Strategiju će, u utorak predstaviti komesar Johannes Hahn, a Evropski parlament će istog dana raspravljati i o radu i naslijeđu Haškoga suda.

O novoj strategiji EU u Sarajevu je govorio David Hudson iz Opće uprave za susjedstvo i pregovore o proširenju Evropske komosine, tokom Foruma za tranzicijsku pravdu.

Hudson je svoje izlaganje počeo tvrdnjom da će nova strategija »potvrditi posvećenost EU-a primitku zemalja zapadnog Balkana«, ali i »jasno reći gdje je regija u sadašnjem trenutku«. Veća će važnost biti posvećena infrastrukturnome prometnom povezivanju, jer se pokazalo da »za reformu pravosuđa trebaju godine, dok cesta odmah povezuje ljude«, a sve kako bi se i na Balkanu ostvario temeljni cilj europskog udruživanja: stvorilo jamstvo »da se više nećemo ubijati«. »Europska unija stvorila je najdulje razdoblje mira među svojim članicama u povijesti Europe«, podsjetio je Hudson na najveće postignuće europskog projekta. I da – buduće aspirantice za članstvo u EU mogu očekivati da će im »elementi pomirenja« ubuduće biti među uvjetima za članstvo u EU-u. Kako će ti elementi izgledati, manje je jasno, no nedvojbeno je da EU pod pomirenjem ne smatra »osobni oprost«. »Ne očekujemo da svatko oprosti svojem susjedu. Pojam pomirenja u ovome smislu bolje bi se mogao opisati kao indeks političke zrelosti vlada da mogu jedne s drugima, i da se prema povijesti odnose na prikladan način, odnosno da se i države i društva organiziraju tako da se mogu prikladno baviti vlastitom prošlošću«, objasnio je Hudson, prenosi Novi list.

Učeći iz dosadašnjih iskustava, naročito s Hrvatskom, EU će zahtijevati da reforme vezane uz vladavinu prava budu otvorene prve i zatvorene posljednje, što se već provodi u pregovorima sa Srbijom. Povrh toga, EU ubuduće neće, kao od Hrvatske, tražiti da se ispune samo ključne točke nekih procesa, primjerice pravosudnih, nego će nadzirati cijeli proces, i tražiti konkretne učinke – nadzirat će, primjerice, cijele procese suđenja, i neće joj se žuriti kada je riječ o priznanju da je postignuta zadovoljavajuća razina vladavine prava i »političke zrelosti«. »Uvjetovanje je ubuduće ugrađeno u cijeli proces«, opisao je Hudson. Kada je o pomirenju riječ, odabrao je ponešto neobičnu, ali baš zato pamtljivu usporedbu: »pomirenje se može usporediti sa žirafom: jako ju je teško opisati, ali kada je vidite, znate da je to baš žirafa. Pomirenje ne morate zvati pomirenjem. Možete ga zvati na mnogo različitih načina. Možete, primjerice, reći: »obično poštenje i ljudska pristojnost« (‘simple fairness and human decency’). U svakom slučaju, u Europi postoji mnogo modela uspješnog pomirenja: francusko-njemački, britansko-irski… Nije moguće naprosto prenijeti model jedne sredine u drugu, i zato EU očekuje da model primjeren Balkanu pronađu tamošnje zemlje same.

»Vrlo je važno da rješenje mora doći od vas samih. Jer, ratno nasljeđe devedesetih vaše je nasljeđe. Bit će to dug proces, ali nadamo se da neće oduzeti sljedećih petnaest godina«, kazao je Hudson. Sukladno europskome zahtjevu da zemlje zapadnog Balkana same pronađu način kako da razriješe nesuglasice iz devedesetih, Hudson o detaljima nije govorio, ali jest naveo što Europa ne želi vidjeti: »Mnogo je različitih načina za suočavanje s prošlošću, ali onaj u kojem se ljudi ponašaju kao da se stvari nisu dogodile, sigurno nije dobar način«.

Postoji i primjer koji EU smatra pozitivnim, pa ga ističe i Hudson: Crna Gora je najavila zakon o obeštećenju ratnih žrtava. EU pozdravlja taj korak, i nadzirat će njegovu provedbu.

»Bez pomirenja neće biti članstva u EU. Sami morate pronaći model, a EU će vam pomoći da ga ostvarite i nadzirati njegovu provedbu. Nadzirat ćemo ono što se može mjeriti, a mjeriti se mogu i izjave političara, i koliko pridonose pomirenju«, nedvosmisleno je kazao europski činovnik, inače Britanac. »Svi zajedno moramo naći način da kažemo kako je ono što se dogodilo devedesetih apsolutno neprihvatljivo. Vi znate što je najbolje da bi se to razumjelo, jer nije fer da mi izvana dolazimo i vama govorimo kako da raspravite vaše probleme. Zar je fer da ja, koji o svemu tome, u usporedbi s vama, ne znam ništa, govorim što morate učiniti? Nije. Ali, ništa od ovoga o čemu svi mi govorimo nije fer. Naprosto, svi smo mi ovdje jer su se dogodile ne-fer stvari«, argumentirao je predstavnik Europske komisije.

(Vijesti.ba)

– Nakon godinu dana, na sastanku u Istanbulu defininsane su dvije rute, jedna preko Tuzle, druga preko Višegrada. Struka je istakla da Tuzla trpi najviše saobraćajno zagušenje, 22.000 vozila na dnevnoj bazi. Isticao sam, Tuzla je bila prioritet da se riješi, s druge strane – to je jaka industrijska zona, milion stanovnika, a kada imate ovakvog investitora – to je ispružena ruka – izjavio je Jusko za televiziju N1.

On je ocijenio da ni istočna Bosna ne treba ostati odsječena.

– Čuo sam da nema dovoljno vozila na dnevnoj bazi i da ta dionica nije isplativa. Pa kako će biti kad nemate infrastrukturu. Kada napravite kvalitetnu autocestu – kapacitet će se povećati – ocijenio je ministar Jusko.

– Nakon Istanbula, imao sam priliku da vidim oba projekta i kraka koji se spajaju sa glavnim gradom. Imate sjevernu Bosnu koja se spaja sa Koridorom 5C, sa Srbijom i Hrvatskom u tom dijelu. Imamo projekt na stolu, ispred nas je puno posla – kaže Jusko.

Istakao je da to nije samo posao državnog ministarstva, nego da će ulogu igrati i entitetska ministarstva.

– Svi kao tim možemo dovesti da projekat ne čeka. Struka je rekla da ne trebamo biti optimistični. Treba dosta stvari spremniti na terenu, obići svaki metar, vidjeti koliko je tunela, koliko klizišta, koliko je privatnog zemljišta, a to bi trajalo dvije godine – izjavio je.

Upitan da li će se onda odlučiti ruta dionice Sarajevo-Beograd, rekao je da imamo definisano, kružni tok prema istočnoj i sjevernoj Bosni, ali nije želio da prejudicira i govori da će biti za tačno dvije godine, jer nije “sam u vertikali”.

– Ja ću kao državni ministar pravovremeno, etapu po etapu informisati javnost. Turska delegacija dolazi danas, svima nam je stalo da krene. Prijedlozi su jasno definisani, ostavio bih po strani razgovore – više konkretnog rada. Turska će snositi finansije, kada danas dođu i sutra – tema će biti način finansiranja. Dozvolite da završimo sastanak, da nam prezentuju kako, a mi ćemo poslati saopštenje” – izjavio je Jusko.

Niko do sada nije izašao sa informacijom koliko bi trajala gradnja ceste Sarajevo – Beograd, pa tako ni državni ministar nije to želio dok ne dobije konkretne podatke od struke.

– Trebamo prihvatiti ispruženu ruku investitora, nikada nismo imali ovakvu ponudu. Građani će imati benefite od projekta – rekao je ministar Jusko za televiziju N1.

(Vijesti.ba / FENA)