Naslovna Blog Stranica 3141

Spasilački brod preuzeo migrante, ne zna se u koju će zemlju Beta

0

Spasilački brod jedne španske nevladine organizacije preuzeo je 87 migranata u međunarodnim vodama u Sredozemnom moru i u kontaktu je sa nekoliko zemalja koje bi mogle da ih prihvate.

Portparolka španske nevladine organizacije “Proaktiva open arms” Laura Lanuca rekla je da je brod spasao migrante rano jutros oko 87 kilometara od libijske obale. Ona je dodala da su migranti većinom iz Sudana i da među njima ima i dece.

To je prva akcija spasavanja jedne nevladine organizacije u poslenjih nekoliko nedelja, dok se evropske zemlje spore oko toga ko će preuzeti migrante spasene u Sredozemnom moru, navodi agencija AP.

Španska nevladina organizacija je saopštila da je razgovarala sa nekoliko zemalja, uključujući Španiju, o prihvatanju spasenih migranata.
Vlada Italije ne dozvoljava brodovima nevladinih organizacija da pristanu u luke te zemlje.

Španija je u junu prihvatila migrante s broda “Akvarijus” jedne francuske nevladine organizacije, nakon što su Italija i Malta odbile da to učine.

Tači objasnio korekciju granica: Nama Preševo, Srbiji ništa Beta

0

Predsednik Kosova Hašim Tači izjavio je kako njegov stav o korigovanju granica između Kosova i Srbije podrazumeva odbijanje svake pomisli o podeli Kosova ali uključuje zahtev za pripajanje Preševske doline Kosovu.

“Ja ističem da ću u okviru korigovanja granica jasno reći ‘ne’ podeli (Kosova) i ‘da’ pripajanju Preševske doline Kosova”, kazao je kosovski predsednik u intervjuu za Glas Amerike, program na albanskom jeziku.

“Ni u kakvim okolnostima, ni pod kojom cenom, ni od koga se ne može nametnuti podela Kosova, ali istovremeno treba da budemo svesni da će se obeležavanje granice između Kosova i Srbije dogoditi, ili će biti korekcija granice”, kazao je Tači i dodao da korigovanje granica ne predstavlja nikakav domino efekat za Kosovo ili region.

Prema njemu to podrazumeva da se konačno u dijalogu koji će se dogoditi odrede granice između Kosova i Srbije i da na tome treba da rade zajedno sa međunarodnim faktorima.

“Međutim, zahtev predstavnika Preševske doline da ostvare svoje pravo iz Deklaracije iz 1992. godine, da se pripoje Kosovu, je nešto što je realno i ono će se naći na stolu dijaloga kako bi se jednom zauvek rešilo”, kazao je Tači.

On je ponovio da će konačni sporazum biti okončan međusobnim priznanjem, da neće biti smetnji za učlanjenje u Ujedinjene nacije i da jedino takvim završetkom konačni sporazum ima smisla.

“Kažem da će biti vrlo težak proces, bolan, ali želim da se nadam da će biti pobednički, biće balansirani sporazumom obe strane koji će biti prihvatljiv i za EU, SAD i NATO. Dobrovoljni sporazum strana, Kosova i Srbije, koji neće moći da bude odbijen i biće prihvatljiv i od međunarodnog faktora i protiv koga niko ne može da bude, niti će biti”, kazao je Tači.

Podsetimo, Tači je ranije danas rekao da će biti korekcije granice sa Srbijom, ali ne i podele, te da će Preševska dolina biti pripojena Kosovu, što je opozicija u Prištini protumačila kao eufemizam za razmenu teritorija.

Poplave u selima u okolini Kraljeva i Gornjeg Milanovca Srna

0

Kraljevačko selo Čukojevac pogodilo je jako nevreme, a voda je ušla u kuće i lokale u selu Vitkovac, pa je u delu Kraljeva na snazi vanredna situacija.

Na oprezu su meštani naselja u podnožju Goča, odakle se voda sliva i pravi bujične potoke, a putna infrastruktura je uništena u Pečenogu i okolnim selima, prenose mediji.

U Čukojevcu vodena bujica je odnela deo asfaltiranog seoskog puta, a iz jedne kuće bolesna starica i unuka su sanitetom prebačene u bolnicu. U Donjoj Ratini još ima poplavljenih kuća, a reka Meljanica nanela je granje i mulj na put ka Goču, pa je saobraćaj jedno vreme bio u prekidu.

Zbog nevremena koje je zahvatilo i Gornji Milanovac izlila se reka Čemernica i poplavila regionalni put Čačak-Pranjani, dok se na putu Gornji Milanovac-Požega saobraćaj odvija otežano, jer se voda izlila na više mesta.

Voda se izlila u selima Brezna, Koštunići i Leušići, dok u mestu Teočin zbog nevremena struje nema od juče.

Nevreme je danas pogodilo i Vranje, gde se izlila nabujala Vranjska reka i poplavila desetak domaćinstava, a bujica je oštetila i jednu kuću iz koje je evakuisana žena.

Sud vraća Mahmut-begovu džamiju Islamskoj zajednici Srbije

1

Nakon nasilnog upada u Mahmut-begovu džamiju u Prijepolje u utorak 24. jula, funkcionera Islamske zajednice u Srbiji i pristalica stranke Muamera Zukorlića i njenog nasilnog preuzimanja, Rijaset Islamske zajednice Srbije Medžlis Prijepolje podneo je Osnovnom sudu u Prijepolju tužbu protiv imama Elmedina Bećirevića, sa zahtevom da se uvede privremena mera. Nakon dobijene presude iz Islamske zajednice Srbije oglasili su se saopštenjem za javnost koje prenosimo u celosti:

Islamska zajednica Srbije obaveštava javnost i vernike, da je Osnovni sud u Prijepolju svojim Rešenjem P-453/18 od 31.07.2018., odredio privremene mere, na predlog Islamske zajednice Srbije, Medžlis Prijepolje kao tužioca, protiv Elmedina Bećirovića iz Prijepolja, u parnici radi smetanja državine. Na osnovu zakona, žalba protiv tog Rešenja ne odlaže njegovo izvršenje.

Tim privremenim merama koje je odredio sud, određena je zabrana tuženom Elmedinu Bećiroviću iz Prijepolja da trećim licima preda u državinu i na korišćenje objekat Mahmut – begove džamije, sa pripadajući, zemljištem, obe nepokretnosti u Prijepolju, u ul. Nijazije Musabegovića bb, koje nepokretnosti su upisane u Listu nepokretnosti br. 3213, KO Prijepolje, na kat. parc. br. 405, pod pretnjom izricanja novčane kazne za svako postupanje suprotno ovakvom rešenju i zabrana da taj tuženi preduzima radnje koje mogu naneti štetu tužiocu – Islamskoj zajednici Srbije sa sedištem u Beogradu, Medžlis Prijepolje na predmetnom objektu Mahmut – begove džamije u Prijepolju, sa pripadajućim zemljištem, kao i da vrši bilo kakve promene na tim nepokretnostima, takođe, pod pretnjom izricanja novčane kazne za svako postupanje suprotno toj sudskoj odluci.

Ovom i ovakvom sudskom odlukom, potvrđena je protivpravnost u postupanju tuženog, Elmedina Bećirovića iz Prijepolja, koji je dana 24.07.2018., bez znanja i odobrenja Islamske zajednice Srbije, Medžlis Prijepolje, na krajnje nesavestan i nedopustiv način, oduzeo verski objekat Mahmut – begove džamije u Prijepolju od Islamske zajednice Srbije, Medžlis Prijepolje, na način da je razvalio bravu i katanac na ulaznim vratima ovog verskog objekta i zamenio ih drugim katancem i bravom, od kojih samo on ima ključeve. Nakon tog nedozvoljenog i nesavesnog čina, tuženi Elmedin Bećirović iz Prijepolja je u petak 27.07.2018., ovaj verski objekat džamije, bespravno predao na korišćenje drugoj verskoj organizaciji, Islamskoj zajednici u Srbiji (sa sedištem u Novom Pazaru), kao nevlasniku, da bi u tom verskom objektu džamije tog dana, bez znanja i odobrenja Islamske zajednice Srbije, Medžlis Prijepolje, kao vlasnika, održali molitvu (džumu), samo za lica pod kontrolom te druge verske organizacije – Islamske zajednice u Srbiji (sa sedištem u Novom Pazaru). Tom prilikom, kao i nakon toga, ovaj verski objekat džamije je, sve vreme, pod budnim okom i kontrolom kretanja i pristupa koju vrše više poznatih i nepoznatih lica, od kojih su neki i naoružani, što i ne skrivaju. Budući da je sam Elmedin Bećirović iz Prijepolja, unapred, 22.07.2018. pismeno obavestio drugu versku organizaciju – Islamsku zajednicu u Srbiji (sa sedištem u Novom Pazaru), da će džamat Mahmut – begove džamije u Prijepolju, dakle, i ovaj verski objekat džamije, predati drugoj verskoj organizaciji – Islamskoj zajednici u Srbiji (sa sedištem u Novom Pazaru), to nije teško zaključiti, ko je nalogodavac ove protivpravne i sramne „akcije“.

Na gore opisani način, imam i vernici ove džamije, kao i druga lica ovog Medžlisa, bili su onemogućeni da ovaj svoj verski objekat, svo ovo vreme od 24.07.2018. mirno koriste za verske obrede i registrovanu versku delatnost, uzdajući se samo u Boga i sud, kao i u druge nadležne organe gonjenja, nakon što su pokrenuli deo odgovarajućih postupaka, po zakonu, zaključuje se u saopštenju Islamske zajednice Srbije.
Izbor PP Media

Toplotni talas u Srbiji krajem avgusta

0

Suvo i veoma toplo vreme u većem delu Evrope potrajaće još dve do tri nedelje, dok se na Balkanu i području centralnog i istočnog Mediterana očekuje toplo, vlažno i sparno vreme s čestim padavinama.

Pomoćnik direktora za sektor Nacionalnog centra za klimatske promene Goran Pejanović naveo je za agenciju Beta da toplotni talas, koji ovih dana pogađa evropske zemlje, sada neće pogoditi Srbiju, ali da se takvo vreme u Srbiji može očekivati krajem avgusta.

Prognoze mreže regionalnih klimatskih centara Evrope govore da će suvo i veoma toplo vreme u zapadnoj, centralnoj i severnoj Evropi potrajati još dve do tri nedelje, dok se u tom periodu na Balkanu i području centralnog i istočnog Mediterana očekuje toplo, vlažno i sparno vreme s čestim padavinama, naveo je on.

Toplotni talas čine temperature znatno iznad prosečnih vrednosti u trajanju od pet ili više dana uzastopno. Srbija je poslednjih godina doživela više toplotnih talasa, od kojih su najznačajniji bili tokom leta 2003, 2006, 2007, 2012, 2015. i 2017. godine.

Povećana vlažnost vazduha, kakva trenutno postoji u Srbiji, doprinosi povećanju subjektivnog osećaja temperature, kaže Pejanović i dodaje da je tokom juna i jula zbog toga subjektivni osećaj temperature bio viši za šest do osam stepeni, iako je u tom periodu maksimalna temperatura retko bila viša od 30 stepeni.

“Recimo, u periodu od 1. juna do 2. avgusta 2018. godine bilo je 43 dana sa subjektivnim osećajem temperature preko 30 stepeni”, naveo je on.

Pejanović je rekao da je, u slučaju da u Srbiji dođe do toplotnog talasa, najvažnije rashlađivati dom, i da je to posebno važno za decu do dve godine, osobe starije od 60 godina i hronične bolesnike.

Potrebno je izbegavati boravak napolju u najtoplijem delu dana i naporne fizičke aktivnosti, izbegavati ostavljanje dece ili kućnih ljubimaca u parkiranim automobilima i nositi laganu i komotnu odeću, kao i unositi dosta tečnosti.

Izvor Beta

Ministarstvo: Dosledni smo u sprečavanju nelegalne gradnje izvor Beta

0

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture saopštilo je da zajedno sa Republičkom građevinskom inspekcijom, koja je u njegovom sastavu, dosledno i transparetno sprovodi zakon u sprečavanju nelegalne gradnje, posebno u zaštićenim prirodnim područjima.

“Svakako jedan od tih slučajeva je i nelegalni objekat na Pančićevom vrhu, koji je podignut bez građevinske dozvole”, rečeno je agenciji Beta u tom ministarstvu.

U tom ministarstvu navode da prema Zakonu o ozakonjenju svi objekti koji su bez dozvole izgrađeni posle donošenja ovog zakona ne mogu da budu ozakonjeni, ali nisu precizirali da li će i kada biti porušen objekat na Pančićevom vrhu.

Prema navodima medija, rušenje objekta zakazano je za 7. avgust, a konačnu odluku o rušenju donela je 12. jula ove godine Republička građevinska inspekcija.

Izgradnja tog objekta na Pančićevom vrhu počela je prošlog proleća. Investitor je imao dozvolu za gradnju montažnog kafea površine 150 kvadrata, a izgrađen je trospratni betonski objekat površine 1.000 kvadrata, u kome je kako navode mediji, prošle zime radio i restoran sa pratećim objektima

Navijači iz Splita opljačkali pumpu i pisali ustaške simbole

0

Navijači fudbalskog kluba Hajduk iz Splita su oko četiri ujutro opljačkali benzinsku stanicu Mol na autoputu u blizini Vrčina, rečeno je u Ministarstvu unutrašnjih poslova agenciji Beta.

Navijači su iz te pumpe izneli veću količinu pića ne plativši ga, a nakon toga su ispisali grafite navijačke grupe “Torcida” i ustaške simbole. Oni su isprevrtali i nekoliko kontejnera u blizini, pre nego što su nastavili putovanje.

Nekoliko stotina hrvatskih navijača uputilo se, kroz Srbiju, u Sofiju, gde Hajduk danas igra revanš meč 2. kola kvalifikacija za Ligu Evrope protiv tamošnje Slavije.

Policija intenzivno radi na utvrđivanju identiteta počinilaca.

Izvor N1

Na Batrovcima vozila čekaju tri, na Horgošu dva sata

0

Putnička vozila na prelazu Batrovci čekaju oko tri časa na izlazu iz Srbije, dok zadržavanje na ulasku i izlasku iz zemlje na prelazu Horgoš iznosi oko dva časa, saopštio je Auto-moto savez Srbije.

Na prelazima Gradina, Preševo i Šid vozila čekaju oko sat vremena na ulazu u Srbiju, dok zadržavanje na granici sa Crnom Gorom na prelazima Jabuka i Gostun iznosi od 30 do 45 minuta.

AMSS je apelovao na vozače da zbog očekivanog većeg priliva vozila koriste manje frekventne granične prelaze.

Tri radnika stradala u hidroelektrani kod Bihaća

0

Teška nesreća u postrojenju hidrocentrale u Kostelima kod Bihaća u kojoj su tri osobe poginule, a četiri povređene kada je došlo do eksplozije iz još neutvrđenih razloga.

Policija je potvrdila da je došlo do curenja gasa unutar objekta, gde su radnici Elektorprivrede BiH radili na godišnjem remontu postrojenja, ali još nije potvrđeno da je to uzrok eksplozije.

Iz Javog poduzeća Elektroprivreda BiH čiji su radnici stradali u eksploziji, saopšteno je da će uzroci nesreće biti poznati po okočanju istrage.

Izbor N1

Vrednost Epla premašila hiljadu milijardi dolara

0

TehnoTehnološka kompanija Epla (Apple) postala je danas prva kompanija s akcijama na berzi koja vredi hiljadu milijardi dolara.

Do ove vrednosti kompanija je došla tehnologijom koja je redefinisala društvo otkada su je dva Stiva, Džobs i Vozniak, pokrenula pre 42 godine, naveo je Asošiejted pres.

Danas dostignut rekord delovao je nezamislivo 1997. kada je Epl bio na ivici bankrota s akcijama koje su vredele manje od jednog dolara.

Da bi preživeo, Epl je vratio u kompaniju osnivča Stiva Džobsa, kao privremenog direktora i obratio se Majkrosoftu za pomoć od 150 miliona dolara da plati račune.

Džobs je posle uveo popularne proizvode kao što su Ajpod (iPod) i Ajfon (iPhone) koji su doveli do Eplovog uspona.

Akcije Epla porasle su danas 2,7 odsto na 207,05 dolara. Ove godine su imale rast od 22 odsto.loška kompanija Epla (Apple) postala je danas prva kompanija s akcijama na berzi koja vredi hiljadu milijardi dolara.

Do ove vrednosti kompanija je došla tehnologijom koja je redefinisala društvo otkada su je dva Stiva, Džobs i Vozniak, pokrenula pre 42 godine, naveo je Asošiejted pres.
Danas dostignut rekord delovao je nezamislivo 1997. kada je Epl bio na ivici bankrota s akcijama koje su vredele manje od jednog dolara.
Da bi preživeo, Epl je vratio u kompaniju osnivča Stiva Džobsa, kao privremenog direktora i obratio se Majkrosoftu za pomoć od 150 miliona dolara da plati račune.
Džobs je posle uveo popularne proizvode kao što su Ajpod (iPod) i Ajfon (iPhone) koji su doveli do Eplovog uspona.
Akcije Epla porasle su danas 2,7 odsto na 207,05 dolara. Ove godine su imale rast od 22 odsto.