Naslovna Blog Stranica 3787

300 Bosanaca i Hercegovaca ispred Tribunala: Da se više nikada ne desi genocid

Od
-
0

To je očekivanje gotovo svakog od oko 300 Bosanaca i Hercegovaca okupljenih pred Haškim Tribunalom u iščekivanju presude Radovanu Karadžiću, optužnom za ratne zločine.

 
Da bude živ i da bude osuđen. O duljini kazne gotovo da niko ni ne razmišlja. O tome će, kaže Hatidža Mehmedović, iz Udruženja Majki Srebrenice, pričati nakon što sudija O-Gon Kwon izrekne presudu.
“Ono što mi hoćemo jeste da se ta presuda implementira. Da se više nikada ne desi genocid. Ja sam sama, sve sam izgubila i živim onako kako ni Karadžiću ne bih poželjela. Važno je da se zna šta se desilo, da se zna ko je počonio genocide, agresiju na BiH, da se zna šta je Beograd radio i da se konačno stavi tačka na to. Da nove generacije počnu živjeti onako kako treba”, kazala je Mehmedović, javlja BIRN – Justice Report.
Ona je jedna od brojnih članica udruženja žrtava rata u BiH koji su danas pred Tribnalom u Haagu. Za njih je obezbjeđen poseban prostor, sve pod budnim okom policije, njih oko pedesetak. Mjere zaštite su rigorozne, najavljen je dolazak oko 500 osoba iz BiH.

Prve grupe pred Tribunalom stigle su već oko 10.30. Među njima je i Ćamil Dorić. Rodom je iz Rudog, ali već 40 godina živi u Njemačkoj. S porodicom je iz Stuttgarta krenuo jutros oko dva sata, vozio sedam sati kako bi u Haagu dočekao presudu Karadžiću.
“Izgubio sam brata i rođake u Rudom. Boli taj gubitak. Nisam bio u ratu, ali sam došao ovdje kako bih sa svojom porodicom dao podršku svim udruženjima žrtava, da se nikom više nikada rat ne ponovi. Ali nisam siguran da neće, jer naša djeca rastu u mržnji, ne druže se jedni s drugima, ne znaju više ništa, podijeljena su i to nam ne može izdobriti”, kaže Dorić.
Oko stotinjak novinara čekalo je oko pola sata u redu za akreditacije. Dvadestak reportažnih televizijskih kola iz cijele Evrope je pred Tribiunalom, svakih desetak minuta javljaju se uživo ispred zgrade Tribunala.
Predstavnici udruženja logoraša, dobitnika “Zlatnog ljiljana”, ratni vojni invalidi, Srebreničanke i mnogi drugi danas su u Haagu. Presudu će pratiti sa tri lokacije. Oni akreditirani bit će u galeriji Tribunala. Zbog ogromnog interesovanja i nedostaka prostora za posjetitelje otvoren je i obližnji “World Forum”, a ostali će čekati vijesti ispred Tribunala. Među njima i pedesetak onih koji su iz Sarajeva stigli nenajavljeni, pa su uzrokvali problem organizatorima.
Nezvanično, riječ je o jednoj grupi koja je stigla u organizaciji Federalnog ministarstva za boračka pitanje. Druga grupa od pedesetak osoba, uglavnom iz zapadne BiH stigla je također posredstvom ovog federalnog ministarstva.

“Tu smo da dočekamo osuđujuću presudu, ali nama je neshvatljivo da recimo jame Tomašica nema u optužnici. Ona sama je za doživotnu kaznu. Kako god, važno nam je da Karadžić bude presuđen, da mu se dokaže genocide a koliko će godina dobiti nije najvažnije u ovom trenutku”, kaže Ale Hošić, predstavnik Udruženja RVI FBiH.
Na čelu delegacije Srebreničana i predstavnika Memorijalnog centra u Potočarima je Sadik Ahmetović. Kaže da je siguran da će Karadžić biti osuđen, ali da je isto tako gotovo pa siguran da neće biti presuđen za genocide u sedam bh. općina.
“Za Srebrenicu će biti osuđen, jer to niko ne može presuditi drugačije, za Sarajevo također ali nisam optimista kada su ostale općine u pitanju. Vro komplikovano i vrlo teško. Kako god važna je presuda jer je on personifikacija politike koja je uzrokovala rat u BiH”, kaže Ahmetović.
U Haagu je i grupa od 16 članova različitih udruženja iz Republike Srpske, koji su došli kako bi podržali prvog predsjednika ovog entiteta. Svi očekuju njihov dolazak, ali niko ne zna gdje će biti smješteni i kada uopće dolaze.
Za njih je predviđen poseban dio galerije unutar Tribunala odakle će pratiti presudu, a policija ne želi otkriti lokaciju na kojoj će doći i ući u zgradu, svjesna itekako da bi eventualni susret ove dvije grupe mogao dovesti do tenzija i mogućeg sukoba, javlja BIRN – Justice Report.

‘Svi smo mi Radovan’: Vlasenica oblijepljena plakatima Karadžića (FOTO)

Od
-
0

Nekoliko sati prije izricanja presude Radovanu Karadžiću Vlasenica je osvanula oblijepljena plakatima Karadžića, na kojima uz njegovu fotografiju piše: “Svi smo mi Radovan”.

  
Haški tribunal danas će u 14 sati izreći presudu prvom predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, za zločine genocida u Srebrenici, za snajpersko djelovanje nad civilima u Sarajevu, uzimanje pripadnika mirovnih snaga UN-a za taoce, te za zločine genocida u sedam općina na području BiH.
Jedna od općina, za koju Haški tribunal tereti Karadžića za genocid je i Vlasenica, iz koje je protjerano više od 17.000 Bošnjaka, a blizu 3.000 ih je ubijeno, javlja Patria.

Karkin o poznaniku Karadžiću: U stanu sam mu vidio jedan predmet neobičan za Sarajevo

Od
-
0

Povodom izricanja presude pred Haškim tribunalom Radovanu Karadžiću, ekipa N1 televizije razgovarala je sa advokatom Fahrijom Karkinom koji je veoma dobro poznavao Karadžića, te bio njegov advokat i saradnik prije rata.
Branio je Radovana Karadžića i Momčila Krajišnika u predmetu pronevjere davne 1984. godine.
“Ja sam imao kancelariju u ulici Sutjeska. To je jedna vrlo interesantna ulica jer je u njoj stanovao Radovan Karadžić, Alija Izetbegović, u mom ulazu je stanovao general HVO-a Zelić i Juka Prazina”, rekao je Karkin i dodao da Karadžića zna od kako se oženio sa Ljiljom Zelen, jer su stanovali u stanu njene majke.
Na pitanje kakav je u to vrijeme bio Radovan Karadžić, Karkin je odgovorio:
“On je bio neuropsihijatar, a u to vrijeme, ukoliko sam imao potrebu da rješavam predmete uz pomoć neuropsihijatra ili sudske medicine, uvijek sam uzimao svog vještaka. Moj konsultant za neuropsihijatriju je bio dr. Radovan Karadžić i veoma lijepo mi je radio predmete”, kazao je advokat i nastavio:
“Radio je onako kako ja postavljam predmet, razgovarao s tim licima i pisao mi pitanja koja postavljam sudskom vještaku. Taj vid saradnje je bio dobar. Također, branio sam mu sina i brata Luku. Jako dobro se poznajemo.”
  Ulica Sutjeska (Foto: N1)

Svi su ga opisivali kao pomalo sramežljivu osobu te kao šaljivdžiju. U isto vrijeme pokušavao je biti dio sarajevske umjetničke elite.
“On je knjižno bio dobar neuropsihijatar. Kakve su bile njegove metode ne znam. Nikada nisam čuo nikakve žalbe. Volio se pojavljivati u javnosti. Naginjao je pjesništvu, imao izdate knjige i bio je čest gost u Klubu književnika. Bio je i sportski neuropsihijatar u FK Sarajevo. Bio je poznat među ljudima.”
1984. godine Karkin je radio na slučaju “Sarajevski proces” kada se desilo hapšenje Momčila Krajišnika i Radovana Karadžića.
“Bio sam u teškoj situaciji te 1984. godine u novembru. Nepunu godinu prije toga sam počeo raditi “Sarajevski proces”. Nisam branio Aliju, ali sam branio Omera, Čengića, Saliha i druge. Imao sam veliku grupu u tom predmetu.
To me iznenadilo, kao i svako hapšenje. U to doba kada sam bio opterećen ovim predmetom, bile su izrečene i dvije smrtne kazne, pa sam nevoljko primio predmet. Iskreno, u to doba me, privukao i finansijski efekt tog predmeta jer je uz Karadžića došao i Krajišnik za koga sam čuo da je bogat čovjek”, rekao je Fahrija Karkin.
Kazao je da je tada formirao veliku advokatsku kancelariju, sa puno advokata i pripravnika.
“Ja sam branio Karadžića i Krajišnika zajedno s porodicom Jovanović, čuvenom advokatskom familijom.”
Karadžić se, s Krajišnikom i još određenim brojem ljudim, teretio za pronevjeru, tj. pljačku.
“On je u to vrijeme gradio ekonomski objekat i tada su navodno s jednog gradilišta materijali išli u gradnju njegovog objekta, a investitor objekta s kojeg je navodno otuđivan materijal bio je Momčilo Krajišnik”, kazao je Karkin.
Oni su stavljeni u pritvor, a za Karkina je bio interesantan razvoj ličnosti kada se čovjek uhapsi te kako se razvija njegov odnos prema predmetu i kriminalu.
“Imao sam puno problema da ubjedim njih dvojicu da počnu razmišljati na način “jesmo krivi, ali kako da se oslobodimo.” Razmišljati pravcem “nevini smo”, onda se nema ništa uraditi”, kazao je Karkin i dodao:
“Mnogo vremena sam potrošio ubjeđujući ih da oni počnu raditi, a ne ja. Ja nisam bio involiran u ono što je njima stavljano na teret. Oni to bolje znaju, tj. da li je crvena opeka stavljana na objekat i da li je došla s drugog objekta”, ispričao je Karkin.
Optuženi su bili 11,5 mjeseci u pritvoru, a naš sagovornik je kazao da je to bila godina kada je bio moderan progon tih pronevjera i pljački.
“Oni su izašli iz pritvora jer je bila je presuda koja nije zahtjevala produženje, iako se mogla produžiti. Osuđeni su na po 3,5 godine zatvora, međutim vrlo brzo po našim žalbama presuda je ukinuta.”
Koliko je to suđenje utjecalo na dalji profesionalni rad Radovana Karadžića?
“Sjećam se da sam ja diktirao žalbu protiv presude, sa starijim Jovanovićem na njihovom imanju na Palama. Daktilograf nam je bio Radovan Karadžić i on je to vrlo rado kucao i bio aktivan. Imam sve što je pisao rukom, kao i Krajišnikove zapise. Oni su tada dobro ušli u odbrane, samo pravo, tako da su time vladali”, odgovorio je Karkin i dodao da je to primjetio kada je prvi put posjetio Krajišnika u Haagu.
“On je imao jedno sudsko iskustvo, kao i dr. Karadžić.”
Krajem ‘80 počinje organiziranje političkih stranaka. Da li je iznenadilo da je Radovan Karadžić došao na vrh SDS-a?
“Nisam se bavio politikom, ali ne treba iznenaditi. Kod nas su sve doktori u politici. Manje bi me iznenadilo za Krajišnika jer je on veliki vjernik. Doktor Karadžić nije baš bio takav i prije bih prihvatio da je Krajišnik ušao u politiku, nego dr. Karadžić.”
Da li vas je iznenadilo da će postati šovinista u kontekstu nekoga ko je živio u Sarajevu, a nekoliko godina poslije bio na brdu i gledao kako se urušava taj grad.
“Ja to ne mogu shvatiti. Za mene je to bilo iznenađenje. Ja na to pitanje mogu odgovoriti kao advokat, kao komšija, kao stanovnik ulice Sutjeska. On nikada nije pokazivao bilo šta, nikada nije bilo nikakvog ispada da se može pretpostaviti nešto što će se desiti”, mišljenja je Karkin.
Da li je teško objasniti ono što se desilo u Sarajevu, šta se desilo u ljudima?
“Imao sam vrlo loša iskustva u ratu i strašno me pogodio. Imao sam i posljedica. Bio sam u zatvoru, a to je sve zbog raznih politika koje nisam shvatao i nisam želio da uđem u politiku.”
Ipak, Fahrija Karkin je primjetio nešto što mu je malo zasmetalo, kao Sarajliji.
“Kada sam ušao u njegov stan vidio sam gusle. S obzirom da smo Sarajlije, u Sarajevu toga nema. Ne smetaju mi gusle, ali mi daju neku smjernicu. Vrlo često je citirao Njegoša, koji je Crnogorac. Nije mi smetalo, ali bilo mi je čudno.”
Šta može značiti presuda Radovanu Karadžiću za BiH?
“Za dešavanja 1984. godine on je pravosnažno oslobođen. Ja se dobro sjećam, na tu oslobađajuću presudu bila je žalba tužilaštva. Ja sam bio u kabinetu Krajišnika koji je tada već bio predsjednik Skupštine BiH i tada smo dobili papir da se odustalo od krivičnog gonjenja. Bila je čista oslobađajuća presuda i tu nema nikakve priče. Nakon toga mene ne interesuje ko je kriv, a ko nije. Meni je bitna presuda”, kazao je Karkin.
Presudu Haškog tribunala vidi kao veoma bitnu sa svih aspekata.
  Ulaz u zgradu gdje je stanovao Radovan Karadžić
“U prvom redu treba odgovarati svako za ratne zločine. Ne može se niko isključiti iz toga, pa tako ni dr. Karadžić. Ne mogu govoriti ništa vezano za njegovu odgovornost zbog profesionalne etike. On je bio moj klijent i ostat će moj klijent. Možda će tražiti i da ga branim.”
Smatra da će presuda će puno značiti i za Federaciju BiH i za Republiku Srpsku, ali i za Srbiju i za sve koji smatraju da nisu imali upetljane prste u ratu.
“Da ne govorim dalje o Srebrenici i o Sarajevu. Mi u Sarajevu smo patili od bombardiranja i snajperisanja”, dodao je Karkin.
Za kraj, na pitanje jesmo li 2016. godine pametniji, Karkin je odgovorio:
“Pravda je spora, ali dostižna. Bolje ikad nego nikad. Bolje bi bilo da je više ljudi koji su živi, kojima su ratni zločini napravili to što su im napravili. Dobro je i sada, ima djece, patit će i ta djeca.”
Susjedi iz perioda kada je Radovan Karadžić živio u Sarajevu, u ulici Sutjeska, nisu željeli govoriti pred kamerama, ali ono što smo saznali od njih jeste da se njegova porodica, kao ni on sam, nije razlikovala od ostalih ni po čemu.

THE GUARDIAN: Presuda Karadžiću najvažnija od Nurnberga!

Od
-
0

“Presuda Radovanu Karadžiću pred Tribunalom u Hagu najvažnija je presuda za zločine počinjene u Evropi još od Nirberškog procesa”, počinje komentar Juliana Borgera za “The Guardian”.

  
Borger ističe da će to biti momenat istine za sve kriminalne radnje na tlu bivše Jugoslavije i najvažnija presuda koju će donijeti Hag od svog formiranja prije 23 godine. Ističe da će presuda umnogome utjecati na sudbinu naroda na Balkanu, ali će duboko pogoditi i svijet, odnosno njegovu reakciju na rezultat koji će izaći iz sudnice.
Borger za čovjeka kojeg opsijuje kao “lidera odmetničke Republike bosanskih Srba”, koja mu je poslužila kao eufemizam za masovna ubistva i sijanje terora, kaže “presuda – kriv – teško da dolazi u pitanje”.
Kako navodi u tekstu pod znakom pitanja su samo stepeni krivice i da li će se njegovi zločini okarakterisati kao genocid. Bez obzira na ishod, uticat će umnogome na gorčinu regije, dat će osjećaj “mrgodne satisfakcije” ljudima u Bosni, gdje je poginulo 100.000 ljudi od 1992. do 1995. godine koja je oslabljena vremenom koje je prošlo.
“Kako Sarajevo to vidi, pravda je odgođena na dvije decenije”, kaže Borger koji dodaje da “s druge strane, u Republici Srpskoj, Tribunal će dokazati da je nastrojen antisrpski, bez obzira što su tamo ranije osuđivani Hrvati, Bošnjaci, kao i činjenica da su zločini počinjeni u ime sprskog nacionalizma”
Pitanje genocida u optužnici je ono na kojem će se razviti oblak nepristrasnosti presude, kao i to da zločini protiv čovječnosti nisu bili dovoljno zastrašujući kaže Borger dodajući da će ovim prostorima biti potrebno dosta vremena i dosta “razilaženja magle” kako bi bio jasan sav doprinos Tribunala.
Borger smatra da je Međunarodni sud pravde bio uspješan, kako za zločine u bivšoj Jugoslaviji tako i za Ruandu jer iako masovni zločini nisu spiječeni, oni koji su krivi bit će osuđeni.
Tribunal je, smatra Borger, uspio skloniti sve opasne ratne kriminalce sa ulica regije, gdje su okupirali pozicije lidera, odnosno ljudi na vlasti, a uprkos visokoj skali smrtnosti i ubijanja na ovim područjima Tribunal je napravio veliki historijski rekord po optužnicama, koje se vode na milionima stranica, velikim brojem svjedočenja očevidaca.
Inače, Borger je Guardianov urednik za svjetska pitanja, a radio je kao korespondent u SAD-u, Bliskom istoku, Evropi i Balkanu.

Bakir Izetbegović: Očekujem presudu za genocid u celoj BIH

Od
-
0

Sarajevo – Bakir Izetbegović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, u razgovoru za „Dnevni avaz“ uoči današnje historijske presude Radovanu Karadžiću, kreatoru i tvorcu najvećih zločina i genocida u BiH, iznio je svoja očekivanja.
– Najteži zločini zahtijevaju najtežu kaznu. Očekujem da Radovan Karadžić bude proglašen krivim po svim tačkama optužbe, a to znači i za genocid u cijeloj Bosni i Hercegovini, ne samo u Srebrenici. Za progone, istrebljenje, konclogore, masovna ubistva, i da bude osuđen na kaznu doživotnog zatvora. Sve drugo bilo bi izrugivanje žrtvama genocida, istini i međunarodnoj pravdi – potcrtava Izetbegović.
Prihvatanje istine
On ističe da očekuje da će osuđujuća presuda utemeljena na istini na zločin odgovoriti pravdom te da će kao takva doprinijeti stabilizaciji prilika i unapređivanju odnosa kako u BiH tako i u regionu
– Pomno smo pratili suđenje, jer je riječ o ključnom periodu naše historije, riječ je o satisfakciji za desetine hiljada poginulih i stotine hiljada prognanih. Utvrđivanje činjenica je vrlo bitno, jer sužava prostor za proizvoljne i zlonamjerne interpretacije. Postoji nešto što je bitnije i od same kazne, smatram da ova presuda mora dovesti do prihvatanja istine i otrežnjenja, prije svega u srpskom narodu – kaže Izetbegović.
Iako smatra da nema kazne kojom bi adekvatno bili kažnjeni zločini počinjeni tokom agresije na BiH, Izetbegović cijeni da bi ona najstrožija koju propisuju međunarodni pravni akti, ipak bila svojevrsna preventiva od zločina i genocida za buduće generacije.
Težak put
– Nema te kazne koja može biti potpuna satisfakcija žrtvama, ali sam čin osude za najteže krivično djelo, kao i izricanje najstrožije kazne koju poznaje međunarodni pravni poredak, predstavlja makar djelić pravde koji pruža nadu da se genocid više nikada, nikome i nigdje ne dogodi – ističe Izetbegović.
Naglašava i da se, ako očekivanja svih onih koji traže pravdu u ovom slučaju budu ispunjena, mogu očekivati i burne reakcije.  
– Cijeli region mora se suočiti s činjenicama i istinom o proteklom ratu. Buduće odnose moguće je graditi samo na prihvatanju istine. Ovo jeste težak put, ali je jedini ispravan. Jasno je da će isprva reakcije biti burne, ali dugoročno bi ova presuda morala djelovati smirujuće – zaključuje Izetbegović.
Ne davati paušalne ocjene u sistemu sigurnosti

Predsjedavajući Izetbegović i druga dvojica članova Predsjedništva BiH ranije su osudili terorističke napade u Briselu.
Izetbegović je odgovorio i na upit o tome cijeni li da su nadležne bh. strukture u ovom trenutku spremne odgovoriti opasnostima i izazovima koje sa sobom nosi terorizam te na koji način Predsjedništvo BiH može utjecati na bolji sistem koordinacije nadležnih agencija i službi, koji trenutno neki zvaničnici ocjenjuju neadekvatnim.
– Bezbjednosna struktura BiH je složena, ali mislim da ne treba olako davati paušalne ocjene o njenoj adekvatnosti. Bitno je da svi segmenti sistema bezbjednosti rade svoj posao. Predsjedništvo BiH kao i do sada će djelovati u okviru svojih ustavnih nadležnosti, ali i inicirati druge nivoe zakonodavne i izvršne vlasti da ulože dodatne napore u borbi protiv terorizma – kaže Izetbegović.

HAG: 200 novinara prati presudu Karadžiću

Od
-
0

Objavi presude, kako je najavljeno iz Haškog tribunala, prisustvovat će i više od 100 predstavnika akademske zajednice, istraživača i predstavnika organizacija civilnog društva, a sav raspoloživi prostor u zgradi Međunarodnog suda i okolini je u potpunosti popunjen. 
Kako bi primio što je više moguće posjetilaca, Međunarodni sud koristi sav raspoloživi prostor u sopstvenoj zgradi, kao i dodatni prostor u obližnjem konferencijskom centru World Forum. 
Cijeli prostor oko zgrade Međunarodnog suda je danas blokiran, a pristup kontrolira holandska policija.

Florens Artman uhapšena u Hagu!

Od
-
0

Bivša glasongovornica glavne tužiteljice Tribunala u Haagu Florence Hartmann je uhapšena i uvedena u zgradu Međunarodnog suda pravde. Ona je došla je da prati izricanje presude Radovanu Karadžiću, javlja reporter N1 Zvonko Komšić.Podsjećamo, Hartmannovu optužnica tereti za nepoštivanje suda zbog objave podataka iz tajnih odluka Žalbenog vijeća Haškog suda u predmetu Slobodan Milošević.

Ona je, po optužnici, tajne podatke objavila u svojoj knjizi “Mir i kazna” i u članku “Prikriveni ključni dokazi o genocidu”.

Prije hapšenja, Majke Srebrenice i udruženja žrtava su napravili obruč oko nje, ali je nakon manjeg naguravanja ipak privedena.

Ranije, gostujući u emisiji Pressing na N1 Hartmann je pojasnila kako i zbog čega je došlo do optužnice.

“Gospodin Meron je potpisao te dvije odluke koje su bile tajne. Pričamo o nečemu što je tajno, a ne znamo šta je to. Štitile su se beogradske arihve vezane za BiH. Toliko su bili sigurni da ne moraju polagati račune nikome. Moj advokat je bilježio sve i prenijela sam to u Francusku”, kazala je Hartmann.

Kaže da je potrebno “lomiti tu presudu”: “Ako sam ja u pravu – onda cijepate presudu, a ako nisam u pravu – onda idem sedam dana u zatvor”.

Zbog presude ima dosta problema, istakla je jer mora da bilježi da je krivično kažnjena. To joj utiče na svakodnevni život, kazala je.

Uprkos tome, nastavila je kritikovati lik i djelo Tribunala u Haagu.

N1

FOTO // Majke Srebrenice ispred Haškog tribunala

Od
-
0

   
    
    
    
    
   
Avaz

Odbojkaši Novog Pazara u polufinalu plej-ofa

Od
-
0

Odbojkaši Novog Pazara plasirali su se večeras među četiri najbolja tima u Superligi Srbije, pošto su u odlučujućoj utakmici četvrtfinala plej-ofa savladali Spartak iz Ljiga sa 3:2 (25:18, 19:25, 29:27, 24:26, 15:12).

Meč u novopazarskoj dvorani Pendik pratilo je oko 500 gledalaca, a trajao je 137 minuta.

Domaću ekipu do trijumfa od 2:1 u četvrtfinalnoj seriji predvodio je Jovan Delić sa 21 poenom, a pratili su ga Hamza Zatrić sa 17, Radiša Stevanović sa 16, Strahinja Brzaković sa 11 i Branislav Radović sa deset poena.

Ivan Glavinić i Marko Radosavljević ostvarili su po 21 poen za Spartak, dok su Ognjen Duduj i Radosav Dojčilović dodali po 16.

Novopazarci će u polufinalu, koje će se od 6. aprila igrati na tri pobede, odmeriti snage sa novosadskom Vojvodinom, a drugi finalista plej-ofa biće bolji iz duela između Crvene zvezde i Partizana.

Titulu šampiona Srbije brani Crvena zvezda.

izvor: rtvnp

MISTERIJA DUGA 44 GODINE Dr Petrović: Ni danas se ne zna ko je doneo variolu veru u Srbiju

Od
-
0

Iako su prošle već 44 godine od početka epidemije variole vere, još se ne zna ko je prvi doneo velike boginje u tadašnju Jugoslaviju.

Znak za uzbunu 14. marta 1972. godine stigao je sa Kosova. Epidemija je počela u selu Danjane kod Đakovice i proširila se preko Novog Pazara na Čačak i Beograd.

Zvanična verzija da je bolest u zemlju uneo Ibrahim Hoti po povratku sa hadžiluka zapravo nikada nije potvrđena. Hoti je preživeo, a prva žrtva bio je Latif Mumdžić iz sela kraj Tutina, koji je umro 10. marta bez prave dijagnoze. Tek kasnije je utvrđeno – od velikih boginja.

O tim danima za „Blic” svedoči primarijus dr Radmilo Petrović, danas u penziji, a tada epidemiolog Instituta „Torlak”.

– Kada smo dokazivali da li je Ibrahim bio nulti pacijent, na njegovom telu nismo videli nikakve ožiljke od boginja. A morao je da ih ima. Pre nego što je krenuo u hadžiluk, decembra 1971. primio je vakcinu protiv velikih boginja, jer je tako morao po zakonu. Po njegovoj priči, krajem januara i početkom februara se razboleo. Od simptoma je jedino imao groznicu – priča dr Petrović.

702e850312a03ce46a30e9e2ad464b4c

Lekari su mu tri puta uzimali krv i tek iz trećeg puta su našli male količine antitela na variolu veru.

– Tada nismo mogli da vidimo da li su to antitela od vakcine ili preležanih boginja. Postoji mogućnost da je bolest preležao, ali bez ospa. U tom slučaju zaraza bi bila slaba – objašnjava dr Petrović.

On se seća razgovora sa pukovnikom JNA Đorđem Henebergom, takođe članom grupe za ispitivanje nultog pacijenta. Ni on nije bio siguran da je Ibrahim doneo variolu veru.

Ekipa virusologa i epidemiologa s Instituta „Torlak” ugledala je pod mikroskopom virus variole vere 15. marta 1972, a već sutradan „Glas Amerike“ je objavio je da će Jugoslavija čitavu nedelju biti pod embargom.

Građani Jugoslavije još nisu bili obavešteni o epidemiji.

Od velikih boginja u proleće 1972. u Jugoslaviji je obolelo zvanično 175 i umrlo 35 ljudi. Strah je tada paralisao Beograd, jer se variola lako prenosila kapljičnim putem.

– Epidemija je trajala do 30. aprila, kada je dekretom proglašeno odjavljivanje da bi se spasla turistička sezona na Hrvatskom primorju. Manjih talasa obolevanja bilo je do sredine maja. Zbog te političke igre, kasnijeg prijavljivanja i ranijeg odjavljivanja epidemije, sumnja se da je obolelih bilo više nego što je zvanično zavedeno – kaže dr Petrović.

Tokom epidemije umrle su i dve medicinske sestre – Dušica Spasić i Milka Đurašić.

HRONOLOGIJA

9. mart U Dermato­venerološu kliniku u Beogradu primljen je Latif Mumdžić iz sela kraj Tutina

10. mart Latif Mumdžić umire u šok-sobi

15. mart Na „Torlaku“ utvrđeno da se radi o virusu velikih boginja

18. mart Počinje vakcinacija zaposlenih u zdravstvu, policiji, saobraćaju, ugostiteljstvu

20. mart Oboleo i brat Latifa Mumdžića

21. mart Zdravstveni tim odlazi u Novi Pazar i uzima uzorak od obolelog

22. mart Proglašen karantin u Dermatove­nerološkoj klinici. Počinje vakcinacija stanovništva Beograda. Formira se karantin u objektu „Čarapićev brest”. Proglašena epidemija

23. mart Pronalaze se osobe iz kontakta prvog reda i smeštaju se u karantin u motelu „Mladost”

26. mart Odlučeno da se karantin iz „Čarapićevog bresta” prebaci u motel „Hiljadu ruža”

27. mart Otvoren karantin „Bubanj potok”

28. mart Otvoren karantin u bolnici „Laza Lazarević”

2. april Počinje otpuštanje lica iz vanbolničkih karantina

5. april Na prilazima Beogradu formiraju se punktovi za vakcinaciju

10. aprila Počinje masovna vakcinacija aparatima „džet gan”

30. april Odjavljena epidemija variole vere

19. maj Poslednji izlečeni napušta Kliniku za infektivne bolesti

izvor: Blic

1...3.7863.7873.788...4.936Stranica 3.787 od ukupno 4.936