzorom lekara.
“Ovaj tip nasilničkog ponašanja neće biti tolerisan i apsolutno je od vitalnog značaja da se svako ko ima saznanja o ovom slučaju javi i pomogne nam”,izjavio je policijski inspektorStiven Valas za BBC.
Incident se dogodio u blizini “Ajbroks stadiona”, gde su dve ekipe igrale drugi meč drugog kola kvalifikacija za LE.
Meč je završen 1:1, a pošto je u prvom u Hrvatskoj bilo 1:0 za Rendžers, škotski klub je prošao dalje.
Hrvatski mediji su takođe preneli vest o incidentu, uz navod da se radi o navijačima Osijeka, koji su povređeni u masovnoj tuči sa pristalicama Rendžersa. Identitet povređenih nije poznat.
Agencija PRIME Communications provela je istraživanje stavova građana Bosne i Hercegovine o mješovitim brakovima prema kojem ukupno 38,7 posto građana se protivi takvoj vrsti bračne zajednice. Protiv je 55 posto Srba, 43 posto Hrvata, 33 posto Bošnjaka i 12 posto onih koji se izjašnjavaju kao Bosanci.
Mješoviti brakovi odnosno bračne zajednice među partnerima različite nacije i vjere, prije 1992. godine uglavnom su bili nešto sasvim „normalno“, odobravano, čak i poželjno, pored ostalog kao ogledalo multietničkih zajednica u bivšoj Jugoslaviji. Iz tog vremena postoji procjena da je bilo 13 posto etnički mješovitih brakova, najviše u BiH, Vojvodini i Hrvatskoj.
Za razliku od prije 30-ak godina, primjeri nacionalno mješovitih brakova danas imaju veliku medijsku pažnju, a priče o njima prenose i svjetski mediji. Ako je to još priča iz Srebrenice, grada u kojem je počinjen genocid nad Bošnjacima, onda medijskih granica nema. To se desilo s bračnim parom Alić, Radomirkom i Harizom, koji su pokazali da ljubav ne priznaje, kako su izjavili za naš program, vještačke ograde i klišeje. Danas pričaju kako u početku njihove veze nisu imali baš mnogo razumijevanja.
„Mi smo se upoznali, malo smo ašikovali i uzeli se nakon toga. Normalno da je bilo osuda, sa svih strana, i sa strane moje familije, i njene”, kaže Hariz.
„Bilo je svega, ali svako ima pravo na svoje mišljenje. Nekome je to super, nekom nije. Vremenom smo naučili da poštujemo sva mišljenja i mislimo da svako treba normalno da živi. Mi živimo kao i svako drugi”, dodaje Radomirka.
Ako se vratimo detaljnije na istraživanje agencije Prime Communications, sa tvrdnjom da se „ne bi trebali miješati sa pripadnicima drugih naroda putem nacionalno mješovitih brakova“ u potpunosti se slaže 15 posto građana BiH, a uglavnom se slaže 23,7 i to je ukupno 38,7 posto. Neodlučnih je 28,6, dok se sa ovom tvrdnjom uglavnom ne slaže 12,8 posto, dok se uopšte ne slaže 19,9 ili ukupno 32,7 posto stanovnika BiH.
Srđan Puhalo, rukovodilac Sektora istraživanja u Agenciji PRIME Communications, ističe da se rezultati do kojih su došli, već različito tumače:
„Optimista će reći da to nisu tako velike etničke podjele među građanima kao što se moglo očekivati. Pesimista će komentarisati da je veliki procenat ljudi koji ne prihvataju miješanje s pripadnicima drugih nacija, posebno ako se rezultati razlože na stavove pojedinih etničkih grupa i ako se isključivo tako posmatraju. I u prošlosti je bilo onih koji nisu na mješovite brakove gledali blagonaklono. Sada je problem veći što imamo zvaničnu politiku koja promoviše etničke podjele, nerazumijevanje, netoleranciju, što se sve prelama kroz stavove građana BiH o različitim temama, pa i prema mješovitim brakovima, što je jedan od najintimnijih odnosa koji mogu imati pripadnici različitih nacija. Podaci variraju od naroda do naroda i vidimo da najviše Srbi odbijaju takve brakove, potom Hrvati pa Bošnjaci, a najmanje Bosanci, odnosno oni koji se najlošije osjećaju u ovakvoj BiH. Građani BiH koji se osjećaju Bosancima, su ti koji su najspremniji da uđu u mješovite bračne zajednice. Tako da su njihovi stavovi oprečni dominantnoj ideologiji koju imamo kod sva tri konstitutivna naroda“, kaže Puhalo.
Psiholog Ibrahim Prohić smatra da bi rezultate istraživanja trebalo posmatrati iz ugla onih koji su u istraživanju Agencije podržali mješovite brakove jer proizilazi da je takvih ukupno 32,7 posto – 38 posto Bošnjaka, 21 posto Hrvata, 18 posto Srba i 60 posto onih koji se izjašnjavaju kao Bosanci.
Prema Prohićevom mišljenju ovi podaci imaju širi značaj od puke spremnosti da se uplovi u zajednički život s pripadnikom druge nacije.
„Suština je da se supstanca teško uništava. Promijeni se forma, intenzitet, veličina – izmijene se metričke karakteristike, ali ostane zrno. I to zrno ima isti sastav kao i cjelina. Bosanskohercegovački identitet je okrnjen dugogodišnjim nasiljem, emocionalnim, ideološkim i političkim. On je napadnut i reduciran, ali je opstao. Ovi podaci, koje ne treba upoređivati sa onim od prije 30 godina, ipak govore da svi nasrtaji na ideju BiH nisu uspjeli da je ponište. I kroz ovo istraživanje, koje se može posmatrati negativno u odnosu na neki raniji period, podaci do kojih se došlo, za mene su ohrabrujući. Jer kako ja tumačim, ipak, petina Srba, petina Hrvata i polovina Bošnjaka su ne samo za mješovite brakove nego za ideju BiH. Ja stavljam znak jednakosti između ovih koji su za nacionalno miješanje u braku i pozitivne ideje o BiH. Samo je pitanje koliko vremena treba za njenu rehabilitaciju? Jer, BiH nikada nije bila ovako napadnuta, posebno naglašavam, napadnuta iznutra kao što je u posljednjih 30 godina“, kaže Prohić.
U obimnoj studiji objavljenoj 2012. godine „Mješoviti brak u BiH – Od poželjnog do prezrenog”, autorica Neda Perišć navodi, pored ostalog, razloge zbog kojih su ljudi s kojim je ona razgovarala, protiv mješovitih brakova: „Rat i stradanja tokom sukoba, teško je živjeti poslije rata zajedno, zbog loših iskustava u prošlosti, svako svojoj vjeri, rat nije zaboravljen“. U pojedinim odgovorima, navodi autorica Peršić, mješoviti brakovi su navedeni kao uzrok sukoba – „Miješanje nas je dovelo do rata 1992. godine, svako treba da se ženi osobom iz svoje religije da se rat ne bi ponovio“.
Većina rasprava u BiH o mješovitim brakovima, ipak u centar pažnje stavlja djecu koja neće imati tu „ privilegiju“ da budu svrstana u jednu od rubrika konstitutivnih naroda, koji imaju prednost u mnogo čemu a posebno pri zapošljavanju. Oni su „ostali“ , odnosno oni su u kategoriji ljudi koji u BiH ne uživaju sva građanska i politčka prava. Poznata je diskriminacija zapisana i u Ustavu BiH svih onih koji nisu konstitutivni, odnosno koji nisu Bošnjaci, Hrvati ili Srbi. Za izmjene Ustava ili za provođenje više presuda Evropskog suda za ljudska prava (najpoznatija je Sejdić-Finci) u BiH nema političke volje, odnosno nema dogovora niti kompromisa na vidiku .
Bivši tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević izjavio je da ga niko iz policije, tužilaštva, niti Bezbedonosno informativne agencije (BIA) nije kontaktirao povodom pretnji koje je dobio.
“Pošto znam koliko su oni agilni, verovatno ništa nisu preduzeli”, rekao je Vukčević za dnevni list Danas.
On je dodao da je njegovo obezbeđenje pojačalo mere sigurnosti i da je to jedina reakcija na pretnje koje su upućene njemu i zameniku tužioca Brunu Vekariću.
Bivši tužilac za ratne zločine rekao je da su njegovoj i Vekarićevoj porodici nedavno upućene pretnje sa jedne velike internet grupe, pozivajući se na izjave poslanika Srpske napredne stranke Milovana Drecuna da su njih dvojica zataškavali zločine nad Srbima.
On je rekao da su Vekarić i on ranije dobili desetine pretnji smrću.
Naser Keljmendi, kojeg je na više godina zatvora osudio Osnovni sud za organizovani kriminal i prodaju droge, pušten je iz pritvora do pravosnažnosti odluke, javila je TV Klan Kosova.
Apelacioni sud je doneo odluku o prestanku pritvora za Nasera Keljmednija, koji je u februaru osuđen prvostepenom odlukom na šest godina zatvora zbog “neovlašćenog posedovanja sa namerom da proda, distribuiše i izvozi ili uvozi drogu”, prenosiKossev.
Prethodno se Keljmendi branio sa slobode, a zatvorska kazna mu je određena zbog trajanja sudskog procesa.
Naser Keljmendi je optužen za teško ubistvo, organizovani kriminal i distribuciju narkotika, a proglašen je krivim jedino za poslednju tačku optužbe.
On je optužen i u Bosni i Hercegovini za organizovani kriminal i distribuciju narkotika u Latinsku Ameriku, Tursku, Srbiju, Hrvatsku i druge zemlje zapadne Evrope.
A 2013. je BiH, čije državljanstvo poseduje Keljmendi, izdala međunarodnu poternicu za njim.
Ukoliko dođe do uključivanja Kosova u UN i druge međunarodne institucije, taj isti put zatražiće i Banjaluka, izjavio je predsednik Republike Srpske Milorad Dodik.
BEOGRAD – Ukoliko dođe do uključivanja Kosova u UN i druge međunarodne institucije, taj isti put zatražiće i Banjaluka, izjavio je predsednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Skupština Srpske donela je rezluciju u kojoj se navodi da ćemo, u slučaju uspostavljanja novog međunarodnog principa i prakse u priznavanju prava na samoopredeljenje, insistiratiu na utvrđivanju našeg državnog statusa. Taj dokument je i dalje na snazi i od toga nećemo odustati, rekao je Dodik za Novosti.
Balkan je u problemu sa stalnim kišama, a u severnoj Evropi totalno drugačije vreme.
U Severnoj Evropi zavladala je zabrinutost zbog moguće nestašice vode, uzrokovane dugotrajnim toplotnim talasom. Britanski poljoprivrednici upozoravaju na posledice za sigurnost hrane, jer su mnogi delovi Engleske i Velsa od maja bez padavina, što će negativno uticati na žetvu.
U Velikoj Britaniji je od početka leta palo gotovo upola manje kiše nego inače. Sve to je uticalo da pašnjaci širom Britanije ostanu suvi, a i nivo velikog broja jezera smanjen. Veliki broj farmera ima dodatne troškove zbog alternativnih načina hranjenja stoke. Jednu famerku iz Velsa, koja gaji 180 krava, hrana u periodu suše košta dodatnih 275 dolara dnevno.
“Nikada nisam videla farmu ovako suvu. Mislim da smo poslednji put imali ovako veliku sušu 1976. godine, pre nego što sam ja rođena. Krave nemaju odgovarajuću ishranu. Vidite kako je kratka trava, ona bi trebalo da bude visoka, mislim da je koren počeo da umire. Trebaće nam neko vreme da se oporavimo od ove nepogode”, kaže farmerka Ebi Rider.
“Obično u zimu idemo sa oko 12 hiljada bala sena za stoku, kako bi pregurali celu zimu. Ne smem ni da izbrojim koliko ih je sada ostalo, ali mislim da imam manje od 200 od tih zimskih zaliha”, navodi farmer Robert Rider.
Grob vođe četničke organizacije Zbor nalazi se neobilježen na području Slovenije i za njega zna manji broj ljudi.
Eventualna ekshumacija posmrtnih ostataka ustaških vođa Ante Pavelića i Maksa Luburića u Španjolskoj, mogla bi dovesti do toga da se Srbiji vrate posmrtni ostaci Dimitrija Ljotića, vođe četničke organizacije “Zbor” koja je tokom Drugog svjetskog rata služila fašističkim okupatorima, pišuVečernje novosti.
Prema izvorima tog beogradskog dnevnika, Ljotićev grob nalazi se neobilježen na području Slovenije i za njega zna manji broj ljudi.
Kako objašnjavajuNovosti, najave iz Madrida da bi, u kontekstu obračunavanja s Francovim fašističkim naslijeđem, Španjolska mogla zatražiti ekshumacije i preseljenje u Hrvatsku posmrtnih ostataka Pavelića i Luburića, kako njihovi grobovi ne bi služili kao mjesta hodočašća ustaškim sljedbenicima, otvorili su pitanje bi li i druge članice Europske unije mogle postupiti isto.
“Ukoliko serija ekshumacija počne, špekuliše se da bi u Srbiji mogli da završe posmrtni ostaci Dimitrija Ljotića, sahranjenog na tajnoj lokaciji u Sloveniji”, navodeNovosti.
Poginuo u Sloveniji
Prepričavajući sudbinu tog srbijanskog političara, četničkog vođe i suradnika fašista, podsjećaju kako je poslije rata pobjegao u Sloveniju i tamo pokušavao organizirati borbu protiv partizana, ali je poginuo krajem travnja 1945. godine kod Ajdovščine.
Njegovo tijelo je prebačeno u Goricu, gdje je obavljena sahrana u praznoj kripti nekog mađarskog grofa, navodeNovosti.
Spomenik Ljotiću nalazi se na groblju u Gorici, gradu u sjevernoj Italii, ali njegovi posmrtni ostaci, kako su utvrdili slovenski povjesničari, ne nalaze se tamo.
Prema jednoj verziji, grob je prekopan 1947. godine, a tijelo su Ljotićevci odvezli u nepoznatom pravcu.
U Vrnjačkoj Banji banji počeo je dvanaesti festival Lovefest.
Prvo veče festivala obeležava loše vreme, pošto je kiša u Vrnjačkoj Banji padala do 21 sat, tako da je prisutno manje ljudi nego što se očekivalo.
Organizatori festivala i predsednik opštine Vrnjačka Banja očekuju više od 100 hiljada turista, a u Banji je raspordat veliki deo smeštaja. Kako kažu organizatgori, karte za festivalske dane i dalje mogu da se kupe.
Festival će trajati do 5. avgusta, a u Vrnjačkoj Banji naći će se svetske zvezde, među kojima su Seth Troxler, Jamie Jones, Sven Vath, dvojac Pan-Pot, Stephan Bodzin i više od 100 izvođača.
