U mestu Gaming, u austrijskoj pokrajini Donja Austrija danas se srušio mali avion, a prema prvim informacijama dve osobe su poginule. Dve osobe zadobile su teške povrede, dok su povređeni prevezeni u bolnice u Lincu i Amštetenu.
Udes u Gamingu, Donja Austrija
Dve osobe su poginule, a dve su teško povređene kada se danas srušio mali avion u mestu Gaming, u austrijskoj pokrajini Donja Austrija, prenose lokalni mediji. Prema navodima lista „Krone“, u nesreći su stradali pilot i jedna žena.
Ko su stradali i povređeni
Kako se navodi, u avionu je bio 47-godišnji pilot, koji je poginuo, kao i jedna žena. Teške povrede zadobili su 15-godišnja devojčica i 41-godišnji muškarac.
Prevoz povređenih u bolnice
Povređeni su helikopterom prevezeni u bolnice u Lincu i Amštetenu. Lokalni mediji prenose da je reč o teškim povredama, nakon čega su zbrinjavani u zdravstvenim ustanovama.
Konor Mekgregor se vratio u UFC posle petogodišnje pauze, ali se njegova povratnička borba na priredbi UFC 329 u Las Vegasu nije završila pobedom. U glavnoj borbi večeri poražen je od Maksa Holoveja nakon samo 69 sekundi, jer je zbog povrede kolena bio primoran da prekine meč.
Povratak u oktagon nije doneo pobedu
Konor Mekgregor je u Las Vegasu dočekao povratak u UFC posle pet godina pauze, očekujući borbu kakvoj se nadao. Međutim, u glavnoj borbi večeri na priredbi UFC 329 suočio se sa problemom koji je brzo promenio tok meča.
Prema informacijama iz vesti, Mekgregor je bio primoran da prekine borbu zbog povrede kolena. Zbog toga je poraz upisan nakon samo 69 sekundi, što je onemogućilo da se meč razvije u duži duel.
Poraz, ali i jedna od najvećih zarada
Iako je sportski doživeo neuspeh, Mekgregor će iz Las Vegasa otići sa značajnom finansijskom zaradom. U tekstu se navodi da je reč o jednoj od najvećih isplata u istoriji ovog sporta.
Prema procenama uglednih svetskih medija, bivšem dvostrukom UFC šampionu bilo je zagarantovano 15 miliona dolara samo za nastup, bez obzira na ishod borbe. Time je, uprkos porazu, povratak ostao zabeležen i po visini zarade.
Šta je obeležilo večer u Las Vegasu
Glavna borba večeri na UFC 329 donela je brz rasplet, ali i jasnu poruku o tome koliko povrede mogu uticati na planove boraca. Mekgregorov prekid zbog povrede kolena bio je ključni trenutak koji je odlučio ishod.
Istovremeno, sama činjenica da je meč uprkos porazu finansijski vredan, prema navodima iz teksta, dodatno je naglasila koliko je Mekgregorov povratak bio praćen velikom pažnjom.
Teška saobraćajna nesreća dogodila se kod mesta Lipci, iznad Risna, a u udesu je poginula jedna žena. Prema informacijama nadležnih, putnici su državljani Srbije koji su se vraćali sa pokloničkog putovanja u manastir Ostrog, dok policija ispituje okolnosti prevrtanja minibusa, uključujući premor i pospanost vozača.
Ko su putnici i odakle su se vraćali
Nakon nesreće koja se dogodila kod Lipci, iznad Risna, nadležni su saopštili nove informacije o okolnostima udesa i zdravstvenom stanju povređenih. Kako je navedeno, putnici su državljani Srbije koji su se vraćali sa pokloničkog putovanja u manastir Ostrog.
Policija je, u okviru istrage, usmerena na utvrđivanje razloga zbog kojih je došlo do prevrtanja minibusa. Jedan od mogućih uzroka koji se ispituje jeste premor i pospanost vozača.
Uloga policije i sumnja na premor
Prema saopštenju policije, premor i pospanost vozača predstavljaju okolnosti koje se razmatraju kao mogući faktor udesa. Nadležni organi prikupljaju informacije kako bi utvrdili šta je prethodilo prevrtanju minibusa i kako bi se preciznije odredile okolnosti nesreće.
U međuvremenu, pažnja je usmerena i na povređene putnike, čije stanje se prati u zdravstvenim ustanovama.
Koliko je pacijenata primljeno u bolnicu
Direktor Specijalne bolnice za ortopediju, neurohirurgiju i neurologiju „Vaso Ćuković“ u Risnu, dr Dino Pagnako, izjavio je da je u tu ustanovu primljeno ukupno 17 pacijenata.
Od tog broja, 14 pacijenata zadržano je na lečenju, dok su preostali pacijenti, prema navodima iz saopštenja, obrađeni u okviru prijema nakon nesreće.
Tutin je kasno popodne zahvatio incident u kojem je, prema nezvaničnim informacijama, učestvovala grupa mladića u masovnoj tuči u širem centru grada. Kako se navodi, povod sukoba navodno je bio ljubavne prirode, a u obračunu je korišćeno i hladno oružje.
Incident u širem centru Tutina
Masovna tuča dogodila se u kasnim popodnevnim časovima u širem centru Tutina, saznaje nezvanično portal Tri K. U sukobu je učestvovala grupa mladića, a okolnosti incidenta još nisu detaljno razjašnjene u dostupnim informacijama.
Navodni povod i korišćeno oružje
Prema informacijama do kojih je portal došao, povod sukoba navodno je bio ljubavne prirode. U obračunu je, prema istim saznanjima, korišćeno i hladno oružje.
Nezvanične informacije i dalje bez dodatnih detalja
U objavljenom tekstu ne navode se dodatne pojedinosti o tome kako je tuča počela, niti se iznose podaci o eventualnim povredama ili odgovornosti učesnika. Za sada se govori isključivo o nezvaničnim saznanjima o događaju u centru Tutina.
U Beogradu je jutros otkazano planirano obilježavanje sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici nakon što je književnik Vladimir Arsenijević napadnut neposredno prije početka komemoracije. Incident se dogodio ispod Brankovog mosta, a organizatori su saopštili da je događaj otkazan iz bezbjednosnih razloga.
Napad neposredno prije komemoracije
Književnik Vladimir Arsenijević napadnut je jutros ispod Brankovog mosta u Beogradu, neposredno prije početka planirane komemoracije žrtvama genocida u Srebrenici. Nakon incidenta, komemoracija je otkazana zbog bezbjednosnih razloga. Arsenijević je naveo da ga je napala grupa od oko 20 do 30 osoba, koja ga je fizički napala, vrijeđala i ispisala poruke po prostoru predviđenom za održavanje skupa.
Kako je opisano, na njegovom licu bile su vidljive modrice od zadobijenih udaraca. Organizatori su nakon napada donijeli odluku da se planirani program ne nastavi, uz obrazloženje da je sigurnost prioritet. Istovremeno, poručili su da incident neće spriječiti dalji rad na njegovanju kulture sjećanja.
Instalacija Cvijet Srebrenice ispod Brankovog mosta
Prije napada, koalicija „Ljudi pamte ljude“ postavila je ispod Brankovog mosta instalaciju u obliku Cvijeta Srebrenice. Na instalaciji je stajao natpis „Srebrenica 8.372 – Ljudi pamte ljude“, kao simbol sjećanja na žrtve genocida. Događaj je bio organizovan povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.
Organizatori su saopćili da je komemoracija otkazana zbog sigurnosnih razloga, ali su naglasili da će nastaviti aktivnosti usmjerene na kulturu sjećanja. Takođe su ponovili poziv institucijama Srbije da 11. juli uvrste u službeni kalendar datuma sjećanja.
Otkazivanje zbog bezbjednosti
Prema navodima iz izvještaja, odluka o otkazivanju donesena je nakon što je došlo do napada na Arsenijevića. Komemoracija je trebalo da bude održana neposredno nakon incidenta, ali je prekinuta, kako bi se izbjegli dodatni bezbjednosni rizici. Organizatori su poručili da ih to neće zaustaviti u daljem radu.
U izvještaju se navodi i da je incident obilježio jutro u prijestonici Srbije, te da je planirani skup prekinut prije početka. U fokusu događaja bila je poruka sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, obilježavanje koje se vezuje za Međunarodni dan sjećanja.
Komemoracija i dženaza za žrtve genocida biće održane u Memorijalnom centru Potočari, u okviru programa u nekadašnjoj Fabrici akumulatora. U podne je predviđeno odavanje počasti i polaganje cvijeća kod Memorijalnog kamena, a dženaza-namaz šehidima genocida počinje u 13.20 sati.
Program u Memorijalnom centru Potočari
Komemoracija se održava u nekadašnjoj Fabrici akumulatora, a planirani tok počinje u podne. Tada je predviđeno odavanje počasti i polaganje cvijeća kod Memorijalnog kamena, nakon čega slijedi vjerski program na Musalli u Memorijalnom centru.
Nakon vjerskog programa, dženaza-namaz šehidima genocida počet će u 13.20 sati. Potom će uslijediti iznošenje tabuta i ukop žrtava u mezarju Memorijalnog centra Potočari.
Ukop 11. jula ove godine
Deset žrtava čiji posmrtni ostaci će biti ukopani 11. jula ove godine u Potočarima navedeno je po imenima. Među njima je i Jusić (Zaim) Senad, rođen 1975. godine, koji je imao 20 godina kada je ubijen, a nestao je u julu 1995. na području Bratunca.
U spisku su i Baraković (Ramiz) Muriz, rođen 1973. godine, te Musić (Edhem) Hamed, rođen 1973. godine. Navedeno je i da su posmrtni ostaci ekshumirani nakon ranijih nestanaka, uz podatke o lokalitetima ekshumacije.
Među žrtvama su i Alić (Šemso) Ramo, rođen 1965. godine, Osmanović (Osman) Muhidin, rođen 1963. godine, te Ćerimović (Rahman) Huso, rođen 1963. godine. U tekstu se navodi i da je Nukić (Suljo) Nuko, rođen 1957. godine, ukopan uz svoja četiri amidžića.
U okviru istog ukopa navedeni su Gušter (Alija) Ahmet, rođen 1954. godine, Kunić (Omer) Asim, rođen 1953. godine, i Dautović (Mustafa) Ramo, rođen 1939. godine. Za svako od navedenih imena opisani su podaci o nestanku i ekshumaciji, kao i lokaliteti na kojima su posmrtni ostaci pronađeni.
Počast žrtvama genocida
Kako je navedeno u najavi, odavanje počasti i polaganje cvijeća kod Memorijalnog kamena dio su komemorativnog programa. Nakon toga slijedi vjerski dio na Musalli, a završnica je dženaza-namaz i ukop u mezarju Memorijalnog centra Potočari.
Mirsad Nurković, potpredsjednik Skupštine Crne Gore, otvorio je izložbe „Priče iz Srebrenice” i „Djetinjstvo u ratu: Crteži iz Srebrenice”. Otvaranje je upriličeno povodom 11. jula, Međunarodnog dana sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995. godine, uz poruku da se istina ne smije zaboraviti.
Izložbe posvećene 11. julu
Nurković je rekao da genocid u Srebrenici nadilazi istoriju i ostaje trajni ispit ljudske savjesti. Istakao je da 11. jul nije samo datum u kalendaru, već dan koji podsjeća cijeli svijet na vrijednost ljudskog života i krhkost civilizacije kada se zaborave vlastite vrijednosti.
On je naveo da ni tri decenije nakon jula 1995. godine nisu umanjile bol porodica žrtava niti odgovornost svih da čuvaju istinu od zaborava. Podsjetio je da genocid nije tragedija samo jednog naroda ili jedne države, nego moralni poraz čovječanstva i najveći zločin počinjen nakon Drugog svjetskog rata.
Odnos prema međunarodnom pravu i institucijama
Govoreći o posljedicama genocida, potpredsjednik Skupštine je poručio da tog jula nisu stradali samo nevini ljudi. Prema njegovim riječima, ozbiljno su narušeni povjerenje u međunarodno pravo, institucije koje su bile dužne da zaštite ljudske živote i uvjerenje da je Evropa naučila lekcije iz svoje istorije.
Posebno je naglasio ulogu Majki Srebrenice, nazivajući ih učiteljicama savremenog čovječanstva. Istakao je da su život, dostojanstvo i istrajnost Majki postali simbol borbe za pravdu, kao i da je bijela marama prerasla okvir tradicije i postala jedan od najsnažnijih simbola savremene Evrope.
„Ne govori se o brojevima, već o ljudima”
Nurković je podsjetio da se, uprkos tome što se navode brojke, one ne mogu svesti na statistiku. Prema njegovim riječima, broj od 8.372 ubijena muškarca predstavlja hiljade pojedinačnih ljudskih sudbina, porodica i prekinutih života, zbog čega se ne govori samo o brojevima.
On je naglasio da su u fokusu očevi, sinovi, braća i djeca čija su imena postala dio kolektivne savjesti čovječanstva. Dodao je i da je obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici prvi put organizovano u parlamentu, iako se o tom zločinu ranije govorilo i u najvišem zakonodavnom domu.
Kultura sjećanja i dječji crteži
Nurković je naveo da je Skupština Crne Gore usvajanjem Rezolucije o genocidu u Srebrenici potvrdila da se istina ne može relativizovati i da dostojanstvo žrtava ne smije biti predmet političkih kalkulacija. Takođe je istakao da je Crna Gora podržala Rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kojom je 11. jul proglašen Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici.
Prema njegovim riječima, današnje okupljanje i izložba nastavak su tog opredjeljenja da kultura sjećanja bude dio demokratske kulture i odgovornosti prema budućim generacijama. Posebnu pažnju posvetio je izložbi dječjih crteža, istakavši da ona, kako je rekao, prevazilazi umjetničku vrijednost i predstavlja moralni testament čovječanstvu.
Hamdija Fejzić je na početku komemoracije u Potočarima, povodom 31. godišnjice genocida u Srebrenici, poručio da se svake godine vraćaju ne iz potrebe da žive u prošlosti, već zbog istine, sjećanja i dostojanstva žrtava. Naglasio je da je negiranje genocida pokušaj brisanja istine i da se trajni mir može graditi samo na istini, pravdi i poštovanju prema žrtvama.
Zašto se vraćaju u Potočare
Predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 31. godišnjice genocida u Srebrenici Hamdija Fejzić rekao je da se svake godine vraćaju u Potočare. Prema njegovim riječima, to nije zato što žele živjeti u prošlosti, nego zato što ovdje počivaju oni kojima dugujemo istinu, sjećanje i dostojanstvo.
Fejzić je istakao da su pred bijelim nišanima riječi uvijek nedovoljne, te da „ovdje tišina govori više od svakog govora“. Dodao je i da se svako suočava s boli koja ne prolazi i s istinom koja se, kako je rekao, nikada ne smije zaboraviti.
31 godina od genocida i uloga istine
Fejzić je podsjetio da se danas navršava 31 godina od genocida počinjenog nad Bošnjacima u „zaštićenoj zoni“ UN-a Srebrenica. Poručio je da genocid u Srebrenici nije bio slučajnost niti posljedica ratnog haosa, već završni čin planskog i sistematskog projekta koji je, prema njegovim riječima, započeo još u proljeće 1992. godine.
Kako je naveo, godinama prije jula 1995. trajali su progoni, ubistva, spaljena sela, glad, granatiranja i prisilna protjerivanja. U tom periodu, prema njegovom obraćanju, ubijeno je više od 150 djece i više od 500 žena i djevojčica, dok je kroz višegodišnji teror i genocid život izgubilo više od 12.000 stanovnika tadašnje „zaštićene zone“ UN-a Srebrenica.
Počast ljudima, a ne brojkama
Fejzić je podsjetio da je, kako je rekao, u „samo nekoliko julskih dana“ ubijeno više od 8.000 Bošnjaka, među kojima više od šest stotina maloljetnika. Naglasio je da je „to bio genocid“ i da su, kako je istakao, to utvrdili međunarodni sudovi, te da je istina koju niko nema pravo mijenjati.
Više od tri decenije kasnije, kako je poručio, „ukopavamo nepotpuno pronađene posmrtne ostatke naših najmilijih“. Dodao je da mnoge porodice i dalje traže kosti svoje djece, braće, očeva i muževa, te da mnoge majke nisu dočekale da dostojanstveno ukopaju svoju djecu. U tom kontekstu, Fejzić je rekao da danas ne odaju počast brojkama, već ljudima, „našim sinovima“, „našim kćerima“, „našim očevima“, „našom braćom“, „našim majkama“, uz posebno mjesto koje, kako je naveo, pripada majkama Srebrenice.
Kada Hotić je na komemoraciji povodom 31. godišnjice genocida u Srebrenici, u prostoru nekadašnje Fabrike akumulatora (danas Memorijalnog centra), govorila o prijeratnom životu, ratnim dešavanjima i ličnom gubitku. Poručila je da se historija genocida ne može izmjestiti niti zaboraviti, jer je, kako je kazala, ispisana bijelim nišanima.
Svjedočenje u Memorijalnom centru
U obraćanju prisutnima u Memorijalnom centru, Kada Hotić, potpredsjednica Udruženja Pokret majke enklave Srebrenica i Žepa, prisjetila se života prije rata, ali i onoga kroz šta je prošla tokom jula 1995. godine. Govorila je o stradanju svoje porodice i o iskustvima koja, kako je istakla, ostaju kao obaveza da se sjećanje čuva.
Kako je rekla, imala je 21 godinu kada je rodila sina Samira, koji nije preživio genocid počinjen u Srebrenici u julu 1995. godine. Hotić je kroz potresne riječi opisivala odnos prema sinu, ističući da je on za nju bio ponos i ljepota, kao i dio njene najbliže porodice.
Život prije rata i značenje „doline bijelih nišana“
Hotić je podsjetila da je Srebrenica prije rata bila „jako lijep grad“, uređen i sa prirodnim ljepotama, u kojem su zajedno živjeli pravoslavci, katolici i muslimani. Uporedila je prostor nekadašnje hale, u kojem se nekada „radilo“ i „zarađivalo“, sa mjestom koje danas simbolizuje sjećanje na žrtve.
Govoreći o nekadašnjoj Fabrci akumulatora, danas Memorijalnom centru, kazala je da je „dolina bijelih nišana“ vrvila životom. Poručila je da ne zna kome je zasmetao taj život i ko je došao na ideju da razori „jednu ljepotu od života“, te je dodala da ljudi koji vode ratove, kako je rekla, nisu civilizovani.
Od napada do izdaje i obaveze pamćenja
Hotić je podsjetila na strahote kroz koje su prošli od 1992. godine, navodeći da je napad na mali grad bio usmjeren i iz pravca „naših komšija pravoslavaca“, uz tvrdnju da su dobili naredbu iz Srbije. Prema njenim riječima, nesrpsko stanovništvo nije bilo spremno za rat, jer nisu imali ni sredstva da se brane, a prije napada su im, kako je navela, oduzeli privatno oružje.
Istakla je da su ljudi nakon toga stjerani u Srebrenicu i da su ostali bez vode, pa bez hrane i drugih uslova za život. Nakon pada Srebrenice, rekla je, „sakupili su ih u ovaj prostor“ i da se u tom periodu vijorila zastava Ujedinjenih nacija, uz obećanja da će biti obezbijeđen život i opstanak, ali da su, kako je poručila, bili prevareni i izdani.
Hotić je navela da je od 11. jula dvije noći provela u kompleksu tadašnje Fabrike akumulatora i da te noći nikada neće zaboraviti. U svom svjedočenju naglasila je da se ne može „zaboraviti“ ono što je preživjela, te da se sjećanje na žrtve mora čuvati.
U kontekstu obilježavanja godišnjice, podsjetila je i na to da je „poseban dan“ kada se okupe da obilježe 31. godišnjicu genocida u Srebrenici.
Plakati Srpske radikalne stranke (SRS) osvanuli su jutros na više lokacija u Novom Sadu, kao podrška bivšem komandantu Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratku Mladiću. Obeležavanje je, kako se navodi, vezano za dan sećanja na Srebrenicu, na koji je Mladić osuđen za zločine u Srebrenici.
Plakati na više lokacija u gradu
Kako je navedeno u objavi, plakati SRS-a jutros su primećeni na više lokacija u Novom Sadu. Na njima se izražava podrška Ratku Mladiću, bivšem komandantu Glavnog štaba VRS-a.
Podrška osuđenom za zločine u Srebrenici
U tekstu se ističe da je Ratko Mladić osuđen za zločine u Srebrenici. Podrška koja je prikazana plakatima povezana je sa danom sećanja na Srebrenicu, koji se obeležava kao važan datum u javnom sećanju na žrtve.
Šta piše u objavi
Vest prenosi da su plakati osvanuli u Novom Sadu u znak podrške Mladiću. U objavi se navodi i da je reč o aktivnostima SRS-a, bez dodatnih detalja o reakcijama ili organizatorima.
